Logistički centri
FAKULTET ZA EKONOMIJU I
INŽINJERSKI MENADŽMENT
U NOVOM SADU
SEMINARSKI RAD
:
LOGISTIKA U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU I
TRANSPORTU
Tema:
ROBNO-TRANSPORTNI CENTRI U
FUNKCIJI POVEZIVANJA DISTRIBUTIVNIH
TOKOVA
PROFESOR
STUDENT
Doc.dr Nena Tomović
Tomašević Ana
Novi Sad
Seminarski rad Logistički centri
SADRŽAJ
1. UVOD.........................................................................................................................................2
1.1 Logistički centri........................................................................................................................2
1.2 Istorija razvoja logistike …………………………………………………………………….5
2. VRSTE ROBNIH TERMINALA – LOGISTIČKIH CENTARA……………………………8
2.1 Robno-transportni centri.......................................................................................................................................12
2.2 Ciljevi razvoja robno-transportnog centra.............................................................................................................13
2.3 Faktori izbora lokacije terminala.........................................................................................................................14
2.4 Gravitaciona zona terminala.......................................................................................................16
3. ZAKLJUČAK...........................................................................................................................17
4. LITERATURA..........................................................................................................................18
1

Seminarski rad Logistički centri
Logistički centri prema svojoj funkciji mogu biti:
Tranzitni,
Sabirni,
Distributivni i
Sabirno-distributivni. [2]
Logistički centri se formiraju sa ciljem da se pruži kompletna logistička usluga, uvedu
savremene logističke tehnologije, povećanje ekonomičnosti i efikasnosti transporta, koncentacija
robnog rada i logističkih aktivnosti, smanjenje vezanog kapitala, kreiranje uslova za efikasan
razvoj itd.
Logistički centar je pojam koji je najprisutniji i koristi se za sve centre, odnosno
terminale koji kao osnovnu djelatnost imaju skup logističkih aktivnosti. Na konkretnim
primerima možemo videti primenu pojma ,,logistički centar”. Kada industrijske i trgovačke
kompanije za svoje proizvode ili za svoje potrebe grade distributivni centar, one tom
distributivnom centru daju naziv logistički centar. Po istom principu trgovačke kompanije za
robu široke potrošnje za snadbevanje lanca prodajnih objekata koriste logističke centre.
Veličina lokacije na kojoj se razvijaju logistički centri uglavnom se kreće od 100 do 150
ha (hektara). Veličina varira od 4 do 500 ha.
Špediterske kompanije za potrebe svojih klijenata na povoljnim lokacijama, najčešće
urbanih celina, grade robno – distributivne centre i u novije vreme im daju naziv ,, logistički
centar”.
Iako ne postoje standardne karakteristike logističkih centara, njihovom analizom
uočavaju se neka obeležja koja su neophodna za njihovo uspešno funkcionisanje:
Multimodalnost
(povezanost sa različitim vidovima transporta),
Otvorenost
(slobodan pristup za sve javne i private kompanije da se lociraju i/ili
koriste objekte centra. Osnovni koncept logističkog centra je
win-win
situacija
(svi dobijaju), gdje različiti operatori i učesnici mogu dopunjavati jedni druge,
čak i u situaciji punog nadmetanja na tržištu),
Multifunkcionalnost
(sve transportne i logističke funkcije reprezentuju se kroz
prevoznike, špeditere, agente, brokere, carinske brokere, uprave (lučke, carinske
itd.),
Rukovanje teretom
(širok spektar objekata i opreme za manipulisanje teretom,
npr. Distributivni, kontejnerski terminali, skladišta sa temperaturnim režimom i
sl.),
Elektronska razmjena informacija – IT
(pristupi telematskim sistemima
vezanim za transport, administraciju, upravu i lanac snabjevanja),
Intersekcionalnost, međupovezanost
(bliska saradnja i integrisanje različitih
poslovnih sektora u cilju realizacije transportnih i logističkih aktivnosti),
Ušteda trošlova
(nema dupliranja sistema, što se odražava na uštede u
skladišnim i pretovarnim sistemima, IT sistemu, uslužnim i pratećim delatnos-
3
Seminarski rad Logistički centri
tima i znanju. Lociranjem većeg broja kompanija u logističkom centru dolazi do
većih ušteda troškova i veće ponude usluga),
Dodatne usluge
(stanice za snadbjevanje gorivom, vodom i sl., sistemi za njegu i
održavanje, pakovanje, carinska kontrola, istraživačke aktivnosti itd.) [1]
Zajedničke osobine za skoro sve logističke centre su: prihvat i otprema robnih i transport-
nih tokova, pretovar transportnih sredstava, skladištenje i čuvanje robe, formiranje tovarnih je-
dinica, formiranje jedinica otpreme, izrada prateće dokumenatacije, niz pratećih usluga za trans-
portna sredstva, robu i personal.
Suštinske razlike modela logističkih centara ogledaju se u: osnivačima i vlasnicima, orga-
nizacionim formama, pripadnosti vidu transporta, pripadnosti vrsti robe, primjenjenoj tovarnoj
jedinici i tehnologiji, strukturi i obimu logističkih funkcija, lokaciji u odnosu na saobraćajnu in-
frastrukturu, lokaciji u odnosu na urbane sredine i industrijske komplekse, stepenu kooperacije
nosilaca i korisnika usluga. [3]
Pri projektovanju robnog terminala neophodno je analizirati obim i strukturu robnih i
transportnih tokova, za stvaranje baze podataka za planiranje i projektovanje procesa i sistema.
Posmatraju se robni tokovi u gravitacionoj zoni (tokovi dopreme, otpreme i tranzita) po svim
obilježjima koji karakterišu robni tok.
Osnovna obilježja robnih tokova su:
vrsta robe, odnosno asortiman,
količina robe, zakon nastanka toka,
pravci i rastojanja dopreme robe (izvorno/odredišne tačke toka),
pojavni oblik robe,
vid transporta,
sezonski karakter tokova,
vrsta i kategorija tokova,
specifični zahtjevi u pogledu transporta, skladištenja, pretovara, pakovanja. [4]
Robni tokovi od mjesta pošiljaoca do mjesta primaoca prolaze kroz niz različitih tran-
sformacija koje često značajno menjaju njihove karakteristike. Činjenica da pošiljalac robe može biti
jedna kompanija, a da se kao primaoci pojavljuju (n) različitih subjekata govori o diobi –
transformaciji toka. Transformacije nad robnim tokovima najčešće se odvijaju u robnim
terminalima – logističkim centrima.
Poznavanjem karakteristika robnih tokova i njihovih transformacija stvaraju se uslovi za
primjereno planiranje, projektovanje i upravljanje robnim terminalima. Robni tokovi su osnovna
nit logističkog sistema, ali isto tako ni jedan robni tok ne bi mogao da se realizuje bez logističkog
sistema i logističkih lanaca. Logistički lanci su nosioci realizacije robnih tokova, a logistički
sistemi su nosioci realizacije logističkih lanaca.
Transformacije robnih tokova se odvijaju u robnim terminalima, trendovi u proizvodnji i
distribuciji proizvoda idu u pravcu približavanja finalizacije proizvoda krajnjem korisniku. To
4

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti