Podela lirskih pesama: analiza i klasifikacija
1. PODELA LIRSKIH PESAMA
Lirske pesme su starije.Velika rasprostranjenost lirskih, zenskih pesama znatno je otežala
njihovu klasifikaciju, utoliko pre što se pojedine pesme mogu svrstati u nekoliko vrsta. Vuk ih je
svrstao u 20 grupa; vrste na osnovu:
1.namene pesme
– prema prigodi (događaju) uz koju se pevaju: svatovske,kraljičke, dodolske
itd.
2.mesta izvođenja
– mesto ili pokrajina gde se pevaju (poštrovskonaricanje nad mrtvima, pesme
koje se u Budvi pevaju na Spasovdan)
3. Vreme izvodjenja
Podela po Vuku sadrzi 20 vrsta:
1. Pjesme svatovske
2. Paštrovski pripjevi uza zdravice
3. Peraške počaške
4. Paštrovsko naricanje za mrtvima
5. Pjesme svećarske
6. Pjesme kraljičke
7. Pjesme dodolske
8. Pjesme od kolede
9. Pjesme božićne
10. Pjesme koje se pevaju uz časni post
11. Pjesme onako pobožne
12. Pjesme sljepačke
13. Pjesme osobito mitološke
14. Pjesme koje se pevaju na prelu
15. Pjesme žetelačke
16. Pjesme igračke
17. Pjesme koje su se u Budvi pjevale na Spasovdan
18. Pjesme koje se pjevaju djeci kad se uspavljuju
19. Ljubavne i druge različite ženske pjesme
20. Pjesme bačvanske našega vremena
Savremena podela ( princip podele je namena)
1. Religiozne pesme
(mitoloske, hriscanske, slepacke)
2. ljubavne pesme,
3. A) običajne pesme
(pesme o babinama, tuzbalice,strizbene, počašnice ili zravice,
uspavanke,svatovske
)
B) obredne pesme
(zimske – koledarske,bozicne,,vodicarske,jovanjske;pesme na
ranilu
prolecne – lazaracke,uskrsnje,djurdjevske,jeremijske,spasovske, slavske;
letnje - krsljicke,duhovske,ivanjske, dodolske, krstonoske…)
4. posleničke pesme
(pastirske, žetelačke pesme, pesme o vršidbi),
6. Porodicne

3. OBREDNE PESME
Smatraju se najstarijim usmenim tvorevinama. Vezane za nastojanje da se umilostive
prirodne sile.
One su deo obreda koji su pripadali kultovima (Sunca, zemlje, predaka), a vremenom su
hristijanizovani.
Obred je uvek praćen pesmom, a često i igrom.
Obredne pesme imale su javnu funkciju, budući da su izvođene pred kolektivom i za
njega.
Vezuju se za svetkovine i pojedina godišnja doba (kalendarske = koledarske). Imale
sumagijsku funkciju.
Тема обредних песама јесу природне промене у току године (рађање, зрење, старење и
умирање у природи).
U obredne pesme spadaju :
zimske, prolecne I letnje pesme.
ZIMSKE OBREDNE PESME:
koledarske,bozicne,vodicarske,jovanjske,pesme na ranilu
PROLECNE OBREDNE PESME:
lazaracke,uskrsnje,djurdjevske,jeremijske,spasovske,
LETNJE OBREDNE PESME:
kraljicke ,ivanjske, dodolske, krstonoske…
1.
Dodolske pesme
– letnje, obredne pesme namenjene dozivanju kiše pomoću imitativne
i kontaktne magije.
Dodolske pesme izvode dodole, a glavna medju njima je seksualno cista devojka, koja je
I sama dodola.
Dodole su isle za vreme susnog perioda, ali samo od Djurdjevdana do Spasovdana,
cetvrtkom.
Uocidana kad ce ici u “dodole” dvojke su sa groblja cupale krst sa “ neznatnog groba” I
potapale ga u reci. One, zatim, odlaze u crkvu, pometu je, pa smece odnose na reku gde
se I same kupaju .
Grupa devojaka obilazi selo, a pred kucom, naga dodola, uvijena u zelenilo igra sitnim
koracima, nju polivaju, a zatim sledi darivanje.
Stihovi se svode naverbalne opise obrednih radnji, iskazivanje prirodne pojave i željene
posledice koje iz nje proizilaze.
(Opet kada igra dodola
(Vuk, I, 185),
Kada idu preko sela
(Vuk, I, 187) – izrazito narativna
pesma)
2.
Kraljičke pesme
– vezane su za proslavljanje praznika dugodnevnice;hristijanizovane su i
vezane za praznik duhova. Pojava ritualno kralja(ice) u vezi je sa prastarim verovanjem
da vladari upravljajumprocesima u prirodi. Zato onim stupajuci u svetu borbu sa
neprijateljima,slicno bogovima u mitovima o stvaranju, ozivljavaju prirodu.
Kad kralj(ica) pobedi, nastaje prolece/leto so potvrdjuje vegetatitvnu funkciju obreda,
koji se poklapa sa sejanjem, zetvom,prvim plodovima…
Kraljice idu ponekad o djurdjevdanu, I Mladom sv. Nikoli,ali najcesce o Duhvima.
Kraljice su cinili : kralj, kraljica, dvorkinja, barjaktar, sve devojke osim vodje. Kraljica je
bila pokrivena belim pesirom/velom I niko je nije smeo gledati u lice. Pokrivenost glava,
kao I kod lazarica asocira inicijasticku prirodu kraljica. Ona je sedela na stolici, a obred se
izvodio oko nje.Kralj igra masuci jataganom, dok ostale devojke igraju sitnim koracima I
ne smeju stati kako ne bi stao rast bilja. U krajickim pesmama prisutan je I kult
plodnosti.
Kraljice su sacinjavale grupe dvojaka stasalih za udaju, starijih od onih koje idu u lazarice.
Za svoju pesmu/igru, kraljice su dobijal darove. Verovalo se da ce na kucu koja ne daruje
kraljice udariti grad.
Pesme su kraće sa pripevom
leljo ili lado
; pevaju o životnoj radosti,ličnoj i porodičnoj
sreći.
( Devojci
,
Gospođi
,
Djetetu
, Oj višnjo, višnjice, Momče perjaniče, Vita jelo)
3.
Koledarske pesme
– obredne pesme u vezi sa kultom plodnosti,rađanjem Sunca i Nove
godine, teranjem zime.
Koledanje se održava u vreme oko zimske kratkodnevnice ; koledarske ophodne povorke
isle su od rano jutra, obicno o Badnjem veceru I Bozicu, mada se koledalo I u druge
dane, pre I posle Bozica, o Sv. Ignjatiji, malom Bozicu I Bogojavljanju, sto ukazuje na vezu
sa solarnim kultom. Koledarske pesme pomenuti kult asociraju slikama konjanika,
konja/konjske opreme, koji su obavezni rekviziti bogova koji se vezuju za sunce.
Povorku koledara cinili su maskirani mladici, koji su na maske stavljali kozije, ili ovcije
koze sa rogovima. Medju njima je bila I snaska u zenskim haljinama. Tu su bili I
konjovodac, ponegde I meda I vuja.
Koledari su nosili drvene maceve, ili stapove I klepetuse, dizuci galamu. Dolazili su da
oteraju karakondzule. Koledarski obred ukazuje I na prisustvo predaka.
Ophodeci selo, koledari bi zvali domacina pa bi pevali I igrali oko kuce.Oni blagosiljaju
dom I daruju domacina magijskom snagom reci.
Koledarski obred ima i elemenata inicijacije, odnosno u vezi je sa
blagosiljanjempromena u ljudskom zivotu / uvodjenje u novi status, bioloski ili socijalni.
(kod Vuka – pesme od koledi
Domaćinu
,Vojevao beli Vide, koledo!, Jordan teče, koledo,
kroz golove, koledo).

9.
Bozicne -
везују се за новогодишње и божићне празнике и певају се у кругу
породице, уз разне обреде који славе рађање Сунца или младог Бога (Божића).
10.
Lazaricke -
славе пролеће. Везане су за Лазареву суботу или na Cveti. Девојке су у
колу, док је једна Лазар. Све су девојке окићене биљкама и пешкирима sto ih
povezuje sa kultom plodnosti.
Lazarice bi rano, pre sunca, isle na vodu, gde bi se umivale I pevale pesme kojima su
magijski delovale na ozivljavanje vode, a imale su I moc nad magijom rasta bilja.
I lazarice pesmom, takodje, blagosiljaju ukucane – dete, mladu nevestu, zenu, domacina,
momka, devojku…
U lazaricke dane su preduzimana temeljna ciscenja cime je sve sto pripada demonskom
– otklonjeno.
Lazarice su, nakon sto bi odigrale I otpevale pesme dobijale darove koje su medju
sobom delile, ili pravile zajednicku gozbu. Domacica bi ih zatim terala I kako I dodole
prskala vodom.
Preoblacenje I bela odeca, kao I verovanje da se devojka ne moze udati, pre nego sto 3
puta ide u lazarice povezuje ovaj obred sa svadbenim ritualima, odnosno upucuje na
njegovu inicijasticku prirodu.
(Igliče venče)
11.
Ivanjske -
везују се за 24. јун, односно, 7. јул и посвећене су Светом Јовану
Крститељу. Млади на овај празник пале ватру, котрљају точак и плету венчиће од
цвећа, а то све симболизује сунце у пуном сјају. Чест је и обичај који се зове
Ивањски кресови – прескакање ватре уз игру и песму.(Posle konja momče)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti