Logistički provajderi
VISOKA ŠKOLA “CEPS-CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE”
KISELJAK
Alen Omerbašić
LOGISTIČKI PROVAJDERI
SEMINARSKI RAD
Kiseljak, Septembar 2016.
VISOKA ŠKOLA “CEPS-CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE”
KISELJAK
LOGISTIČKI PROVAJDERI
SEMINARSKI RAD
Kolegij: Logistika u prometu
Mentor: Prof. Dr. Velibor Peulić
Student: Alen Omerbašić
Broj indeksa:
Smjer: Promet
Kiseljak, Septembar. 2016.

1.UVOD
Prva primjena logistike nastala je u vojnim znanostima i vojnoj praksi (kao stručni naziv za
dio ratne vještine). Logistika se razvijala kroz povijest u različitim vremenskim periodima i na
različitim prostorima je dobila različita značenja. U stručnoj literaturi postoje različita
mišljenja o porijeklu pojma logistike. Mnogi autori tvrde da je pojam logistike nastao od
francuske riječi „loger“ koja znači „ nastaniti“, „stanovati“ , „ privremeni smještaj“, „smjestiti
se“, „ noćiti pod vedrim nebom“, a u vojnoj terminologiji znači „ način prijevoza“,
„ opskrbljivanje i smještaj vojske“, „ skladištenje i čuvanje vojnih dobara ”. Drugi autori tvrde
da pojam logistika potiče od grčke riječi“ logistikos“ što znači „vještina u rješavanju
problema pomoću slova“(umjesto brojki),a koristili su ga atenski činovnici-logisti za vođenje
financija. Logistics (engl. riječ) nauka je o pozadinskoj službi (transport i opskrba). Porijeklo
naziva logistika može se dovesti u vezu sa riječju logika, jer se logistika bavi logičkom
integracijom određenih aktivnosti koji vode ka postizanju nekog cilja.[18] Informacijska
logistika je skup logističkih aktivnosti koje osiguravaju sustavno i efikasno prikupljanje
primarnih i sekundarnih podataka, pospješuju njihovu obradu, uporabu i razmjenu s drugim
aktivnim sudionicima u logističkom lancu, potičući tvrtke da se efikasno koriste brojnim
potencijalima suvremene računalne i telekomunikacijske tehnologije. Ukoliko se logistika
promatra kao sustav onda treba imati u vidu da su njegovi bitni elementi materijalna dobra,
kadrovi i informacije. Ti su elementi uključeni u jedan proces, u kojem se vrši transformacija
dobara. „Logistički sustav obično ima više podsustava u kojima se odlučuje i provodi
sljedeće: držanje zaliha, skladištenje i otprema, pregrupiranje, pakiranje i otprema te ukupno
izvršenje naloga. Najvažnije domene djelovanja logističkog sustava su nabava, proizvodnja,
skladište te distribucija i promet“[18]. Funkcija nabave je dio poslovnog procesa u kojem
zapravo započinje njegov fizički dio, dok proizvodnja predstavlja centralni dio poslovnog
procesa.
Jedan od najbitnijih dijelova logistike su distribucija reprodukcijskog materijala i gotovih
proizvoda. Učinkovita distribucija reprodukcijskog materijala znači utjecati na smanjenje
troškovna isporukom gotovih proizvoda do krajnjih kupaca. Skladište je centar logistike bez
obzira je li riječ o sirovinama, reprodukcijskom materijalu ili o gotovim proizvodima. Politika
skladištenja može biti različita, ali je težište na utvrđivanju optimuma zaliha, kako bi s jedne
strane proizvodnja bila zadovoljena, a s druge strane kupci bili na vrijeme opskrbljeni.
Elementi logističkog sustava mogu se proučavati prema: vrstama poslova u proizvodnim
objektima
subjektima i objektima prometa
fazama proizvodnje
iskorištenju skladišnog prostora
izboru prijevoznih sredstava
robnim tokovima
Elementi logističkog sustava su sljedeći: narudžba i isporuka
skladištenje
upravljanje zalihama
manipulacija
prijevoz
informacijski logistički sustav.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti