Industrijska sociologija i marketing: sociološki aspekti tržišta
SADRŽAJ
2
Sažetak
Dugoročnim se planiranjem opća poslovna politika pretvara u konkretne poslovne zadatke koje
treba realizirati na putu prema jedinstvenom cilju poslovnog sistema. Da bi se mogao donijeti
dugoročni plan razvoja proizvodnog programa, treba obaviti mnoge složene aktivnosti koje se
nazivaju marketinškim istraživanjima razvoja proizvoda.
Jedno od mogućih područja primjene sociologije u privredi jest marketing. Ta mogućnost
ostvaruje se time što se marketing, poput sociologije, određuje kao humanistička disciplinu. Takvo
određenje marketinga temelji se na kategoriji "potreba". Naime, razvoj strategije marketinga
određene poslovne organizacije moguć je samo na temelju poznavanja potreba kupaca kojima je
proizvod i namijenjen. Kako marketing nije znanstvena disciplina autohtone istraživačke prakse,
već oblik konkretne poduzetničke aktivnosti koji u sebi uključuje različite korpuse znanja iz
različitih područja ljudskih djelatnosti, on za tu svrhu uvelike koristi i metodologiju razvijenu u
okviru socijalnih znanosti. U najvećem dijelu zajednički nazivnik pod kojim on to čini naziva se
istraživanje tržištu. Do najčešće primjene sociologije u području istraživanja tržišta dolazi zbog
zahtjeva za segmentacijom tržišta i izborom ciljne grupe proizvodu te razr ade odgovarajuće
propagandne strategije.
Ključne riječi
: marketing, sociologija

4
1. UVOD
U ovom diplomskom radu obrađena je tema industrijske sociologije i marketinga. U uvodnom
dijelu su objašnjeni su pojmovi marketinga, sociologije, te industrijske sociologije.
Sociologija je nauka koja izučava društvo, podrazumijevajući s tim različite oblike društvenih
odnosa, društvenih interakcija i njihov kulturološki aspekt. Područja kojima se sociologija bavi
variraju od analiza običnih, svakodnevnih kontakata među anonimnim pojedincima na ulici pa do
izučavanja socijalnih interakcija na globalnom nivou. Brojne su oblasti u sociološkoj nauci koje se
disciplinarno bave kako i zašto ljudi vode organizirano društvo, bilo kao individue ili kao članovi
raznih asocijacija, grupa, institucija i slično.
Marketing je društveni i upravljački proces koji putem stvaranja, ponude i razmjene proizvoda od
vrijednosti s drugima, pojedinci i grupe dobivaju ono šta im je potrebno ili što žele.
Industrijska sociologija je nauka koja proučava socijalno ponašanje pojedinaca, grupa i čitava
organizacija koji su nastali, žive i razvijaju se pod specijalnim uslovima koje proizvodi industrija i
industrijski rad.
U nastavku rada obrađena je glavna tema odnosno povezanost industrijske psihologije i
marketinga.
5
2. MARKETING
Riječ marketing je anglosksonskog porijekla i nastala je od riječi tržište - market i sufiksa 'ing koji
može da znači "stavljanje na tržište" ili "tržišna šansa", "tržišno. poslovanje" i sl. ali adekvatan
termin na našem jeziku ne postoji.
Pojam riječi marketing može da ima više značenja:
1. marketing kao ekonomski proces
2. kao poslovna koncepcija, proizvodna koncepcija, prodajna koncepcija
3. kao poslovna funkcija ( identifikacija tražnje, predviđanje promjena - anticipiranje,
osiguranje zadovoljstva potrošača)
4. naučna disciplina ( multidisciplinarni karakter); (Filipović, 2005).
On može da se sastoji od niza elemenata tj. može da se predstavi kao:
poslovna sktivnost
skup međuzavisnih poslovnih aktivnosti
integralna funkcija preduzeća
trgovinski fenomen
ekonomski fenomen
proces promjena ili transfer vlasništva
proces prilagođavanja ponude i tražnje
poslovni sistem. (Filipović, 2005).

7
2.2. Faktori nastnka i razvoja
Kao faktori nastanka i razvoja smatraju se sljedeće stavke:
povećanje obima ponude i tražnje
povećanje konkurencije
stalno povećanje broja novih i naprednijih proizvoda na tržištu. Inovacija je
prouzrokovana:
1. izmjenama na strani tražnje
2. djelovanjem konkurencije kroz istraživačko razvojnu filozofiju ( godišnje se uvede na
desetine hiljada novih inoviranih proizvoda, ali se i primjetan broj i eliminiše sa tržišta)
3. specijalizacija u proizvodnji i trgovini, veća ekonomija rada i primjena ekonomije obima
4. diverzifikacija biznisa preduzeća. Osetljivost na stalne tržišne promjene preduzeće nastoji
da ih izbjegne planiranjem ponude i osvajanjem različitih tržišta . Neuspjeh na jednom
proizvodu ili tržišu teži da se kompenzuje nekim drugim.
internacionalizacija i globalizacija proizvodnje. Proširenjem tržišta i povećanjem prodaje
smanjuju se sopstveni fiksni troškovi i vrši prodor na tržište.
povećanje dohotka potrošača. Potrošač sa većim dohotkom traži više proizvoda i drugačiju
strukturu i bolji kvalitet. (Milisavljević, 2001)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti