Lumbalni sindrom
2
KBC Kragujevac
Odeljenje za Fizikalnu
medicinu i rehabilitaciju
Terapijski protokol
Klini
č
ka dijagnoza: Syndroma lumbale acutum, Syndroma lumbale chronicum
Lumbalni sindrom je skup simptoma razli
č
ite etiologije koji se prezentuju u vidu
bolova u ovoj regiji. Uzroke pojave bolova i klini
č
ke slike mo
ž
emo podeliti na dve velike
grupe:
- endogeni faktori,
- egzogeni faktori.
U okviru ovih grupa postoji veliki broj entiteta koji daju prezentaciju bolova u ovom
segmentu.
Lumbalni sindrom proti
č
e u akutnim i subakutnim epizodama, pri
č
emu razlikujemo
po
č
etnu, odmaklu i terminalnu fazu oboljenja. Svaka od narednih epizoda odigrava se na
vi
š
em nivou funkcionalnog o
š
te
ć
enja elemenata dinami
č
kog vertebralnog segmenta
(DVS), a posebno intervertebralnog diskusa. DVS podrazumeva prostor , sa svim tkivnim
elementima, koji ograni
č
avaju dva susedna pr
š
ljenska tela, artikularni nastavci sa
intervertebralnim zglobovima i lukovi. Postoje slede
ć
i klini
č
ki oblici:
- akutna lumbalgija (lumbago),
- kompresivna radikulopatija (i
š
ijas) i
- lumbalna vertebralna insuficijencija.
Terapija u akutnom stadijumu ima za cilj, pre svega, da se pacijent oslobodi bola za
š
to kra
ć
e vreme. U ovom stadijumu najva
ž
niju meru predstavlja le
ž
anje u postelji, uz
strogo mirovanje i to u polo
ž
aju koji pacijentu najvi
š
e odgovara, tj. u kome su bolovi
maksimalno redukovani. U ovoj fazi pacijentu se savetuje da se ne izla
ž
e temperaturnim
razlikama, tj. hladno
ć
i i promaji.
3
Fizikalni terapijski program
(fizikalne procedure se koriste prema individualnom stanju pacijenta i odluci lekara o
najboljoj kombinaciji fizikalnih agenasa, pri
č
emu treba voditi ra
č
una o inkopatibilnosti
fizikalnih agenasa)
Akutni stadijum
Kada se smiri no
ć
ni bol, primenjuje se fizikalna terapija. U toku terapije prati se
stanje pacijenta i ako do
đ
e do pogor
š
anja, odmah se isklju
č
uje fizikalna terapija.
1) DDS na mesto najja
č
eg bola; daju se modulacije CP i LP po 1,5min sa promenom
pola. Ako
ž
elimo da postignemo samo analgeziju, onda dajemo samo LP
modulaciju sa promenom pola. Procedura traje 6 minuta; jednom dnevno.
2) Galvanizacija du
ž
noge:
- ako dominira bol, anoda se aplikuje na mesto bola;
- ako dominira slabost mi
š
i
ć
a noge, katoda se aplikuje proksimalno
(pove
ć
ava ekscitabilitet nervnih vlakana).
Procedura traje 20 minuta; primenjuje se jednom dnevno.
3) IFS- frekvencije koje imaju analgetski i trofi
č
ki efekat. Koriste se varijabilne
frekvencije 90-100Hz ili 1-100Hz na lumbalnu regiju ili du
ž
ekstremiteta.
Procedura traje 15-20 minuta; primenjuje se jednom dnevno.
4) Transkutana elektri
č
na neuralna stimulacija (TENS) primenjuje se segmentno,
paravertebralno (u onom dermatomu u kojem se ose
ć
a bol) ili du
ž
bolnog ekstremiteta,
bipolarnom tehnikom. Procedura traje 15-30 minuta; primenjuje se jednom dnevno.
5) Elektroforeza lekova lokalno, na mesto najja
č
eg bola ili du
ž
bolnog ekstremiteta:
- EF antireumatika (nesteroidnog ili steroidnog) blizu ishodi
š
ta nerva;
- EF analgetika (Novokaina) .
Kao jedinica doziranja uzima se mA/min (Q= Ixt). Za razli
č
ite lekove ova
vrednost je razli
č
ita i kre
ć
e se od 20 mA/min do 300 mA/min (za kortikosteroide
iznosi 20-150 mA/min; za Novokain 100 mA/min).
Du
ž
ina tretmana je individualna, jer ne zavisi samo od vrste leka koji se unosi, ve
ć
i
od individualne podno
š
ljivosti na galvansku struju. Primenjuje se jednom dnevno.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti