Lizing: međunarodna trgovina
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA
FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADŽMENT
U NOVOM SADU
LIZING
MEĐUNARODNA TRGOVINA
MENTOR: STUDENT:
PROF.DR JELENA VAPA - TANKOSIĆ MILANA BOSANAC MD 156-16/2016
ASISTENT:
DRAGANA V. STEFANOVIĆ
NOVI SAD, JUN 2019.
SADRŽAJ
Uvod.......................................................................................................................... 2
1.Teorijski osnovi pojma lizinga...............................................................................3
2. Nastanak i razvoj lizinga.......................................................................................5
3.Vrste lizinga............................................................................................................7
4.Subjekti lizing poslova...........................................................................................8
5.Finansijski lizing u Republici Srbiji.....................................................................11
Zaključak................................................................................................................. 14
Literatura.................................................................................................................15

4
1.Teorijski osnovi pojma lizinga
Među savremenim oblicima finansiranja ( kreditiranja ) posebnu ulogu ima fenomen lizinga.
Lizing je nastao kao rešenje problema nedostajućih likvidnih finansijskih sredstava za redovno
poslovanje i razvoj preduzetništva. On je izraz razvoja i raznovrsnosti savremenih oblika
finansiranja. Lizing je oblik finansiranja, kreiran u zemljama razvijene tržišne privrede, sa
osnovnim ciljem da se dalje stimuliše i dalje generišu poluge razvoja. Lizing povećava
konkurenciju na finansijskom tržištu i podstiče inovacije u oblasti finansijskih usluga. U
razvijenim zemljama njegova aktivnost utiče na nižu kamatnu stopu i ekspanziju finansijskih
aktivnosti kao osnove za dalji razvoj biznisa., Bez lizinga se ne bi mogao ostvariti plasman
opreme - niti gotovinski niti uz pomoć klasičnog kredita. Zato je lizing poseban oblik
finansiranja, razvijen kao parabankarski posao.
Ekonomski posmatrano, nastao je kao omogućavanje korišćenja sredstava onih, koji nemaju
mogućnost da ih kupe ili nemaju potrebu za posjedovanjem vlasništva, sa jedne strane i izraz
pronalaženja rješenja za plasman proizvoda proizvodjača ili trgovaca, da ih plasiraju, sa druge
strane. Lizing je odredjeni “ventil” za plasman proizvoda i njihovo korišćenje, koji se ne bi
mogao ostvariti na neki drugi način.
U njegovoj početnoj ekonomskoj osnovi se nalazi davanje u zakup pokretnih dobara. Lizing je
nastao kao rezultat potrebe za uvodjenjem novih proizvoda na tržište, a samim tim i novih
učesnika. Pogodan je kao oblik finansiranja za vlasnike i menadžere onih preduzeća (ili ideje za
njihovo osnivanje), koja nemaju dovoljno kapitala, ali imaju ideja za njihov razvoj. Manjak
kapitala i višak ideja su pogodno tlo za primenu lizinga, na različite poslovne oblasti. Stvoren je
sa ciljem da se odgovori na nova konkurentska stanja na tržištu, koja su mogla biti razvijena
prevladavanjem problema manjka kapitala. Lizing faktički ubrzava “cirkulaciju” kapitala, među
njihovim učesnicima i predstavlja fenomen mobilnosti kapitala uopšte.
Lizing je ekonomski i pravno „uobličeni“ fenomen - institut moderne tržišne privrede. Ukupna
lizing konstrukcija izražava ekonomski problem plasmana, povećavajući realnu kupovnu snagu
potencijalnog kupca. On je poseban način finansiranja (kreditiranja) primaoca lizinga, koji nema
dovoljno sredstava za njihovu kupovinu.
5
„Isporučilac predmeta lizinga prenosi pravo svojine na predmetu lizinga na davaoca lizinga, radi
njegovog davanja na korišćenje i držanje, za ugovoreno vreme i uz ugovorenu naknadu primaocu
lizinga. Davalac lizinga i isporučilac opreme predmeta lizinga moraju biti različita lica, u
protivnom primjenjuju se pravila ugovora o zakupu ili nekog drugog ugovorenog posla (prodaja
sa oročnim otplatama cene i slično)“
Neosporna je činjenica da se poslednjih 40 godina, umjesto klasičnog kupoprodajnog odnosa,
koji u svim oblastima ne može da funkcioniše, sve više razvijaju razni oblici “unajmljivanja”, i
novi oblici transakcija, pogotovo sredstava visoke vrednosti. Kontinuiran i dinamičan rast je
doveo do toga da, unajmljivanje svih oblika imovine, u svetskim razmerama prevazilazi nekoliko
stotina milijardi dolara. Sudeći prema svim aktuelnim pokazateljima takav trend će se nastaviti.
Lizing povećava konkurenciju na finansijskom tržištu i podstiče inovacije u oblasti finansijskih
usluga. U razvijenim zemljama njegova aktivnost utiče na nižu kamatnu stopu i ekspanziju
finansijskih aktivnosti kao osnove za dalji razvoj biznisa.
Lizing je nastao kao rešenje problema nedostajućih likvidnih finansijskih sredstava za redovno
poslovanje, tj. plasman, ali i proizvoda visoke vrednosti, kao i za razvoj preduzetnika. Njegova
pogodnost se ogleda u bržoj mogućnosti za razvoj malih i srednjih preduzeća. On omogućava da
se ne angažuje sopstveni kapital, čime se povećava likvidnost korisnika u dugom roku. Posebno
je, sa finansijskog aspekta, važno apostrofirati činjenicu da se lizing naknada plaća iz tekućih
prihoda, obično mesečno ili polugodišnje, pa se unapred ne angažuju značajna finansijska
sredstva.
Lizing je veoma važan izvor srednjoročnog i dugoročnog finansiranja, jer predstavlja ekonomski
efikasno rešenje nabavke sredstava potrebnih za poslovanje preduzeća. Lizing pruža mogućnost
preduzećima da modernizuju svoju opremu i samim tim postanu efikasniji i konkurentniji. Lizing
je naročito pogodan za mala i srednja preduzeća, kao i nova, tek osnovana preduzeća koja često
ne mogu da računaju na druge mogućnosti finansiranja.
Vasiljević M.: Trgovinsko pravo, Beograd, 2011. str.377.
Prema Global Leasing Reportu (2015) poslije tri godine u 2013. godini lizing industrija je zabilježila pozitivan
rezultat. U vodećih 50 zemalja novi poslovi lizinga su zabilježili rast od 1,7%, na iznos od preko 880 mlrd. USA$.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti