4
2. RONALD ROS OTKRIO KOMARCA KOJI PRENOSI MALARIJU
21. avgusta 1897. godine engleski doktor Ronald
Ros otkrio je vrstu komarca prenosioca malarije. Nekoliko
godina ranije francuski mikrobiolog Šarl Laveran otkrio je
uzročnika, ali nije uspeo da objasni kako on dospeva u
organizame. Ros je u Indiji otkrio parazita u želucu
komarca i time presudno uticao na suzbijanje bolesti koja
j
do tada uzrokovala smrt miliona ljudi.
Ronald Ros je utvrdio da komarac Anopheles nosi
parazite koji se prepoznaju po crnom pigmentu i nastavio
proucavanje. U aprilu 1898. godine pomocu
eksperimenata dokazao je da se malarija može prenositi
ujedom komaraca i sa ptice na pticu. O svom otkrcu izvestio je prijatelje Mansona i Laverana.
Medutim u Ujedinjenom Kraljevstvu nije bilo mnogo razumjevanja i podrške za njegov naučni
rad. Jedino mu je Manson pomagao. Ros je proučavao malariju po svojoj želji, a „kala-azar“
(crnu groznicu) po zadatku vojno-medicinske službe. Sagledavajući značaj svoga otkrića i
opasnosti koje ljudima prijete od malarije, Ros je očekivao da će dobiti velika sredstva za borbu
protiv opake bolesti. Britanske vlasti međutim, nisu ni prstom mrdnule, pa je razočaran podnio
ostavku u Indijskoj medicinskoj službi. Prvo veliko priznanje Ros će dobiti zahvaljujući
Mansonu koji je predložio ministru Cemberlenu da se otvore škole za tropsku medicinu. Prva
takva je otvorena u Liverpulu 1899. godine, gde je Ros postavljen za docenta.
1
Najveće priznanje, Rosu je stiglo 1902. godine. Dok je razgovarao sa prijateljem u
laboratoriji u Liverpulu, dobio je pismo iz Stokholma u kojem su ga obavestili da je dobio
Nobelovu nagradu za medicinu.
1
www.wikipedia.org
5
3. MALARIJA
Malarija je zarazna bolest crvenih krvnih stanica koju uzrokuje jednostanični organizam
Plasmodium. Malarija se širi ubodom zaražene ženke komarca Anopheles, transfuzijom
zaražene krvi ili iglom injekcije koju je prethodno upotrijebila zaražena osoba. Ljude mogu
zaraziti i uzrokovati malariju četiri vrste parazita:
1.
Plasmodium vivax (Malaria tertiana)
2.
Plasmodium malariae (Malaria quartana)
3.
Plasmodium ovale (Ovalna malarija)
4.
Plasmodium
falciparum
(Malaria
tropica)
U SAD i u većini razvijenih zemalja zbog djelotvornosti lijekova i insekticida malarija
je rijetka bolest, ali je česta u tropima. Posjetitelji iz tropa ili putnici koji se vraćaju iz tih
područja, katkada sa sobom donosu zarazu pa je moguće da prouzroče malu epidemiju.
Životni ciklus parazita malarije počinje kada ženka komarca ubode osobu sa malarijom.
Komarac usiše krv koja sadrži parazite malarije, koji zatim putuju i dospiju u komarčeve
žlijezde slinovnice. Kada komarac ubode drugu osobu, inicira sa slinom parazite. Paraziti idu u
jetru u kojoj se razmnožavaju. Sazrijevaju tokom prosječno 2-4 sedmice, zatim napuštaju jetru i
odlaze u crvene krvne stanice osobe. Paraziti se u crvenim krvnim stanicama razmnožavaju
uzrokujući pucanje zaraženih stanica.
Plasmodium vivax i Plasmodium ovale mogu ostati u jetrenim stanicama neko vrijeme,
povremeno otpuštajući zrele parazite u krvnu struju uzrokujući napade simptoma malarije.
Malarija predstavlja veliki problem u svijetu jer se njome svake godine zarazi između
300 i 500 milijuna ljudi, a umire 1,5 do 2,7 milijuna. 90% infekcija ovom opasnom bolešću
događa se u području tropske Afrike, dok se dvije trećine ostalih slučajeva događaju u samo tri
zemlje - Brazilu, Indiji i Šri Lanki.
U našim područjima zadnji slučaj malarije zabilježen je 1964. godine pa se smatra da je
kod nas malarija iskorijenjena (iako su neki naši krajevi potencijalna malarična područja,
zajedno sa susjednim područjima, Makedonijom, Kosovom i Crnom gorom).
