UVOD
Transportna logistika pripada grupi najvažnijih vrsta logistike jer bez takve logistike ne bi
mogli funkcionisati sistemi proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje. Može se reći da
transportna logistika prestavlja osnovni input u sve procese svih vrsta logističke industrije i
značajno participira
u vrjednosti
svakog
logističkog proizvoda, ali i u vrjednosti svakog
materijalnog proizvoda. Transportna logistika je specifična logistika koja pomoću
odgovarajućih elemenata proizvodi transportnologističke proizvode i koja omogućuje prevoz
robe, ljudi, informacija i dr. s jednog mjesta na drugo mjesto. Procese proizvodnje
transportnologističkih proizvoda omogućuju odgovarajući elementi, logistička infrastruktura i
suprastruktura, predmeti logističke proizvodnje, logistički intelektualni kapital, informaciske
tehnologije, finansiski kapital i ostali elementi.
Logistika u saobraćaju predstavlja upravljanje tokovima materijala, informacija, novca i ideja
putem usklađivanja procesa u lancima snadbjevanja i putem strategiskog dodavanja
vrjednosti u pogledu mjesta, vremena i pakovanja.
Funkcija transporta bavi se kretanjem robe od jednog do drugog ekonomskog procesa, tj.
stvaranjem prostorne korisnosti. Dakle, transportom se dopremaju sirovine i pomoćni
materijali do mjesta prerade ( u proizvodni pogon ), zatim se vrši premještanje dobara u
samoj proizvodnji, da bi se na kraju gotovi proizvodi i poluproizvodi raznim saobraćajnim
srestvima doveli do tržišta.
1. LOGISTIČKE DJELATNOSTI
Saobraćajni i transportni sistemi ne mogu optimalno funkcionisati bez saradnje s mnogim
logističkim djelatnostima, npr.:
Djelatnosti međunarodnog špeditera,
Djelatnosti morskih luka,
Djelatnosti lučkih slagača,
Djelatnosti skladišta i terminala,
Djelatnosti carinskih skladišta,
Djelatnost slobodnih zona,
Djelatnosti robno – transportnih centara,
Djelatnosti robno – trgovinskih centara,
Djelatnosti logističkih centara,
Djelatnosti pomorskih agenata,
Djelatnosti izvršitelja ugovorne kontrole,
Djelatnosti osiguravajućih društava,
Djelatnosti tijela državne uprave i
Ostale logističke djelatnosti u vezi sa saobraćajem i transportom
2. DJELATNOSTI MEĐUNARODNOG ŠPEDITERA
1. Međunarodna špedicija. Pod poslovima međunarodne špedicije podrazumijevaju se
privredne usluge spoljnotrgovinskog prometa, odnosno: izvoza robe iz vlastite u strane
zemlje, uvoza robe u vlastitu zemlju i tranzita robe između stranih preko vlastite
zemlje koje obavljaju međunarodni špediteri, te drugi poslovi u vezi s otpremom,
dopremom i provozom robe.
2. Međunarodni špediter. To je pravna ili fizička osoba registrovana za obavljanje
spoljnotrgovinskog prometa, koja isključivo i u obliku stalnog zanimanja sklapa u
svoje ime i za tuđi račun, u tuđe ime i za tiđi račun i u svoje ime i za svoj račun.
Ugovore potrebne pri organiziranju izvora, uvoza i tranzita robe svojih nalogodavaca
uz pomoć vozara i obavlja druge propisane ili uobičajne poslove i radnje u vezi sa
izvozom, uvozom i provozom robe.
3. Međušpediter je pravna ili fizička osoba na koju je (glavni) špediter prenio djelimično
izvršenje špediterskog posla.
4. Podšpediter je osoba na koju je (glavni) špediter prenio u cjelini izvršenje
špediterskog posla.
5. Osnovni i specijalni poslovi međunarodnog špeditera.
a) Osnovni špediterski poslovi
su oni koje špediter redovno obavlja pri organizovanju
izvoza, uvoza ili provoza robe u međunarodnom prometu.
To su: stručni savjeti i sudjelovanje u pregovorima radi sklapanja ugovora o
međunarodnoj kupoprodaji; instradacija; doziv robe; sklapanje ugovora o prevozu robe na
klasičan način upotreba transportnog sredstva jedne saobraćajne grane; sklapanje ugovora
o međunarodnom multimodalnom transportu i organizacije robe „od vrata do vrata“
prihvat robe; sklapanje ugovora o istovaru, utovaru i pretovaru robe, sklapanje ugovora o
uskladištenju robe; prikupljanje dokumenata; obavljanje poslova u carinskom postupku i
1
sl.
b) Specijalni poslovi
su oni koje špediter obavlja povremeno od slučaja do slučaja i samo u
posebnim prilikama. Najvažniji su: sklapanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanju
tih poslova; sklapanje ugovora o vaganju i sortiranju; izdavanje špediterskih potvrda i
drugih FIATA – dokumenta; uzrokovanje robe; zastupanje nalogodavca u regresnom
postupku prema trećim osobama; zastupanje nalogodavca u slučaju generalne havarije;
hranjenje i pojenje živih životinja; sajamski špediterski poslovi; leasing
poslovi;kreditiranje nalogodavca itd.
1
Logistika u saobraćaju i špedicija,skripta. Prof.dr. Ibrahim Jusufranić,prof.dr. Mirsad Kulović. Travnik,januar
2011.
Lučka suprastruktura
je najvažniji segment suprastrukture pomorskog saobraćaja,
a nju čine sve pokretne dizalice, viljuškari, transpoteri, samozahvalna istovarno –
utovarna mehanizacija i sva ostala pokretna srestva za horizontalno, vertikalno i koso
manipulisanje teretom.
Predmet rada
kao elementi proizvodnje lučke usluge mogu biti razne stvari.
Osnovna svrha procesa proizvodnje lučke usluge je utovar, istovar, pretovar tereta i
putnika, skladištenje robe, privez i odvez brodova, pružanje usluge putnicima i dr.
Ljudski potencijal.
Kada se razmatra ljudski potencijal kao element proizvodnje
lučke usluge potrebno je naglasiti da je to samo onaj rad koji je plasiran na lučkom
tržištu. U proizvodnji lučke usluge aktivno učestvuju operativni i kreativni menadžeri.
Ljudski potencijal kao element proizvodnje lučke usluge utiče ne samo na sigurnost,
brzinu i racionalnost obavljanja lučkih djelatnosti, nego prije svega na efikasnost,
efikasnost i profitabilnost poslovanja morske luke, te njihov rast i razvoj.
4. Organizacija morskih luka. Organizovanje, upravljanje i izvršavanje aktivnosti
morskih luka obavljaju lučke uprave i specijalizovana trgovačka društva.
Lučka uprava
. Najvžnije djelatnosti lučke uprave su:
Briga o izgradnji, upravljanju, održavanju, zaštiti i modernizaciji pomorskih dobara koja
predstavljaju lučko područje,
Briga o izgradnji, upravljanju, zaštiti, modernizaciji lučke infrastrukture i suprastrukture,
Osiguranje trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa
Osiguravanje pružanja usluga od opšteg nacionalnog i privrednog značaja,
Planiranje, usmjeravanje, usklađivanje i nadziranje rada trgovačkih društava koja
obavljaju privredne djelatnosti u lučkom području,
Upravljanje slobodnim zonama na lučkom području
Specijalizovana trgovačka društva.
To su pravne osobe koje na osnovu posebnog
zakona obavljaju djelatnost koja se odnosi na sigurnost plovidbe na moru, mogu tu
djelatnost obavljati na lučkom području bez koncesije. Koncesiju radi obavljanja određene
lučke djelatnosti može dobiti samo trgovačko ili dioničko društvo koje je registrovano za
obavljanje date djelatnosti.
