FAKULTET ZA EKONOMIJU I

INŽINJERSKI MENADŽMENT

U NOVOM SADU

SEMINARSKI RAD

:

LOGISTIKA U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU I 

TRANSPORTU

Tema:

ROBNO-TRANSPORTNI CENTRI U 

FUNKCIJI POVEZIVANJA DISTRIBUTIVNIH 

TOKOVA

PROFESOR                            

STUDENT

Doc.dr Nena Tomović

           

     Tomašević Ana 

Novi Sad

Seminarski rad                                                                    Logistički centri

SADRŽAJ

1. UVOD.........................................................................................................................................2
1.1  Logistički centri........................................................................................................................2
1.2  Istorija razvoja logistike …………………………………………………………………….5
2. VRSTE ROBNIH TERMINALA – LOGISTIČKIH CENTARA……………………………8
2.1  Robno-transportni centri.......................................................................................................................................12
2.2 Ciljevi razvoja robno-transportnog centra.............................................................................................................13
2.3 Faktori izbora lokacije terminala.........................................................................................................................14
2.4 Gravitaciona zona terminala.......................................................................................................16
3. ZAKLJUČAK...........................................................................................................................17
4. LITERATURA..........................................................................................................................18

1

background image

Seminarski rad                                                                    Logistički centri

Logistički centri prema svojoj funkciji mogu biti:

Tranzitni,

Sabirni,

Distributivni i

Sabirno-distributivni. [2]

Logistički centri se formiraju sa ciljem da se pruži kompletna logistička usluga, uvedu 

savremene logističke tehnologije, povećanje ekonomičnosti i efikasnosti transporta, koncentacija 
robnog rada i logističkih aktivnosti, smanjenje vezanog kapitala, kreiranje uslova za efikasan 
razvoj itd.

Logistički   centar   je   pojam   koji   je   najprisutniji   i   koristi   se   za   sve   centre,   odnosno 

terminale   koji     kao   osnovnu   djelatnost   imaju   skup   logističkih   aktivnosti.   Na   konkretnim 
primerima   možemo   videti   primenu   pojma   ,,logistički   centar”.   Kada   industrijske   i   trgovačke 
kompanije   za   svoje   proizvode   ili   za   svoje   potrebe   grade   distributivni   centar,   one   tom 
distributivnom centru daju naziv logistički centar. Po istom principu trgovačke kompanije za 
robu široke potrošnje za snadbevanje lanca prodajnih objekata koriste logističke centre. 

Veličina lokacije na kojoj se razvijaju logistički centri uglavnom se kreće od 100 do 150 

ha (hektara). Veličina varira od 4 do 500 ha. 

Špediterske kompanije za potrebe  svojih  klijenata na  povoljnim lokacijama,  najčešće 

urbanih celina, grade robno – distributivne centre i u novije vreme im daju naziv ,, logistički 
centar”. 

Iako   ne   postoje   standardne   karakteristike   logističkih   centara,   njihovom   analizom 

uočavaju se neka obeležja koja su neophodna za njihovo uspešno funkcionisanje:

Multimodalnost

 (povezanost sa različitim vidovima transporta),

Otvorenost

 (slobodan pristup za sve javne i private kompanije da se lociraju i/ili 

koriste objekte centra. Osnovni koncept logističkog centra je  

win-win

  situacija 

(svi dobijaju), gdje različiti operatori i učesnici mogu dopunjavati jedni druge, 
čak i u situaciji punog nadmetanja na tržištu),

Multifunkcionalnost

 (sve transportne i logističke funkcije reprezentuju se kroz 

prevoznike, špeditere, agente, brokere, carinske brokere, uprave (lučke, carinske 
itd.),

Rukovanje teretom

 (širok spektar objekata i opreme za manipulisanje teretom, 

npr. Distributivni, kontejnerski terminali, skladišta sa temperaturnim režimom i 
sl.), 

Elektronska   razmjena   informacija   –   IT  

(pristupi   telematskim   sistemima 

vezanim za transport, administraciju, upravu i lanac snabjevanja),

Intersekcionalnost,   međupovezanost  

(bliska   saradnja   i   integrisanje   različitih 

poslovnih sektora u cilju realizacije transportnih i logističkih aktivnosti),

Ušteda   trošlova  

(nema   dupliranja   sistema,   što   se   odražava   na   uštede   u 

skladišnim i pretovarnim sistemima, IT sistemu, uslužnim i pratećim delatnos-

3

Seminarski rad                                                                    Logistički centri

tima i znanju. Lociranjem većeg broja kompanija u logističkom centru dolazi do 
većih ušteda troškova i veće ponude usluga), 

Dodatne usluge 

(stanice za snadbjevanje gorivom, vodom i sl., sistemi za njegu i 

održavanje, pakovanje, carinska kontrola, istraživačke aktivnosti itd.) [1]

Zajedničke osobine za skoro sve logističke centre su: prihvat i otprema robnih i transport-

nih tokova, pretovar transportnih sredstava, skladištenje i čuvanje robe, formiranje tovarnih je-
dinica, formiranje jedinica otpreme, izrada prateće dokumenatacije, niz pratećih usluga za trans-
portna sredstva, robu i personal. 

Suštinske razlike modela logističkih centara ogledaju se u: osnivačima i vlasnicima, orga-

nizacionim formama, pripadnosti vidu transporta, pripadnosti vrsti robe, primjenjenoj tovarnoj 
jedinici i tehnologiji, strukturi i obimu logističkih funkcija, lokaciji u odnosu na saobraćajnu in-
frastrukturu, lokaciji u odnosu na urbane sredine i industrijske komplekse, stepenu kooperacije 
nosilaca i korisnika usluga. [3]

Pri projektovanju robnog terminala neophodno je analizirati obim i strukturu robnih i 

transportnih tokova, za stvaranje baze podataka za planiranje i projektovanje procesa i sistema. 
Posmatraju se robni tokovi u gravitacionoj zoni (tokovi dopreme, otpreme i tranzita) po svim 
obilježjima koji karakterišu robni tok.

 

Osnovna obilježja robnih tokova su:

vrsta robe, odnosno  asortiman,

količina robe, zakon nastanka toka,

pravci i rastojanja dopreme robe (izvorno/odredišne tačke toka),

pojavni oblik robe,

vid transporta,

sezonski karakter tokova,

vrsta i kategorija tokova,

specifični zahtjevi u pogledu transporta, skladištenja, pretovara, pakovanja. [4]

Robni   tokovi   od   mjesta   pošiljaoca   do   mjesta   primaoca   prolaze   kroz   niz   različitih   tran-

sformacija koje često značajno menjaju njihove karakteristike. Činjenica da pošiljalac robe može biti 

jedna   kompanija,   a   da   se   kao   primaoci   pojavljuju  (n)  različitih   subjekata   govori   o   diobi   – 

transformaciji   toka.   Transformacije   nad   robnim   tokovima   najčešće   se   odvijaju   u   robnim 

terminalima – logističkim centrima.

Poznavanjem karakteristika robnih tokova i njihovih transformacija stvaraju se uslovi za 

primjereno planiranje, projektovanje i upravljanje robnim terminalima. Robni tokovi su osnovna 

nit logističkog sistema, ali isto tako ni jedan robni tok ne bi mogao da se realizuje bez logističkog 

sistema i logističkih lanaca. Logistički lanci su nosioci realizacije robnih tokova, a logistički 

sistemi su nosioci realizacije logističkih lanaca. 

Transformacije robnih tokova se odvijaju u robnim terminalima, trendovi u proizvodnji i 

distribuciji proizvoda idu u pravcu približavanja finalizacije proizvoda krajnjem korisniku.  To 

4

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti