Logistički provajderi
Univerzitet u Istočnom Sarajevu
Saobraćajni fakultet
Doboj
SEMINARSKI RAD
Iz predmeta
:
ŠPEDICIJA i AGENCIJSKO POSLOVANJE
Tema:
LOGISTIČKI PROVAJDERI
Profesor : Student:
Dr. Mile Milekić Nemanja Babić 71/11
3
SADRZAJ
1.UVOD...............................................................................................................................................3
2. POJMOVI LOGISTIKA I PROVAJDER.......................................................................................4
2.1.1. Definicije logistike..............................................................................................................4
2.1.2. Logistika danas................................................................................................................... 6

4
2. POJMOVI LOGISTIKA I PROVAJDER
2.1. Pojam logistike
Logistiku možemo promatrati na dva načina: kao naučnu disciplinu i kao specifičnu
poslovnu funkciju. Kao nauka, logistika proučava tokove i transformacije ekonomskih sadržaja
unutar kompanije. Ona time stvara naučna rješenja (modele, metode i tehnike) za prevazilaženje
prostorne i vremenske dimenzije ciklusa reprodukcije.
Osnovni zadatak logistike kao poslovne funkcije je da svako radno mesto u
proizvodnji u pravom trenutku snabdije svim onim što je potrebno za izvršavanje radnog zadatka
(sredstvo za rad, alat, materijal, tehnička i dr. dokumentacija, odnosno neophodne informacije,
sredstva za osvježenje radnika i dr.) odstrani s radnog mjesta sve što više nije potrebno i to uz
najmanje moguće troškove. Logistika obuhvata sve aktivnosti vezane za razvoj, planiranje i
organizaciju tokova materijala, informacija i vrijednosti u području nabavke, proizvodnje,
skladištenja, unutrašnjeg transporta, pakovanja, distribucije i zbrinjavanja otpadaka, uključujući
tu i obradu odgovarajućih informacija. Adekvatno organizovana funkcija poslovne logistike u
kompaniji može, u značajnoj mjeri, doprinijeti povećanju rentabilnosti poslovanja,
efikasnijem zadovoljenju zahtjeva kupaca i skraćivanju vremena isporuke.
2.1.1. Definicije logistike
U literaturi se susreću mnoge definicije logistike iako ne postoje neke razlike u
njihovom definisanju. U nastavku su navedene neke definicije:
Def. Prof. Pfohl jedan od najpoznatijih teoretičara logistike u svijetu: „Logistika obuvata
sve djelatnosti kojima se planira, upravlja, ostvaruje i kontrolira prostorno-vremenska
transformacija dobara i sve transformacije u vezi sa količinom, vrstom , i svojstvom dobara,
rukovanja dobara, kao i logističkim određivanjem dobara. Zajedničkim djelovanjem tih
djelatnosti pokreću se i tokovi dobara koji po mogućnosti učinkovito povezuju tačku isporuke i
tačku primanja. Učinkovito povezivanje tačaka isporuke s tačkama primanja znači da logistika
treba osigurati i
da je tačka primanja opskrbljena od tačke isporuke pravim proizvodima i/ili uslugama (u
količini,vrsti,kvalitetu...) u ispravnom i primjerenom stanju u pravo vrijeme na pravom mjestu, a
sve to uz minimalne troškove.
https://sh.wikipedia.org/wiki/Logistika
5
„Logistika je proces planiranja, ostvarivanja i kontrole učinkovitih troškova efektivnih tokova i
skladištenja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda i time povezanih informacija od tačke
isporuke do tačke primanja, primjereno zahtjevima kupca. (
Američko logističko društvo
)
„Logistika je organizacija, planiranje, provedba i kontrola tokova dobara od razvitka i od
kupovine preko proizvodnje i distribucije do krajnjeg kupca sa ciljem da uz minimalne troškove i
uz minimalno trošenje kapitala, zadovolji zahtjeve tržišta. (
Evropske matične organizacije
nacionalnih logističkih društava
)
Međunarodno udruženje logističara (SOLE)
definiše logistiku u nešto užem smislu sa
stanovišta inžinjerske primjene: “Vještina i nauka upravljanja, inžinjerske uprave i tehničke
aktivnosti koje se odnose na tehničke zahtjeve, projektovanje i razvoj, snadbijevanje i
obezbjeđivanje resursa za održavanje tehničkih materijalnih sredstava,sa ciljem da se pruži
efikasna podrška planovima i operacijama.“
„Logistiku čini sistem aktivnosti koje omogućavaju oblikovanje, projektovanje, usmjeravanje,
uvođenje i regulisanje protoka robe (materijala, proizvoda), energije i informacija unutar i
između sistema.“
Sa aspekta kretanja robe logistika se može definisati kao skup svih djelatnosti kroz koji se u
određenom, sistemu vrši oblikovanje, projektovanje, upravljanje i kontrola postupaka na
području, manipulisanja, skladištenja i transporta robe. Inžinjerska logistika predstavlja vještinu i
nauku upravljanja, te inžinjerske usluge i tehničke aktivnosti koje se odnose na tehničke
zahtjeve, projektovanje, razvoj, snadbijevanje i obezbjeđivanje resursa za održavanje tehničkih
materijalnih sredstava sa ciljem da se pruži efikasna podrška planovima i operacijama.
Logistika razmatra upravljanje procesima:
Upravljanje podrazumijeva kontrolisanje logističkih aktivnosti u skladu sa planom ili
strategijom.
Kretanje označava tokove ulaznih materijala od dobavljača ka preduzeću, tokove
materijala kroz procese rada u preduzeću, tokove gotovih proizvoda ka korisniku;
Skladištenje podrazumijeva da se ulazni materijali skladište prije prerade, a procesni
materijali se skladište u fazama procesa (međufazne zalihe) dok se gotovi proizvodi
skladište do otpreme korisniku.
Na osnovu navedenih definicija moglo bi se reći da je opća logistika znanost skup
interdiscipliniranih i multidiscipliniranih znanja koja izučavaju primjenjujući zakonitosti
mnogobrojnih i složenih aktivnosti koje funkcionalno i djelotvorno povezuju sve djelimične
procese.
Savladavanje prostornih i vremenskih transformacija materijala, repromaterijala, kapitala,
znanja ljudi i informacija u sigurne, brze i racionalne jedinstvene logističke procese tokove i
protoke materijala, kapitala znanja, informacija od tačke isporuke do tačke primitka, ali s ciljem
da se uz minimalne uložene potencijale i resurse maksimalno zadovolje zahtjevi tržišta (tj. kupca,
robe, korisnika usluga, potrošača).

7
3. LOGISTIČKI PROVAJDER
Logistički provajder – upravlja tradicionalnim logističkim funkcijama kao što su transport i
skladištenje robe.
Kao specijalizovani nosioci logističkih usluga zauzimaju sve veće učešće na logističkom tržištu.
Tako npr. u Sjevernoj Americi (SAD i Kanada) 78% kompanija koristi usluge logističkih
provajdera, u Zapadnoj Evropi (EU) 79%, a u Azijskoj i Pacifičkoj zoni oko 58% kompanija. U
EU u 2003.godini 65% logističkih procesa preusmjereno je na provajdere logističkih usluga, dok
je taj procenat u Americi i Aziji značajno manji i iznosi oko 50%. U narednih pet godina očekuje
se značajan porast. Istraživanja su pokazala da su korisnici uglavnom zadovoljni uslugama
logističkih provajdera. 90% korisnika se izjasnilo kao «veoma zadovoljni» ili «zadovoljni».
Međutim, korisnici očekuju da se ponuda logističkih usluga poboljša kroz integrisanje različitih
učesnika u sistemu pružanja kompletne logističke usluge. Tako se navodi pet oblasti na
koje provajderi posebno trebaju fokusirati pažnju: moraju imati ponudu osnovnih usluga
(transport, skladištenje, pakovanje, itd.), potrebno je da teže kompletnoj logističkoj usluzi, da
budu orijentisani na određene privredne grane i oblasti, da imaju geografsku pokrivenost i
uspostavljanje poslovne infrastrukture. Isto tako potrebno je da raspolažu savremenim
logističkim tehnologijama koje se vrlo lako mogu integrisati u korisnikov privredni i poslovni
sistem. Korisnici očekuju stalno unaprijeđenje logističkih usluga, te se mijenja odnos prema
logističkim provajderima, koji su u početku posmatrani kao “provajderi resursa” i “menadžeri
resursa”, da bi danas više od polovine korisnika provajdere posmatralo kao «logističke
strategije» (distributivne strategije, transporte strategije). Ovakva orijentacija na korisnike i na
potencijalno zadovoljenje njihovih želja, zahtjeva i potreba predstavlja primjene novog koncepta
logističkog poslovanja. Koje su to karakteristike špediterskih kompanija o ovom prelazu?
Danas špedicije predstavljaju savremene logističke provajdere (3PL, 4PL provajderi) koji
su sposobni da ponude i pruže kompletnu logističku uslugu. Razvija se sve češće logističko
partnerstvo između špedicija i korisnika logističkih usluga. Trend je da špediterske kompanije
kao specijalizovani nosioci logističkih usluga, preuzimaju sve više logističkih aktivnosti od
korisnika (outsuorcing partnerstvo). Outsoursing logističkih poslova u okviru lanaca
snabdijevanja proizvodne i/ili trgovačke firme označava prepuštanje jednog ili većeg broja
logističkih poslova logističkim provajderima.
Na koji je način tekao razvoj samog logističkog provajdera je trajao i razvijao se kroz nekoliko
faza. Sam razvoj je u sebi prepoznao više tipova kocepta logističkog provajdera gdje možemo
razlikovati:
1PL
-sistem za sopstvene potrebe uz minimalno angažovanje drugih.
2PL
-Određene logističke usluge transporta, otpreme, skladištenja, povjerene specijalizovanim
nosiocima.
3PL
- 3PL provajder kao outsourcing partner preuzima najveći dio logističkih zadataka korisnika.
4PL
- 4PL provajder podrazumijeva integrisano upravljanje i realizaciju kompletne logističke
usluge.
J. Kilibarda Milorad, Saobraćajni fakultet, Odsek za logistiku, V. Stepe 305, Beograd
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti