Seminarski rad iz predmeta Medicinska etika

Tema:

Maloljetnička delikvencija

Student: Amina Begović                                                 Mentor: Prof.dr.Mehmed Avdagić
Broj indexa: 356/12

Travnik, 2012

  

0

Sadržaj

UVOD..................................................................................................................................2
1. OPŠTE KARAKTERISTIKE MALOLJETNIČKE DELINKVENCIJE........................3

1.1. Osnovne pretpostavke za suzbijanje maloljetničke delinkvencije u cilju efikasne 
politike suzbijanja kriminaliteta......................................................................................3
1.2 Pogrešna shvatanja o maloljetničkoj delinkvenciji....................................................6
1.3. Savremena shvatanja maloljetničke delinkvencije...................................................7
1.4. Neke specifičnosti maloljetničke delinkvencije.......................................................7

2. ETIOLOGIJA MALOLJETNIČKE DELINKVENCIJE................................................8
3. NEPOSREDNI DRUŠTVENI UZROCI I USLOVI MALOLJETNIČKE 
DELINKVENCIJE............................................................................................................11

3.1. Kriminogeni uticaj porodice...................................................................................11
3.2. Negativni uticaji školske sredine i nastavnih programa.........................................12
3.3. Uticaj slobodnog vremena......................................................................................13
3.4. Uticaj masovnih medija..........................................................................................13
3.5. Uticaj religijskih sekti.............................................................................................14

4. UTICAJ SOCIOPATSKIH POJAVA NA KRIMINALITET MLADIH......................15

4.1. Skitnja i prosjačenje................................................................................................15
4.2. Prostitucija.............................................................................................................. 16
4.3. Kocka......................................................................................................................17
4.3. Alkoholizam........................................................................................................... 17
4.4. Uživanje opojnih droga...........................................................................................18
4.5. Samoubistvo........................................................................................................... 19
4.6. Endogeni faktori kriminalnog ponašanja-ličnost delinkventa................................19
4.7. Struktura ličnosti i njene reakcije...........................................................................20
4.8. Psihološka osnova kriminalne djelatnosti...............................................................21
4.9. Motivi kriminalnog ponašanja................................................................................21
4.10. Sklonosti za kriminalno ponašanje.......................................................................22
4.11. Inteligencija i kriminalno ponašaje.......................................................................22
4.12. Emocije i kriminalno ponašanje...........................................................................22
4.13. Mentalni poremećaji kao kriminogeni faktori......................................................23

5. LIČNA SVOJSTVA I ODGOVORNOSTI DELINKVENTA......................................24
6. IZUČAVANJE LIČNOSTI MALOLJETNOG DELINKVENTA...............................25
ZAKLJUČAK....................................................................................................................27
LITERATURA..................................................................................................................28

  

1

background image

1. OPŠTE KARAKTERISTIKE MALOLJETNIČKE 
DELINKVENCIJE

Maloljetnička delinkvencija je veoma stara društvena pojava čije se forme naziru još u 
prvobitnim oblicima ljudskog društva, jer je od najstarijih vremena postojala potreba 
mladih za ovim svojevrsnim oblikom identifikacije u društvenu sredinu. Sa 
Hamurabijevih pločica dešifrovan je sljedeći zapis: „Omladina je postala nesnosna. 
Kasno se vraćaju kući, pjevaju i larmaju ulicama, a ima i onih koji po povratku u 
porodične domove šibaju svoje roditelje“. Prvobitni oblici maloljetničke delinkvencije su 
odraz prostora i vremena u kome su se pojavljivali. U istorijskom razvoju ljudskog 
društva kroz vijekove i godine shvatanje o maloljetničkoj delinkvenciji se sporo razvijalo. 
Tradicionalno su djeca bila prepuštena porodici. Tek od XX vijeka dolazi do naglog 
interesovanja za maloljetnike i njihovo prestupništvo što je posljedica opšteg porasta 
društvenih potreba i tehničkog i tehnološkog napretka čovječanstva. Sa opštim porastom 
društvenog bogatstva danas je maloljetnička delinkvencija dostigla ranije neslućene 
oblike i značaj.
Povećanje obima maloljetničke delinkvencije i broja maloljetnih izvršilaca u ukupnom 
broju izvršenih krivičnih djela u našoj zemlji, otvorili su čitav niz pitanja, od čijeg 
blagovremenog i uspješnog rješavanja zavisi poboljšanje uslova za dalji razvoj 
maloljetničke delinkvencije i usavršavanja sistema opšte i individualne bezbjednosti.

Maloljetnička delikvenicija u sadržajnom i metodološkom smislu prdstavlja pedagoško 
usklađen proces uzročnog obješnjenja prestupničkog i delinkventnog ponašanja mladih, 
njegove vidove i pojavne oblike, organizacinono-operativne metode i postupke u cilju 
sprečavanja i suzbijanja kao i prevenivno-vaspitne mjere i radnje u penalnom i 
postpenalnom postupku sa ovim specifičnom kategorijom maloljetnika.

1.1. Osnovne pretpostavke za suzbijanje maloljetničke 
delinkvencije u cilju efikasne politike suzbijanja kriminaliteta.

Etiološki aspekt razmatranja kriminaliteta u cjelini upućuje nas na relevantne društvene 
faktore koji suštinski utiču na obim i dinamiku maloljetničke delinkvencije. Na prvom 
mjestu je ekonomska situacija i njeni neposredni uticaj na stabilnost porodice i harmoniju 
porodičnog ambijenta.

Bez ekonomske stabilizacije i njenog povoljnog uticaja na porodičnu atmosferu skoro je i 
nemoguće zamisliti povratak izgubljenog porodičnog i roditeljskog autoriteta koji su 
nužni, kako na psihološkom, tako i na moralnom planu, radi pravilnog vaspitavanja 
maloljetnika. I obrnuto, nema stabilne i harmonične porodice bez relativnog spokojstva 
njenih najmlađih članova.

  

3

Pošto je riječ o adolescentnoj populaciji, naravno da je od izuzetnog začaja 

uloga škole

koja je već duže vrijeme zapostavila svoju vaspitnu funkciju u korist obrazovne funkcije 
što je u mnogome uzrokovalo probleme koji sad izazivaju brigu cijelog društva.

Uticaj na 

masovne medije

 putem sastanaka, peticija od strane škola ili roditelja, ili 

sugestijama od strane ministarstva kulture i nauke, pa sve do eventualnih uvođenja 
visokih taksi zbog prikazivanja filmova sa preovlađujućim nasilničkim sadržajem, trebali 
bi takođe biti uključeni u široku društvenu akciju čišćenja ove vrste medija od ovih 
svoevrsnih zagađivača duha, posebno mladih konzumenata.

Notorna je činjenica da mladi posjedujući savremena tehnička sredstva za reprodukciju 
(DVD) mogu, ne samo iznajmljivati već i kupiti na ulici, diskete (CD) sa nasilničkim 
sadržajem. Međutim, ne treba gubiti iz vida okolnost da pojedine televizijske kuće 
svakodnevno emituju progreme sa nasilničkim i porno sadržajem koji nesavjesno od 
gledalaca bivaju prihvaćeni kao neka vrsta ozvaničene poruke sa opštedruštveno 
prihvaćenim kriterijuma.

Mnogi istraživači koji su u već odavno formiranim demokratskim društvima bave ovom 
problematikom ustanovili su kako je već djeci, mlađoj od 15 godina dosadno da prate 
film ukoliko već u prvih pet minuta nije izvršeno ubistvo koje je postalo preduslov za 
inicijalno uzbušenje mladih posmatrača.

U planski osmišljenoj akciji apela, savjeta i pritisaka na distributere ovakvih sadržaja 
mogli bi se uključiti subjekti najrazličitijih profila, od roditelja, pedagoga, sportskih 
radnika, sudija, novinara, pa sve do umjetnika, duhovnika i političara.

Na zakonodavnom planu, bilo bi poželjno, posebno zbog adolescenata, ograničiti dozvolu 
za 

držanje oružja

 samo na držanje u stanu, bez prava nošelja oružja sa sobom, izuzev 

pojedinih službenih osoba.

Kada je rječ o zakonodavnim promjenama koje bi mogle uticati i na suzbijanje 
maloljetničke delnikvencije, trebalo bi uzeti u razmatranje i ideju o mogućnosti 
sporadičnog probijanja donje starosne granice krivične odgovornosti maloljetnika, i ispod 
14 godina starosti i to samo na vidove i oblike najtežih krivičnih djela. 

Ovakva akcija bi se odvijala uz saglasnost stručnih timova Centara za socijalni rad. 
Zastupamo tezu da ni sa aspekta individualne, a pogotovu ni sa aspekta generalne 
prevencije nije prihvatljivo ostaviti neprocesuiranim slučajeve ubistva izvršenig od strane 
maloljetnika na uzrastu 10 ili 12 godina, kakve smo imali u našoj praksi, jer su oni tim 
svojim protivdruštvenim radnjama, na najgori način potvrdili dostignuti stepen zrelosti 
koja prevazilazi njihov uzrast. 

U prilog ovoj tezi ide i činjenica da su u Švedskoj ovakvi zločini kažnjivi za djecu od 8 
do 16 godina, a mladi Švajcarci mogu odgovarati već sa sedam godina ali pred 

  

4

background image

Jedan od najvažnijih stadijuma u realizaciji vaspitnih mjera postaje obaveza Centra za 
socijalni rad da pomognu maloljetnicima da se zaposle jer, „zapošljavanje maloletnika 
predstavlja prvi korak u procesu njegove resocijalizacije i vraćanja u normalne tokove 
života“.

1.2 Pogrešna shvatanja o maloljetničkoj delinkvenciji

Egipatski sveštenik je prije 6.000 godina napisao na zidovima jednog groba : „Naša se 
zemlja degenerisala u ovim zadnjim danima. Postoje znakovi da je svijet došao do kraja, 
jer djeca više ne slušaju svoje roditelje“.

Grčki mudrac Sokrat je napisao prije više od 2.400 godina sljedeću bilješku: Djeca sada 
vole luksuz,  ona imaju loše vladanje, prezir prema autoritetu, ona pokazuju nepoštovanje 
starijih i vole brbljanje umjesto učenja. Djeca se više ne dižu kada stariji ulaze u 
prostoriju. Ona protivrjeće svojim roditeljima, brbljaju pred društvom, pohlepno gutaju 
poslastice sa stola, prekrste svoje noge i tiranišu svoje učitelje“.

Uvriježeno je shvatanje da maloljetnička delinkvencija ima određene uzroke od kojih se 
najčešće navode: siromaštvo, moralno izopačene ličnostimladih delinkvenata, škola, 
nedostatak mogućnosti za zabavu, slobodno vrijeme i slični uzroci. Nema sumnje da se 
neki od ovih uzroka mogu smatrati, manje ili više kao relevantnim. Istraživač koji se 
ozbiljno prihvatio svog posla svjestan je da mora uložiti maksimum napora kako bi 
utvrdio da li neki ili svi navedeni uzroci mogu ili ne mogu biti manifestovani kao 
simptomi slični maloljetničkoj delinkvenciji. Nerijetko, iza olako protumačenih 
manifestnih pojava postoje dublji razlozi u kojima ćemo pronaći odgovor na pitanje zašto 
je jedan maloljetnik postao delinkvent, a drugi, iz iste grupe vršnjaka, nije. Stoga je 
primarna obaveza svakog istraživača da duboko pronikne u objektivnije razloge od onih 
olako shvaćenih i protumačenih koji se često navode kao uzroci maloljetničke 
delinkvencije.

Uticaj idola u dječijoj igri je od presudnog značaja za delinkventno ponašanje djece i 
maloljetnika.

  

6

Želiš da pročitaš svih 29 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti