Univerzitet u Zenici
Filozofski fakultet u Zenici
Likovni elementi
Seminarski rad
Zenica, januar, 2018. godina
Univerzitet u Zenici
Filozofski fakultet u Zenici
Indeks br. ; redovni student
Odsjek za razrednu nastavu
Likovni elementi
Seminarski rad
Predmet: Likovna radionica
Mentor: Doc. mr. Marin Milutinović
Zenica, januar, 2018. godina
1. Uvod
Ovaj seminarski rad pod nazivom: „Likovni elementi“ za cilj ima objasniti karakteristike
likovnih elemenata, načine njihove upotrebe, te važnost za likovnu kulturu.
U odgojno-obrazovnom procesu učenici i nastavnici komuniciraju na različite načine,
različitim sredstvima i upotrebnom različitih elemenata, te na taj način ostvaruju visok stepen
interakcijske povezanosti kako bi se postigli pozitivni rezultati na mnogim poljima tog
procesa. Ta komunikacija se ostvaruje tako što pošiljalac šalje poruku primaocu putem
određenih kodiranih znakova koje primalac dekodira i razumije na sebi svojstven način. Tako
se književnost služi riječima da bi prenijela određene poruke, odnosno informacije,
matematika se služi brojevima, muzika notama kojima se obilježavaju različiti tonovi, pa se i
likovna kultura služi svojim elementima kojima na različite načine prenosi poruke.
Bilo da je riječ o književnosti, matematici, muzici ili likovnoj kulturi, koliko god se imalo
slobode u vlastitom izražavaju, postoje i određena pravila koja se moraju poštivati, jer se
uspješna komunikacija neće ostvariti ukoliko cijela kompozicija ima apsolutno različito
značenje za pošiljaoca i primaoca poruke. Tako strukturu vizuelnog jezika čine paradigme i
sintagme. Paradigme su znakovi, dok su sintagme sistemi, pravila po kojima se ti znakovi
raspoređuju. Zbog toga u književnosti treba voditi računa o tome da rečenice imaju smisla, da
se lijepo nižu jedna za drugom. Tako i u likovnoj kulturi treba voditi računa o vizuelnom
jeziku koji čine likovni elementi, kao paradigme (tačka, crta, boja, ploha, površina, volumen,
prostor) i kompozicijska načela/elementi, kao sintagme (kontrast, harmonija, ritam, ravnoteža,
proporcija, dominacija, jedinstvo). Likovno se izražavati znači primjenjivati u svom izrazu
likovne elemente i međusobno ih povezivati određenim likovno-estetkim redom. Likovne i
kompozicijske elemente ne treba razdvajati, ali se u ovom seminarskom radu naglasak stavlja
na likovne elemente. Važno je, između ostalog, napomenuti da likovni elementi trebaju biti
uklopljeni u kompoziciju, kako bi poruka koju šalju bila što jasnija.
2. Likovni elementi
Likovnim i kompozicijskim elementima, koji su neodvojivi jedni o drugih, oblikuje se i na
dvodimenzionalnom prostoru – plohi i u trodimenzionalnom prostoru. Za oblikovanje na
plohi vezani su crtež, grafika i slikarstvo, a za oblikovanje u prostoru kiparstvo, arhitektura i
urbanizam. Svi likovni elementi prisutni su u svakom likovnom području i svi oni sudjeluju u
gradnji likovnog djela, ali su ipak neki od njih osnovni elementi pojedinog područja. Tako su
npr. linija i boja osnovni elementi za područje slikarstva, dok su volumen i prostor elementi
prostorno-plastične forme. Prazna površina papira izvaziva osjećaj čistoće, ali i očekivanja da
se praznina popuni. Ta praznina se popunjava upravo primjenom likovnih elemenata na
različite načine.
2.1. Tačka
Tačka predstavlja najmanji grafički znak koji nema dužinu, širinu i visinu. Ona je ujedno
osnovna likovna i optička vrijednost. Tačkom se može graditi, ona se može varirati i
međusobno kombinovati. Tačke se, također, mogu nizati vodoravno, okomito, dijagonalno,
kružno ili slobodno i mogu se raspoređivati pravilno ili nepravilno po plohi.
Gušćim nizanjem tačaka dobiva se tamnija tonska vrijednost, a rjeđim nizanjem svjetlija
tonska vrijednost. Ukoliko je prelaz između gušćeg i svjetlijeg nizanja tačaka postepen, može
se dobiti dojam trodimenzionalnih oblika na plohi, npr. ukoliko se koristi samo crna boja (ne
postoje nijanse sive). U tom se slučaju radi o grafičkoj modelaciji. Ukoliko se koriste i druge
boje, osim crne, dolazi do optičkog miješanja, gdje se dvije boje sitnim tačkanjem prividno
spajaju u jednu. Tako je načinjena slika na monitoru, televizoru nizanjem tačkica, tzv. pixela,
ili slika prilikom štampanja. Tačkom se može postići i privid raznih zrnastih tekstura,
struktura pijeska i sl.
Camille Pissarro: „Sajam svinja“, 1886.
2.2. Crta
Georges-Pierre Seurat: „Nedjeljno poslijepodne na
otoku La Grande Jatte“, 1884.
