LOGISTIKA U FUNKCIJI OPSKRBE I UPRAVLJANJA
ZALIHAMA
KAZALO
Kazalo
...................................................................................................................2
1.
Uvod
............................................................................................................3
2.
Pojam i značajke logistike i distribucijske logistike
2.1.
Pojam logistike..................................................................................4
2.2.
Logistka kao znanost i logistika kao aktivnost.................................5
2.3.
Pojam i značenje distribucijske logistike..........................................6
3.
Misije i međuodnosi
3.1.
Misija distribucijske logistike...........................................................7
3.2.
Međuodnos opskrbe i distribucije.....................................................7
3.3.
Distribucijski kanali..........................................................................8
4.
Upravljanje zalihama i skladištima
4.1.
Upravljanje zalihama........................................................................9
4.2.
Primjereno razmještanje robe u skladištima.....................................9
4.3.
Dizajniranje racionalnoga skladišnoga poslovanje.........................10
5.
Zaključak
.................................................................................................11
Literatura
2
1. Uvod
Logističko upravljanje suvremenim poduzećem može se shvatiti kao upravljanje
zalihama, onima koje miruju i onima koje su u pokretu. Zalihe su potencijal uspjeha pod
izravnom kontrolom menadžmenta poduzeća. One izravno utječu i na prihode i na rashode
kao činitelje opstanka i razvitka poduzeća. Troškovi su zaliha, naime, značajna komponenta
ukupnih rashoda (izdataka) poduzeća, ali one značajno utječu i na prihode poduzeća razinom
usluge kupcima. Isto su tako troškovi kapitala vezanog uz zalihe oportunitetni troškovi, jer se
taj kapital ne može koristiti u druge svrhe.
Spoznaja o važnosti upravljanja zalihama za uspješnost poslovanja rezultirala je
brojnim modelima koji omogućuju njihovu optimizaciju. Suvremeni logistički koncept
upravljanja zalihama, radi dinamičke optimizacije poslovanja suvremenoga poduzeća, ističe
potrebu orijentacije na potražnju i na upravljanje protokom zaliha, za razliku od tradicionalnih
modela upravljanja stanjem zaliha. Orijentacija na potražnju sa ciljem smanjiti protok
vremena realizacije narudžbi rezultira smanjenjem troškova kapitala vezanoga uz zalihe i
povećanjem razine usluga pruženih kupcu, a time i povećanjem prihoda poduzeća. Ciljno
orijentiran logistički model zasnovan na protoku daje dovoljno informacija za konzistentno
upravljanje tijekovima zaliha orijentiranima prema maksimizaciji prihoda i minimizaciji
troškova zaliha, odnosno dinamičkoj optimizaciji poslovanja suvremenoga poduzeća.
Karakteristika je logističkoga modela usredotočenost na efektivnost i efikasnost
ostvarivanja ciljeva poduzeća kao sustava, a ne na optimizaciju pojedinih podsustava.
Razvijeni modeli optimizacije zaliha samo su pomoćni alati menadžmentu u upravljanju
dinamičkom optimizacijom poslovanja suvremenog poduzeća. Logističkim sustavom
orijentiranim na potražnju menadžment podoptimizira pojedine podsustave poduzeća radi
postizanja uspješnosti poslovanja poduzeća kao sustava.
4
2.2. Logistika kao znanost i logistika kao aktivnost
Neprijeporna je činjenica da se oko 150 godina usporede s razvojem znanosti, tehnike,
tehnologije, proizvodnih snaga, proizvodnih i društvenih odnosa, postupno i sustavno
razvijala logistika kao aktivnost, iako se ona više razvila u zadnjih dvadesetak godina nego
prije toga u više od jednog stoljeća. Zato bi se moglo reći da je opće logistička znanost skup
interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti
mnogobrojnih i složenih aktivnosti (tj. funkcija , procesa, mjera, poslova, pravila, operacija,
radnji…) koje funkcionalno i djelotvorno povezuju sve djelomične procese svladavanja
prostornih i vremenskih transformacija materijala, dobara, stvari, tvari, (polu) proizvoda,
repromaterijala, živih životinja, kapitala, znanja, ljudi, informacija (…) u sigurne, brze i
racionalne (tj. optimalne) logističke procese, tokove i protoke materijala (…), kapitala,
znanja, informacija (…) od točke isporuke preko točke ili točaka razdiobe odnosno točke
koncentracije do točke primitka , ali s ciljem da se uz minimalne uložene potencijale i resurse
(ljudske, proizvodne, financijske…) maksimalno zadovolje zahtjevi tržišta (tj. kupaca, robe,
korisnika, usluge, potrošača…).
Na današnjem stupnju razvitka znanosti, tehnologije, proizvodnih snaga, proizvodnih i
društvenih odnosa moglo bi se reći da je opće ili univerzalna logistika kao aktivnost skup
planiranih, koordiniranih i kontroliranih nematerijalnih aktivnosti (tj. funkcija, procesa,
mjera, poslova, operacija, radnji…) kojima se funkcionalno i djelotvorno povezuju svi
djelomični procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija materijala, dobara,
stvari, tvari (polu) proizvoda, repromaterijala, živih životinja, kapitala, znanja, ljudi,
informacija (…) u sigurne, brze i racionalne (tj. optimalne) jedinstvene logističke procese
tokove i protoke materijala (…), kapitala, znanja, informacija (…) od pošiljatelja (tj. točke
isporuke: sirovinske baze, (polu) proizvođača, skladišta, terminala, prodavatelja, izvoznika…)
preko točke ili točaka razdiobe, odnosno točke koncentracije do primatelja. Neprijeporno je
da pojam opće ili univerzalne logistike obuhvaća sve aktivnosti : proizvodnje, prerade,
obrade, dorade, održavanja, pakiranja, signiranja (obilježavanja), slaganja, satiranja, vaganja,
mjerenja, ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, skladištenja, punjenja i pražnjenja kontejnera i
prijevoznih sredstava, transporta (prijevoza), deratizacije, dezinfekcije, špedicije, agencije,
osiguranja, carinjenja, kupoprodaje, distribucije, marketinga, menadžmenta, kalkulacije,
financiranja, kontrolinga (…) praćenje izvršavanja određenih aktivnosti, pravno-ekonomsko
reguliranje odnosa između mnogobrojnih sudionika u logističkim procesima.
Slika 2:
Zahtjevi potrošaća u logistici
odnose se na isporuku
