Lombardni zajmovi
1
SADRŽAJ
Uvod
.............................................................................................................................2
1. Pojam i uloga kredita
.............................................................................................3
2. Osnovni elementi ugovora o kreditu
.....................................................................4
3. Vrste kredita
...........................................................................................................6
4. Lombardne banke
..................................................................................................6
5. Lombardni zajmovi
................................................................................................7
6. Sastojci lombardnog kredita
.................................................................................8
7. Primeri zadataka i rešenja
.....................................................................................9
Zaključak
.................................................................................................................15
Literatura
.................................................................................................................16
2
Uvod
Danas ne možemo nijedan veći projekat započeti bez finansiranja iz kredita. Kredit je postao
svakidašnjica u današnjem vremenu,i većina ljudi danas vraća čak i više od jednog kredita. Ukoliko
želimo kupiti stan,kuću,novi automobil,započeti mali biznis,prvo što radimo jeste traženje sredstava
za finansiranje,a njih u većini slučajeva nalazimo u bankama,uzimajući kredit,koje ćemo kasnije uz
određenu naknadu,tj.kamatu vraćati u jednakim mesečnim ratama.
Da bismo dobili kredit,potrebno je i određeno osiguranje da ćemo mi taj kredit i vratiti,a najčešće se
kao osiguranje javlja hipoteka i žirant.
Za uzeti kredit plaćamo određenu kamatu,tj.cenu pozajmljenog novca. Kamatna stopa varira od
kredita do kredita i zavisi od roka vraćanja,iznosa i namene kredita.

4
Osnovni elementi ugovora o kreditu
a) Ugovorne strane
Ugovor o kreditu uvek zaključuju dve ugovorne strane: banka ili druga finansijska organizacija kao
kreditor i pravno ili fizičko lice kao korisnik kredita.
b) Iznos kredita
Iznos kredita može biti iskazan u dinarima(dinarski kredit) ili devizama(devizni kredit). Kredit u
dinarima može biti odobren uz deviznu (valutnu) klauzulu,koja služi zaštiti potraživanja banke od
valutnih promena(kursne razlike),i to na način da se sve isplate po kreditu i vraćanje kredita u
dinarima vežu uz protivvrednost određene valute po kursu(kupovnom,srednjem ili prodajnom)
utvrđenom od strane banke.
Krediti odobreni u dinarima vezani valutnom klauzulom mogu biti odobreni uz jednosmernu ili
dvosmernu valutnu klauzulu.
Banke pretežno koriste dvosmernu valutnu klauzulu kojom se kod korišćenja i vraćanja kredita sva
plaćanja i vraćanje kredita u dinarima utvrđuju na osnovu izabrano kursa po kursnoj listi banke,na
dan transakcije.
c) Namena kredita
Postoje krediti koji i nemaju određenu namenu,pa se i zovu nenamenski krediti.Oni se isplaćuju na
račun korisnika kredita,koji s njima slobodno raspolaže skladno svojim potrebama. Oni se uplaćuju
na račun korisnika kredita,koji s njima slobodno raspolaže skladno svojim potrebama. Preostali
krediti su namenski,te se ugovorom o kreditu strogo utvrđuje namena kredita.
d) Otplata kredita
Glavnica je iznos kredita koji nam je banka odobrila,a kamata je cena koja se plaća za korišćenje
sredstava banke,a kada je izražena u procentima govorimo o kamatnoj stopi. Nakon odobrenja
kredita,mi zapravo banci vraćamo glavnicu+kamatu. Visina kamatne stope zavisi od vrste
kredita.,roka i uslova na tržištu i drugih faktora. Uslovi otplaćivanja kredita se razlikuju i među
samim bankama i uglavnom se prilagođaju našoj platežnoj moći i visini do koje možemo da
isplaćujemo mesečne rate.
Otplata može biti u:
5
anuitetima,kod kojih jednaki iznosi dospevaju tokom celog otplatnog razdoblja,a menjaju se
samo odnos udela kamate i glavnice,
ratama,kod kojih je deo glavnice koja se otplaćuje ista za celo razdoblje otplate kredita,a
kamata se tokom istog razdoblja postepeno smanjuje,
drugi ugovoreni način,npr.moguće je za određene proizvode ugovoriti i poseban obrok koji
uključuje dospeće određenog dela glavnice sa datumom isteka roka otplate kredita.
Najčešće mogućnosti otplate kredita su:
mesečno
tromesečno
polugodišnje
godišnje
e) Poček
Poček ili grejs period je period u kojem je kredit stavljen na raspolaganje korisniku,ali još nije
započeta otplata kredita. Ukoliko korisnimo grejs period,potrebno je da se informišemo da li se u
tom periodu plaća ili ne plaća kamata.
f) Rok i način korišćenja
Ugovorom o kreditu utvrđuje se rok u kojem je korisnik kredita obavezan iskoristiti kredit,što
predstavlja vreme korišćenja kredita,a takođe se određuje i način korišćenja sredstava kredita,koji
primer može biti plaćanje na račun korisnika kredita,na račun njegovih dobavljača ili izvođača
radova ili pak kod stambenog kredita na račun prodavca nekretnine.
g) Naknade
Naknade banaka su vrlo raznovrsne i većina usluga banaka obuhvaćena je određenim naknadama
tarifiranim aktima banke koji propisuju iznose i način naplate naknada.Ugovorom o kreditu
utvrđuju se samo neke naknade koje korisnik kredita mora platiti banci,dok je korisnik kredita
upućen na odgovarajuće akte banke.
h) Osiguranje kredita
Ugovorom o kreditu sadrži i odredbe o osiguranju kredita koje služi banci da naplati
dospela,nepodmirena potraživanja.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti