Logistika transporta
UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ
LOGISTIKA U SAOBRAĆAJU
Seminarski rad
Tema: Logistika transporta
Student: Profesor:
Zolak Stevo Dr.Marko Vasiljević,doc
Smjer:
Asistent:
Željeznički Mr. Zoran Ristikić,dip.maš.ing.
Broj indeksa :
473/12
SADRŽAJ
1.
2.
KARAKTERISTIKE VIDOVA TRANSPORTA
................................................................................8
3.
3.4.
Troškovi spoljašnjeg transporta
4.
.....................................................................................15
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………… …………16
LITERATURA………………………………………………………………………………………...17
2

1. PODELA TRANSPORTA
Postoje dve, često korišćene, podele transporta. Prva se bazira na odnosu transporta i
proizvodnog procesa pogona, a druga na osnovu sredine kojom se vrši transport. Prva podela
razlikuje spoljašnji i unutrašnji transport. Unutrašnji transport se vrši unutar proizvodnog
pogona i tokom procesa proizvodnje i o ovoj vrsti transporta će biti reči u poglavlju o
rukovanju materijalom.
Spoljašnji transport se često deli na ulazni i izlazni transport, odnosno pravi se razlika
da li se radi o transportu sirovina i poluproizvoda prema proizvodnom pogonu ili se radi o
transportu gotovih proizvoda ka distributeru, prodajnom mestu ili direktno kupcu. Ova podela
se vrši samo zbog načina upravljanja transportom, dok su transportna sredstva identična u oba
slučaja. Osnovna podela transporta i transportnih sredstava, u ovom slučaju, se vrši na osnovu
sredine – sredstva kojim se transportovana roba kreće, tako da su osnovni vidovi transporta:
-
željeznički,
-
drumski,
-
vodni,
-
avio (vazdušni) i
-
cevni.
[1]
1.1. Željeznički saobraćaj
Jedna od velikih prednosti željezničkog transporta je sposobnost da se preveze
različita vrsta robe, počev od suvih, rasutih i tečnih roba, zamrznute hrane, svežeg voća i
povrća koji zahtevaju kontrolisanu temperaturu tokom transporta, robu nepravilnog oblika i
velikih gabarita i slično.
Prevoznici koji se bave željezničkim transportom se smatraju "prirodnim
monopolistima". Razlog za ovo su visoke investicije koje su neophodne za otpočinjanje ovog
posla (ovde se u obzir uzimaju transportne organizacije u razvijenim ekonomijama, pošto kod
nas, praktično, postoji samo jedan prevoznik). Uz pretpostavku da je infrastruktura razvijena,
prevoznik mora da obezbedi terminale za pristup vagonima, opremu za podršku utovaru,
manipulisanju i istovaru i lokomotive i vagone. Zbog ovakvih uslova, željeznički transport, u
svetu, važi za deo industrije "u opadanju", odnosno, udeo željezničkog trasporta u ukupni
troškovima / zaradama opada. Kako željezničkom transportu ostali vidovi transporta
intenzivno oduzimaju poslove, željezničke organizacije su prinuđene da unapređuju svoje
poslovanje i snižavaju troškove transporta po kilometar-toni prevezene robe. Ovo sniženje
troškova povoljno utiče na povećanje obima transporta, što ima dalje povoljne posledice na
industriju koja se koristi ovim vidom transporta.
Željeznički transport se koristi uglavnom za transport veće količine roba na duže
relacije. Transportovana roba je, po pravilu, niske vrednosti po jedinici mase, kao i visoke
specifične težine (velika masa po jedinici zapremine). Ovaj vid transporta se većinom koristi
za transport drvene građe, rude, poljoprivrednih proizvoda i poluproizvoda hemijske
industrije. Kako su ovo robe koje imaju relativno nisku cenu po jedinici mase, troškovi
transporta imaju visok udeo u ukupnoj ceni navedenih proizvoda na tržištu. Sa druge strane,
ovo utiče i na prihod koji ostvaruju organizacije koje se bave željezničkim transportom i taj
prihod je za ovaj vid transporta najniži po prevezenoj kilometar-toni od svih ostalih vidova
transporta.
4
Ranije napomenuto opadanje udela željezničkog transporta u ukupnom obimu
transporta je posledica potrebe za velikom količinom robe za transport i velikim
udaljenostima na koje se transportuje roba. Ovo, ukoliko je ostvareno, kao rezultat ima
raspoređivanje fiksnih troškova (koji su za ovaj vid transporta visoki) na veliki broj
kilometar-tona prevezene robe.
Osnovni nedostatak željezničkog transporta je relativna nedostupnost (ne postoji
rasprostranjena infrastruktura kao što postoji za drumski transport – puno je naselja koji
nemaju blizu željezničku prugu i utovarnu stanicu). Ovo znači da prevoznici moraju da
angažuju i drumski transport kao bi dovezli robu do utovarne stanice, što povišava ukupne
troškove transporta, a takođe i povišava rizik od oštećenja robe prilikom pretovara.
Drugi nedostatak željezničkog transporta je brzina, odnosno vreme transporta.
Prosečna brzina transporta kontejnera putem željeznice iznosi oko 30 km/h, mada se, ne
nekim delovima pruga ostvaruju prosečne brzine i do 100 km/h (ovi podaci se odnose na
američku, japansku i zapadnoevropsku željezničku mrežu). Pored samog vremena transporta,
na ovako nisku prosečnu brzinu transporta utiče i potreba da se roba klasifikuje po odredištu,
kao bi bilo moguće, na račvanjima, razdvojiti željezničku kompoziciju na više delova i
usmeriti ih u potrebnom pravcu.
[6]
Sl. 1. Željeznički saobraćaj
[6]
1.2. Drumski saobraćaj
Drumski transport deli prednosti sa željezničkim transportom, po pitanju vrsta roba
koje može da preveze. Pored ovoga, drumski transport ima i dodatnih prednosti u vidu:
-
razvijene infrastrukture, koja mu omogućuje transport, praktično, od skladišta
proizvođača do bilo kojeg odredišta,
-
relativno niskih troškova transportnih sredstava, što omogućuje gotovo svakoj
organizaciji da ih poseduje i
-
relativno visoka brzina transporta.
Za kvaliteta drumski transport, jedan od osnovnih preduslova je razvijena
infrastruktura. Dok je kod željezničkog transporta, to predstavljalo problem, i gotovo
sopstveni problem transportne organizacije, kod drumskog transporta, infrastrukturu razvija
država, a prevoznici plaćaju nadoknadu za korišćenje te infrastrukture u vidu taksi prilikom
registracije vozila, drumarine ili doprinosa kroz cenu goriva. Na taj način su korisnici
drumskog transporta pošteđeni visokih investicionih troškova koji su karakteristični za
željeznički transport.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti