Liderstvo i menadžment: analiza stilova i teorija
1
UVOD
Kada je reč o liderstvu i liderima ne možemo zaobići Linkolna ili Mandelu, i njihove liderske
sposobnosti i veštine koje su bile veoma važne za uspeh ili neuspeh
organizacija kojima su upravljali. Hiljade naučnika je proučavalo liderstvo, njihove karakterne
osobine, lidersko ponašanje i okolnosti ili situacije u kojima su radili. Tamarkin je zapisao da
lideri izrastaju iz svog vremena, a njihove se osobine oblikuju kroz plime i oseke događanja koja
ih okružuju.
2
RAZLIKE IZMEĐU MENADŽERA I LIDERA
Neupitna je činjenica da svaki menadžer raspolaže određenom moći unutar organizacije kojom
upravlja. Način korišćenja i ispoljavanja te moći je različit i zavisi kako od ličnih sklonosti svake
osobe, tako i od strukture i kulture svake organizacije.
Liderstvo kao pojam i obeležje menadžera je nešto sasvim drugačije. Liderstvo
označava poseban način ponašanja i upravljanja organizacijom, i ljudima unutar nje. Nisu i ne
mogu svi menadžeri biti lideri. Zadatak lidera je da neprestano usklađuju organizacijsku kulturu s
brzim promenama u okruženju i sa sve većim zahtevima tržišta. Oni imaju viziju
i sposobnost nadahnuća i usmeravanja zaposlenika na stvaranje novih odnosa i ostvarivanje
potrebnih kratkoronih i dugoročnih ciljeva.
Liderstvo se u našoj svakodnevnoj biznis praksi, veoma često, pogrešno shvata i tumači, posebno
sa stanovišta uloge zaposlenih i njihovog uvođenja u poslove unapređenja i
ušteda, organizovanja poslova upravljanja i rukovođenja,
dizajniranja
organizacione
strukture, definisanja međusobnih poslova i nadležnosti, definisanja liderstva kao isključive
obaveze top menadžmenta, i posebno, razumevanja razlika između lidera imenadžera. Pogrešno
shvatanje se može naći na svim nivoima i oblicima privrednog organizovanja, podjednako i
u javnom i u privatnom sektoru. U vezi s tim stanje svesti u razumevanju i poimanju koncepata
liderstva, praksa, ponašanje zaposlenih i posebno rikovodilaca, limituje prosperitet i razvoj
društva i preduzeća.
Liderstvo je najvažniji aspekt menadžmenta. Suština vođenja je volja ljudi da slede vođu i d r ž e
s e o n o g a š t o o n n a r e d i i l i k a ž e . O n o j e j e d a n o d z a d a t a k a m e n a d ž m e n t a , p a
j e menadžment širi, a vođenje uži pojam. Dok su osnovne funkcije menadžmenta planiranje,
organizovanje, uticanje i kontrola, vođenje je samo jedna od podfunkcija menadžmenta.

4
POJAM LIDERSTVA
Sam pojam liderstva potiče od staropersijske reči koja se prevodi kao
ići, putovati
, i u tom
smislu lider je imao ulogu vođe puta, jer je kao takav znao kuda treba ići i u
kom pravcu treba voditi. Razvojem industrije, trgovine, finansija, pojam liderstva se sve vise
vezuje za privredne delatnosti i organizaciju rada.
U savremenom društvu, pojam liderstva je veoma složen i značajan. Pod liderstvom
se podrazumeva aktivnost na oblikovanju ponašanja svih zaposlenih u organizaciji u cilju
kreiranja specifične korporativne kulture.
Koontz/Weihrich definišu liderstvo kao umeće ili proces uticanja na ljude tako da
oni spremno i s entuzijazmom teže ostvarivanju grupnih ciljeva. Nastavlja se mišljenje
Colea prema kojem je liderstvo dinamički proces u grupi pomoću kojeg jedna osoba
utiče na drugu da dobrovoljno sudeluje u izvršavanju grupnog zadatka u datoj situaciji. Proces
liderstva sastoji se od četiri ključne varijable, a to su :
Lideri
Sledbenici
Ciljevi
Okolina
Lider mora da pronađe i održi ravnotežu između navedenih varijabli, a to može ako vođa ima
odgovarajuće sposobnosti, motivaciju i moć. Pored znanja, vođa mora imati određene
karakteristike da bi ga sledbenici sledili. Oduvek se liderstvo vezivalo za osobine ličnosti, a ljudi skloni
harizmatičnim definicijama i danas zastupaju ideju o velikom čoveku. Posmatrajući globalno
možemo reći da se od lidera očekuje da poseduje neke zajedničke kvalitete:
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti