105 

4.

 

Magnetsko polje 

 

4.1.

 

Magnetski i nemagnetski materijali 

Svi materijali, u magnetskom pogledu, mogu grubo da se klasifikuju u dve 

grupe: magnetske i nemagnetske, u zavisnosti od toga u kojoj meri ispoljavaju 

magnetske efekte. Nemagnetski materijali mogu dalje da se podele na 

dijamagnetske i paramagnetske. Magnetski efekti ovih materijala su veoma mali i 

veoma teško se detektuju. Za prakti

č

ne primene može da se smatra da nemagnetski 

materijali svojim prisustvom ne menjaju magnetsko polje. Magnetski materijali, 

kao što su na primer gvož

đ

e, kobalt, nikal ili feriti, su feromagnetski materijali. Ovi 

materijali svojim prisustvom jako menjanju magnetsko polje. 

4.2.

 

Vektor magnetske indukcije 

U prvom poglavlju smo nau

č

ili da naelektrisana tela menjaju osobine prostora 

oko sebe. Takvo izmenjeno fizi

č

ko stanje naziva se elektri

č

no polje. Sli

č

no tome, 

elektri

č

ne struje (naelektrisanja koja se kre

ć

u) menjaju prostor oko sebe. Takvo 

izmenjeno fizi

č

ko stanje naziva se magnetsko polje. Magnetsko polje se tako

đ

predstavlja linijama polja. 

Vektor magnetske indukcije opisuje magnetsko polje, sli

č

no kao što vektor 

ja

č

ine elektri

č

nog polja opisuje elektri

č

no polje. Magnetska sila, koja deluje na 

naelektrisanja koja se kre

ć

u, zavisi od vektora magnetske indukcije. Jedinica za 

vektor magnetske indukcije je tesla (T). Vektor magnetske indukcije se ozna

č

ava sa 

.

B

 

Č

esto se magnetska indukcija naziva i gustina magnetskog fluksa.  

Magnetska svojstva feromagnetskih materijala (kao što je to na primer gvož

đ

e) 

poti

č

u od mikroskopskih struja u okviru molekula ili grupe molekula. Od tih 

mikroskopskih struja poti

č

e vektor magnetske indukcije ovih materijala (magnetsko 

polje stalnih magneta). Prema tome, vektor magnetske indukcije stvaraju elektri

č

ne 

struje i stalni magneti. 

4.3.

 

Stalni magneti 

Stalni magneti se prave od feromagnetskih materijala. Stalni magneti obi

č

no 

imaju oblik šipke (slika 4.1) ili potkovice. Magnetske sile su najizraženije na 

krajevima magneta, koji se nazivaju polovi. 

Jedna od prvih primena stalnih magneta je bila u kompasima. Ova primena je 

dovela do toga da se magnetskim polovima daju imena severni i južni. Severni pol 

se ozna

č

ava sa N (od engleske re

č

i North), a južni sa S (od engleske re

č

i South). 

106

 

IZŽS i IZnR – Predavanja iz Elektrotehnike

 

Magnetsko polje se grafi

č

ki može prikazati pomo

ć

u linija vektora magnetske 

indukcije. Izgled linija vektora magnetske indukcije u okolini stalnog magneta 

prikazan je na slici 4.1. Izvan magneta linije su usmerene od severnog ka južnom 

polu magneta, dok su unutar magneta usmerene od južnog ka severnom polu. Linije 

vektora magnetske indukcije su zatvorene linije. 

 

Slika 4.1. Linije vektora magnetske indukcije stalnog magneta.

Eksperimenti pokazuju da je nemogu

ć

e odvojiti severni pol magneta od južnog 

pola. Presecanjem magneta dobijaju se dva magneta koji tako

đ

e imaju severni i 

južni pol. Ova pojava je ilustrovana na slici 4.2. 

 

Slika 4.2. Nemogu

ć

e je odvojiti severni od južnog pola magneta.

Kada se dva stalna magneta na

đ

u blizu jedan drugom, kao što je ilustrovano na 

slici 4.3, tada se oni ili privla

č

e ili odbijaju u zavisnosti od toga kako su im okrenuti 

polovi. Poznato je da se raznoimeni polovi privla

č

e, dok se istoimeni polovi 

odbijaju.  

 

Slika 4.3. Linije vektora magnetske indukcije u okolini dva stalna magneta

a) raznoimeni polovi se privla

č

e, b) istoimeni polovi se odbijaju. 

background image

108

 

IZŽS i IZnR – Predavanja iz Elektrotehnike

 

Stalni magneti imaju tu prednost da im nije potrebno nikakvo napajanje da bi 

stvarali magnetsko polje. Sa druge strane, stalni magneti imaju nekoliko 

nedostataka: relativno su glomazni, tokom vremena mogu da izgube nešto od svog 

magnetizma, naro

č

ito ako su izloženi udarcima ili vibracijama. Za mnoge prakti

č

ne 

primene ovi nedostaci su neprihvatljivi. Zato postoji potreba da se magnetsko polje 

stvori i na druge, pogodnije na

č

ine. 

4.4.

 

Magnetsko polje elektri

č

nih struja 

Po

č

etkom 19. veka je otkriveno da elektri

č

na struja stvara magnetsko polje. 

Provodnik sa strujom stvara vektor magnetske indukcije koji je direktno 

proporcionalan ja

č

ini struje. Zato magnetsko polje stvoreno na ovaj na

č

in može 

lako da se uklju

č

i i isklju

č

i, da promeni smer i intenzitet. Izgled linija vektora 

magnetske indukcije koji stvara struja u pravolinijskom provodniku je prikazan na 

slikama 4.6.a i 4.6.b. 

 

Slika 4.6. Smer vektora magnetske indukcije u okolini pravolinijskog  

 

provodnika zavisi od smera struje.   

Linije vektora magnetske indukcije u okolini pravolinijskog provodnika su 

kružnice sa centrom na osi provodnika. Magnetsko polje postoji oko provodnika, na 

isti na

č

in kao što izolacija pokriva provodnik na celoj njegovoj dužini. Sli

č

no kao 

elektri

č

no i gravitaciono polje, i magnetsko polje i magnetska indukcija opadaju sa 

porastom rastojanja. 

Ako se provodnik namota u spiralu oko neke cevi, dobija se kalem (namotaj, 

solenoid, zavojnica). Izgled kalema sa vazdušnim jezgrom, namotan na cev od 

kartona prikazan je na slici 4.7. 

 

Slika 4.7. Namotaj (kalem, solenoid, zavojnica) sa vazdušnim jezgrom. 

Magnetsko polje u okolini kalema, kada kroz kalem postoji struja, sli

č

no je 

polju u okolini stalnog magneta. Izgled linija vektora magnetske indukcije ta dva 

magnetska polja ilustrovan je na slikama 4.8.a i 4.8.b. Osim sli

č

nosti u izgledu 

4

. Magnetsko polje

 109

 

linija, sli

č

ne su im i osnovne karakteristike (na primer severni i južni pol se 

privla

č

e, istoimeni polovi se odbijaju). 

 

Slika 4.8. Linije vektora magnetske indukcije a) kalema i b) stalnog magneta. 

Elektromagneti se obi

č

no prave kao kalemovi sa feromagnetskim jezgrom. 

Magnetska indukcija kalema sa feromagnetskim jezgrom je od nekolino desetina do 

nekoliko stotina puta ve

ć

a od magnetske indukcije kalema sa vazdušnim jezgrom. 

Namotaj sa strujom na feromagnetskom jezgru može da stvori magnetsku indukciju 

izuzetno velikog intenziteta. 

Elektromagneti imaju široku primenu. Oni su sastavni delovi generatora i 

elektri

č

nih motora. Elektromagneti se koriste na otpadima da odvoje gvož

đ

e od 

drugih materijala.  

4.5.

 

Primeri magnetskog polja 

Na slici 4.9 prikazane su tri konfiguracije provodnika sa strujama. Iz ovih 

primera može da se vidi kako se magnetska indukcija menja u funkciji rastojanja. 

Magnetska indukcija jednog provodnika sa strujom ja

č

ine 

I

 (slika 4.9.a) 

opada sa porastom rastojanja kao 1 .

R

 Magnetska indukcija dva provodnika sa 

strujama istog intenziteta i suprotnog smera (slika 4.9.b) opada sa porastom 

rastojanja kao 

2

1

.

R

 Sli

č

no, i magnetska indukcija u okolini dalekovoda opada sa 

porastom rastojanja kao 

2

1

.

R

  

Magnetska indukcija u okolini ku

ć

nih aparata može približno da se odredi kao 

magnetska indukcija kružnog zavojka sa strujom ja

č

ine 

I

 (slika 4.9.c). Sa porastom 

rastojanja, magnetska indukcija opada kao 

3

1

.

R

 

Sa slike 4.9 može da se zaklju

č

i da 

ć

e se magnetsko polje smanjiti ako se  

- pove

ć

a rastojanje  ,

R

 

- smanji ja

č

ina struje u provodnicima, 

- doda drugi provodnik sa strujom suprotnog smera, 

- smanji rastojanje 

d

 izme

đ

u provodnika, ili smanji površina zavojka 

.

S

 

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti