2
UVOD
Marija Antoaneta je bila kćerka austrijske carice Marije Terezije, supruga
kralja Luja XVI i kao njegova supruga bila je kraljica Francuske. Ostala je zapamćena
kao zadnja, te zbog porijekla i običaja, najomrženija kraljica apsolutističke Francuske.
Brak Marije Antoanete i Luja XVI je bio spajanje dve najveće evropske
dinastije Habzburga i Burbona. Po dolasku u Francusku primljena je sa velikim
simpatijama od strane građana, ipak poslije nekog vremena postala je sinonim za
rasipništvo što je izazvalo nezadovoljstvo u narodu.
Rasipništvo i skandali su je učinili poznatom, ali su često loše opisivani i
iskrivljeni.
Ogovaranja i revolucionarne novine dovele su do nastanka anegdota i citata
pripisanih Mariji Antoaneti. Najpopularnija i najčešće spominjana izreka je: ,, Ako
nemaju hljeba, neka jedu kolače’’.
Život posljednje Francuske kraljice okončala je giljotina 1793. za vrijeme
Francuske revolucije.
4
Iako je odrasla u jeku sedmogodišnjeg rata njeno djetinstvo je bilo sretno i
bezbrižno, ali pomalo drugačije od uobičajenog za evropski dvor XVIII vijeka. Često
su je oblačili građanski i provodila je vrijeme sa nekraljevskom djecom. Dvorske
sluge su dolazile iz raznih slojeva društva, a strogi dvorski rituali su bili napušteni, te
je život na dvoru bio mnogo opušteniji.
U pozadini Marijinog djetinjstva su bila tri glavna dvorca, Dostojanstven,
nepravilan Hofburg, u kome se rodila, koristio se u zimskim mjesicima; nalazio se
nasred prestonice. Samo osam kilometara dalje nalazila se palata Šenbrun koja je
odisala po svojoj veličini, raskoši i prekrasnim vrtovima, i koristila za državne
priredbe u proljeće i ljeto. Antoanetina porodica je tu bila od Uskrsa pa nadalje. Treći
dvorac je bio Laksenburg u kome su proslavljani porodični praznici, nalazila se
šesnaest kilometara od Beča i odisala je rokoko stilom.
Šenbrun, Hofburg i Laksenburg
U Laksenburgu i drugdje, održavale su se vesele zabave, na otovorenom i na
zatvorenom, koje su naglašavele život carske porodice. Dvorskim svečanostima
dominirala je sklonost carske porodice prema muzici. Marija je od djetinjstva uživala
u muzici, koja je kasnije imala važnu ulogu u njenom životu.
Marija Antonia je bila bliska sa ocem, dok ju je Marija Terezija zbog čestih
poslova zapostavljala. Marija je jednoj svojoj dvorkinji ispričala da se majke uvijek
samo bojala. ,,Volim Caricu, ali je se bojim, čak i izdaleka‘‘.
2
Marija je imala dosta braće i sestara, a najbliža je bila sa sestrom Marijom
Karolinom sa kojom je dijelila i učiteljicu. Učila je pisati i čitati, osim njemačkog
učila je i francuski i italijanski, ali i austrijsku i francusku istoriju. Ipak, i pored
2
Antonia Fraser, ,,Marija Antoaneta: Putovanje’', Mozaik knjiga, Zagreb 2012, str. 38
5
vrhunskog obrazovanja i najboljih učitelja Antoaneta je imala nečitak rukopis,
govorila je malo francuski, a nije znala ni dobro čitati. Mnogo su je više zanimali ples
i muzika. . Voljela je pjevati, ali je svirala i često je učestvovala u malim koncertima
sa svojim prijateljima. Izvrsno je svirala harfu i još nekoliko drugih instrumenata.
Međutim, smatralo se da Marija Antoaneta od svih umjetnosti najviše briljira u plesu
kojem ju je podučavao čuveni francuski baletni majstor i koreograf Jean-Georges
Noverre. ,,Problem je bio što je djevojčica uspjela više-manje izbjeći dosadu
obrazovanja, osim u umjetnosti gdje je njezin ples i ukus za muziku uveliko doprineo
auri njezine gracioznosti. Pisala je polako, čitala rijetko, mlada nadvojvotkinja je
imala problema sa koncentracijom koji su rezultirali problemima nakon dolaska u
Francusku.‘‘
3
Carska porodica na dan svetog Nikole 1760. Godine
3
Antonia Fraser, ,,Marija Antoaneta: Putovanje’’ , Mozaik knjiga, Zagreb 2012, str. 31
