Margina solventnosti,  tehničke rezerve i   

   plasman sredstava osiguranja

          Margina solventnosti

   

Razlog za postojanje margine solventnosti

   (sopstvenog fonda osiguravača)

     

Propisi koji regulišu obavezu osiguravača u vezi sa formiranjem  

tehničkih rezervi imaju za cilj zaštitu osiguranika koju 

obezbeđuje dovoljno sredstava u fondovima osiguravača iz kojih 

on izvršava svoje ugovorne obaveze. Međutim, praksa je 

pokazala da nije dovoljno utvrditi obaveze osiguravača u 

pogledu formiranja tehničkih rezervi, već da je potrebno utvrditi 

da osiguravač pored tih rezervi ima i fond sopstvenih sredstava 

radi izvršenja obaveza i u slučajevima  nastanka spoljnih 

izvanrednih okolnosti ili neadekvatne tarife. 

     Margina solventnosti se izračunava poslednjeg dana tekućeg 

obračunskog perioda (godišnji obračun: 31.12. tekuće godine; 

obračuni u toku godine: 31.03.,30.06 i 30.09.).   

background image

   Marginu solventnosti društvo izračunava posebno 

za životna i za neživotna osiguranja. 

   

1. Margina solventnosti za neživotna osiguranja

    

Margina se izračunava na isti način za sva 

neživotna osiguranja osim za dobrovoljno 

zdravstveno osiguranje. 

    Prema propisima minimalni iznos  margine je 

onaj koji je veći od od dva iznosa, jednog koji je 

izračunat na osnovu 

premija 

i drugi na osnovu 

šteta.

   

Prvi obračun

   

U prvom obračunu se iznos ukupne premije za 12 

meseci   do 10.000.000 evra u dinarskoj 

protivvrednosti množi sa 18%. Iznos premije 

preko 10.000.000, tj. preostali iznos te premije 

množi se sa 16%. Tako dobijeni iznosi se množe  

sa koeficijentom koji se izračunava kao količnik 

iznosa ukupne premije u samopridržaju i  ukupne 

premije.  

   Ukupna 

premija u samopridržaju 

je premija koja 

se odnosi na rizike koje osiguravač sam pokriva. 

Ukupna premija  

uključuje i premiju koja 

pripada reosiguravaču.  

background image

Drugi obračun

     U ovom obračunu se polazi od ukupnog iznosa šteta koje su 

plaćene u poslednje tri godine (odnosno 7 godina kod 

osiguranja kredita, useva i plodova). Tome se dodaje 

povećanje  rezervi za neplaćene štete između prvog i 

poslednjeg dana posmatranog perioda i taj ukupni zbir se 

deli na tri. Iznos šteta do 7.000.000 evra u dinarskoj 

protivvrednosti množi se sa 26%, a preostali iznos šteta sa 

23%. Zbir  tako dobijenih iznosa pomnoži se koeficijentom 

koji se izračunava kao količnik iznosa merodavnih šteta u 

samopridržaju i merodavnih šteta.  

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti