Mačke: istorija, anatomija, čula, metabolizam i inteligencija
MATURSKI RAD
MAČKE
Maturski rad
2
SADRŽAJ
1. UVOD..................................................................................................................................3
2. ISTORIJA MAČAKA..........................................................................................................4
2.1. Prve mačke..............................................................................................................5
3. MORFOLOŠKE OSOBINE MAČKE.................................................................................6
4. ANATOMIJA MAČKE.......................................................................................................7
4.1. Skelet......................................................................................................................7
4.2. Uši..........................................................................................................................7
4.3. Zubi........................................................................................................................8
4.4. Noge.......................................................................................................................8
5. ČULA................................................................................................................................10
5.1. Vid.......................................................................................................................10
5.2. Sluh......................................................................................................................11
5.3. Njuh.....................................................................................................................11
5.4. Dodir....................................................................................................................12

Maturski rad
4
2. ISTORIJA MAČAKA
Domaća mačka u biološkoj nauci je poznata kao
Felis catus.
Najmanja je i – barem
prema mišljenju ljudi – najdobroćudnija pripadnica velike porodice u koju se ubrajaju i divlje
grabežljive vrste kao što su lavovi, tigrovi, risevi i leopardi.
Dugo se pretpostavljalo da su stari Egipćani bili prvo društvo koje je udomaćilo mačku
– prije 4.000 ili više godina. Svakako postoje brojni dokazi o tome da su mačke imale
posebnu ulogu u starom Egiptu, gdje su bile poštovane više od svih drugih životinja. Kult
drevne božice-mačke Bast trajao je koliko i sama egipatska kultura.
Slika 1:
Skulptura iz starog Egipta, boginja Bast
Mačka nikada nije toliko obožavana kao u Egiptu, međutim faraoni zapravo nisu bili
prvi ljubitelji mačaka. Nedavni arheološki nalazi govore da je čovjek pripitomio mačku puno
ranije nego što se prvobitno pretpostavljalo.
Maturski rad
5
Istraživači su 2004. na Kipru otkrili ostatke pažljivo sahranjene mačke odmah pokraj
groba čovjeka iz neolitika. I mačka i čovjek umrli su otprilike prije 9.500 godina – 6.000
godina prije uspona Egipta.
Razumno je pretpostaviti da su pripadali jedan drugom. Štaviše, budući da mačke nisu
starosjedioci na Kipru, vjerovatno su ih sa sobom donijeli neki raniji doseljenici koji su
brodom stigli s evropskog kontinenta i naselili ostrvo. Sigurno se ne bi trudili to učiniti da im
mačke iz nekog razloga nisu bile važne.
2.1. Prve mačke
Kiparska mačka čak i nije najraniji dokaz prijateljskog odnosa između mačaka i ljudi.
Nova naučna disciplina, genetsko sekvenciranje, omogućila nam je utvrđivanje predaka
današnjih mačaka kroz njihovu DNK, a time i uvid u geografsko porijeklo populacije od koje
su potekle suvremene domaće mačke.
Istraživanje provedeno 2007. godine, dokazalo je da sve današnje mačke potiču od
grupe divljih mačaka koje su živjele na Srednjem Istoku prije otprilike 130.000 godina. U to
vrijeme ljudi su tu po prvi put počeli uzgajati usjeve na području poznatom kao „plodni
polumjesec“.
Žito koje su ti drevni ratari skladištili tokom zime vjerovatno je privuklo pacove i
ostale štetočine. Divljim su mačkama ti manji sisari predstavljali laku lovinu. Čini se da su
mačke odabrale živjeti u neposrednoj blizini ljudi jer su im oni osiguravali spremnu zalihu
plijena gdje god bi se smjestili i osnovali seoska naselja. Što se ljudi tiče, oni su vrlo rado
prihvatili mačke, čiji su prirodni nagoni služili očuvanju njihovih zimskih zaliha.
I mačke i ljudi od tog su se vremena promijenili i razvijali u velikoj mjeri, ali mnoge
seoske mačke i danas obavljaju upravo tu istu funkciju kao i njihovi daleki pripitomljeni
predak. Čini se izvjesnim i to da je odnos između ove dvije vrste započeo kao uzajamno
koristan aranžman, kao nepisani ugovor koji je još uvijek na snazi i nakon više od 4.000
generacija ljudi.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti