Makroekonomski rast i odrzivi razvoj – Medjusobna povezanost ili iskljucivost
Sadržaj
4.MEĐUZAVISNOST MAKROEKONOMSKOG RASTA I ODRŽIVOG RAZVOJA..........7
4.1. Kako se može postići saglasnost između makroekonomskog rasta i održivog razvoja?. 9
5.NACIONALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA REPUBLIKE SRBIJE..............10
Seminarski rad
-
Makroekonomski rast i održivi razvoj međusobna
povezanost ili isključivost
1
UVOD
Makroekonomski rast i održivi razvoj su sastavni deo ključnih problema savremenog društva.
Sa jedne strane nalazi se makroekonomski rast čiji je krajnji cilj maksimiziranje korisnosti na
nivou celokupne privrede, a sa druge strane je održivi razvoj kao temelj na kome rast treba i
mora biti izgrađen.
Međutim postoji li povezanost između makroekonomskog rasta i održivog razvoja, ili
postojanje jednog znači isključivost drugog? Pokušaj odgovora na ovo kompleksno pitanje
dat je u daljem razmatranju ovog problema današnjice.
Pre pristupa samoj temi potrebno je objasniti osnovne pojmove koji su uključeni, dakle biće
objašnjeno na šta se odnosi pojam makroekonomskog rasta i šta obuhvata pojam održivog
razvoja. Suština odgovora kreće od objašnjenja relacije od ograničenog do održivog rasta pa
sve do utvrđivanja međuzavisnosti između makroekonomskog rasta i održivog razvoja.
Na kraju kao određeni dokaz o nužnosti postojanja ove dve komponente dat je osnovni prikaz
Nacionalne strategije o održivom razvoju Republike Srbije. On predstavlja sveobuhvatnost
svega prethodno objašnjenog na nivou konkretnog primera, naše privrede.

Seminarski rad
-
Makroekonomski rast i održivi razvoj međusobna
povezanost ili isključivost
3
Kamatna stopa se može definisati kao cena novca, odnosno kao nadoknada koja se plaća na
pozajmljena novčana sredstva.
Devizni kurs između dve države je cena po kojoj rezidenti ovih država trguju jedni sa
drugima.
Jedna od značajnijih karakteristika je i makroekonomska stabilnost koja podrazumeva
istovremenu stabilnost ključnih pokazatelja ekonomske aktivnosti i cenovnu stabilnost, pri
čemu treba naglasiti da su ovo često konfliktni ciljevi.
1.2.Pojam privrednog rasta
Pod pojmom privredni (ekonomski) rast (economic growth) u makroekonomskoj nauci se
podrazumevaju procentualne promene vrednosti proizvodnje, ili, što je češći slučaj, u obzir se
uzimaju procentualne promene vrednosti proizvodnje po glavi stanovnika (per capita). Ne
retko se pod privrednim rastom podrazumeva uvećanje ekonomskog bogatstva, odnosno
uvećanje količine raspoloživih dobara koji se mogu koristiti u proizvodnji i potrošnji.
Pojam privredni rast je uži od pojma privrednog razvoja, i u skladu sa tim privredni razvoj
obuhvata privredni rast i sve neophodne privrednosistemske i strukturne promene. Privredni
rast se svodi na merljivu, brojčano izraženu komponent razvoja koja predstavlja agregatnu
ekonomsku vrednost mase proizvoda i usluga izraženu u nekom tipski korišćenom
vremenskom intervalu.
Pojmovi privrednog rasta i razvoja se upotrebljavaju ne samo u makroekonomskoj literaturi,
već i mnogo šire, u bogatoj sociološkoj literaturi u sklopu objašnjenja celokupnog društvenog
razvoja.
Privredni razvoj,
Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, Kragujevac, str.15
Seminarski rad
-
Makroekonomski rast i održivi razvoj međusobna
povezanost ili isključivost
4
2.ODRŽIVI RAZVOJ
Pojam održivi razvoj uveden je 70-ih godina prošlog veka, ali se još u klasičnim ekonomskim
školama i radovima njihovih predstavnika mogu pronaći elementi politike održivog razvoja.
Naučna istraživanja održivog razvoja su danas jedinstveni proces sa težnjama većine zemalja
sveta i različitih organizacija. To znači da je održivi razvoj zaživeo u svim društveno-
ekonomskim koncepcijama, kako razvijenih tako i nerazvijenih.
2.1.Nastanak i razvoj ideje o održivom razvoju
Koreni ideje održivosti leže u lovstvu i šumarstvu. Lovci, naime, teže da maksimalno koriste
priraštaj divljači trudeći se, istovremeno, i da u potpunosti održe osnovu potrebnu za
reprodukciju. Princip održivosti je još jasnije zastupljen u šumarstvu – ne obarati tokom
godine više stabala nego što ih priroda može stvoriti, ali ni manje.
Na prelazu iz XVIII u XIX vek, u vreme uspona rudarstva i rane industrije došlo je zbog
prekomerne potrošnje drveta u ovim oblastima i zbogtoga do ugradnje principa održivosti u
zakon o organizovanom šumarstvu u Nemačkoj. Kasnije, tokom druge polovine XX veka
razvoj mnogih privrednih grana je sagledavan polazeći od ideje održivosti, odnosno kasnije
razvijenih modela održivog razvoja. Ipak, ideja o održivom razvoju prešla je dug put do opšte
prihvaćenosti u međunarodnim razmerama. Sve je počelo čuvenom knjigom ,,Granice rasta’’
iz 1972.godine kada je Rimski klub ukazao na ondašnje ,,dileme čovečanstva’’ – pre svega sa
stanovišta ubrzanog iscrpljivanja najvažnijih prirodnih resursa. Izveštaj je pozivao na
preraspodelu (redistribuciju) ograničenih prirodnih resursa. Stručna javnost, a posebno
ekonomska, oštro je kritikovala ovaj izveštaj, te on nije imao primetan uticaj na kreiranje
međunarodne i nacionalnih ekoloških politika. Koncept održivog razvoja usvojila je Evropska
unija 1990. godine, a Ujedinjene nacije 1992.godine na Drugoj Konferenciji Ujedinjenih
nacija o životnoj sredini održanoj u Rio de Žaneiru.Preovladalo je uverenje u svetu da se
životna sredina ne može očuvati i unapređivati izdvojenim politikama i parcijalnim merama,
već je to jedino moguće činiti realizacijom (implementacijom) koncepta održivog razvoja.
Održivim razvojem se teži uravnoteženju odnosa u kompleksu :
čovek – priroda – društvo
Koncept održivog razvoja nastao je tek zahvaljujući aktivnosti Međunarodnog udruženja za
zaštitu životne sredine i prirodnih resursa. Ovo udruženje je 1980.godine razvilo strategiju
zaštite životne sredine koja je kao osnovni zadatak postavila ostvarivanje održivog razvoja
kroz zaštitu prirodnih resursa.Kasnije će ovaj koncept preuzeti Svetska komisija za životnu
sredinu i razvoj. Ova komisija pripremila je 1987. godine izveštaj pod nazivom ,,Naša
zajednička budućnost’’
.Ovaj izveštaj je, nasuprot ,,Granicama rasta’’ iz 1972.
godine,promovisao politički prihvatljivi je ideje održivog razvoja.
Our Common Future
, engl.
Ekološka ekonomija – teorija i praksa
, Univerzitet u Nišu – Fakultet zaštite na radu,
Niš, str. 263
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti