1

UVOD

Biznis   plan   predstavlja   početni   dokument   koji   služi   za   razgovor   sa   potencijalnim 

investitorima i finansijerima određenog poslovnog poduhvata.

Sadrži prikaz stanja poslovnog procesa određenog preduzeća i osnovne elemente vezane 

za određeni poduhvat, koji preduzeće želi da realizuje. Biznis plan je rezime prošlih, sadašnjih i 
budućih aktivnosti preduzeća, odnosno najefikasniji način kako da iz prošlosti, kroz sadašnjost 
stigne do budućnosti. Biznis plan je pažljivo planiranje i testiranje poslovne ideje, kojim se 
pokazuje da li ona ima finansijskog i operativnog smisla. Biznis plan je plan vizije preduzeća, 
put   od   želja   do   stvarnosti.   U   njemu   su   postavljeni   ciljevi,   analizirane   osnovne   slabosti   i 
najznačajnije prednosti planiranih aktivnosti i u skladu sa tim utvrđena je osnovna strategija 
njegovog sprovođenja. Biznis plan utvrđuje trenutnu poziciju preduzeća. Izrada biznis plana je 
razvojni proces testiranja početne poslovne ideje, ocene njenih realnih biznis šansi u tržišnom 
okruženju, projekcije realizacije i načina ostvarenja.

Planiranje   biznisa   tj.   biznis   plan,   kao   formalni   rezultat,   sam   po   sebi   predstavlja 

projektovanu budućnost, tj. željeno stanje u budućem periodu. Planiranje mora biti fleksibilno 
uobličavanje sistema ciljeva i neprekidno stvaranje i poboljšavanje vizije razvoja preduzeća, 
proces koji je stalno podvrgnut preispitivanjima, novim obradama i korekcijom. Zato je potrebna 
kontrola realizacije plana, preduzimanje one aktivnosti koja će   dovesti u projektovanje stanje 
ukoliko se uoče neka odstupanja.

2

1. POJAM BIZNIS PLANA

Biznis plan predstavlja vremenskim intervalom određen skup aktivnosti koje su u skladu 

sa definisanim ciljevima i strategijom. Radi se zapravo o skupu planova koji se nalaze klauzalno-
hronološkom   redosledu.   Konkretnije   radi   se   o   sledećem   redosledu:   marketing   plan,   plan 
proizvodnje, plan investicija, plan istraživanja i razvoja, i finansijski plan.

Finansijski plan se obično daje u formi projekcije osnovnog skupa finansijskih izveštaja 

( bilans stanja, bilans uspeha i izveštaj o gotovinskom toku ). Moguće je finansijki plan dati u 
formi budžeta ( plan priliva i odliva sredstava ). Biznis plan opisuje šta preduzetnik planira i 
kako planira da ostvari svoju poslovnu viziju. Njega koriste preduzetnici koji traže investitore ili 
nove poslovne partnere.

Biznis plan detaljno opisuje preduzetnički projekat procenjuje ekonomsku i finansijsku 

dimenziju kako bi se razumela izvodljivost i profitabilnost planova.

Prilikom izrade neophodno je pridržavati se nekoliko pravila:
- biti kratak, a ne više od 50 strana
- biti eksplicitan u zahtevu kredita
- uravnotežiti ekonomsku i finansijsku projekciju 
- izbegavati tvrdoglavost u izradi projekcije.
Biznis plan je neophodan uvek kada se ulazi u nove poduhvate, jer prezentira pregled 

celine ulaganja, pomaže kao podsetnik da se nešto ne ispusti, ukazuje na kritične tačke i pomaže 
onima koji se uključuju u poduhvat kao poslovni partneri ili finansijeri, da sagledate valjanost 
opredeljenog posla!

Plan   vam   pomaže   da   izbegnete   rizike   i   zamke,   postignete   svoje   ciljeve   i   izgradite 

profitabilno preduzeće, koje će biti društveno korisno!

strateško   planiranje   u   preduzetništvu   posebno   dobija   na   značaju   u   periodima   velikih 

političkih, ekonomskih, tehničko – tehnoloških, socijalnih i/ili kulturnih promena! 

2. SADRŽAJ BIZNIS PLANA

Biznis plan je stalna delatnost preduzetništva, usmerena ka ostvarivanju cilja, konačnom 

uspehu   firme,   uspehu   biznisa   za   koji   se   preduzetnik   opredelio   i   trijumfu   na   tržištu   koje   je 
osnovni kriterijum uspešnosti preduzeća. Nije mali broj biznismena koji izbegavaju izradu biznis 
plana, izgovarajući se da je planiranje suvoparan i ne naročito koristan posao.

Verovatno će pre ili kasnije shvatiti značaj planiranja, onda kad praksa pokaže promašaj u 

vođenju posla koji može imati pogubne posledice po preduzeće i njegovog vlasnika. Zato, pre 
ulaska u neki posao , valja pristupiti izradi ozbiljne studije delatnosti, da bi se na taj način 
otklonio, ili bar smanjio rizik mogućeg neuspeha poslovanja.

background image

4

jeste   izgradnja   dobrih   dugoročnih   odnosa   sa   kupcima   i   partnerima,   visok   nivo   usluživanja, 
razvijanje   efektivnog   koncepta   internog   marketinga,   inovacije,   primena   savremenih 
informaciono   komunikacionih   tehnologija,   ali   i   kreiranje   visokih   barijera   ulasku   novih 
konkurenata, kao što su visoki troškovi istraživanja i razvoja ili visoki promocioni troškovi.

Analiza kompletnog poslovnog okruženja i otkrivanje mogućnosti na tržištu se može 

vršiti pomoću velikog broja modela i tehnika. Takođe, budući da se tržište sastoji od velikog 
broja različitih elemenata, koji vrše, kako međusobni uticaj, tako i uticaj na poslovanje firme, 
mogućnosti kreiranja strategije nastupa mogu da uključe sve opcije između izbora homogenog 
segmenta i plasiranja jednog proizvoda, do izbora velikog broja različitih segmenata i plasiranja 
više proizvoda. Naravno, iskorišćavanje prednosti izabranih tržišnih opcija zavisiće u velikoj 
meri od kvaliteta analize tržišnog okruženja, odnosno svih mogućih uticaja na poslovanje firme. 
Mogućnosti je mnogo, ali ako bi probali da ih svedemo na konkretan broj, zaključili bismo da ih 
ima najmanje koliko i neispunjenih potreba mušterija. Tom logikom bi marketari trebalo da 
usmere   svoje   napore   ka   otkrivanju   potreba,   ali   istovremeno   identifikovanju   dovoljnog   broja 
platežno sposobnih mušterija koji će biti spremne da kupe proizvod.

Prepoznati   tržišnu   priliku   nije   uvek   jednostavan   posao.   Po   Kotleru,   postoji   tri   tipa 

situacije koje mogu doprineti nastanku marketinških mogućnosti:

1. obezbeđivanje deficitarnih proizvoda,
2. obezbeđivanje postojećeg proizvoda ili usluge na nov, prestižniji način, i
3. obezbeđivanje novog proizvoda i usluge.

2

3.2. ISTRAŽIVANJE KONKURENCIJE

Istraživanje konkurencije treba staviti u kontekst mogućnosti i ograničenja kompanije i 

potreba i zahteva mušterija. Ovaj strateški trougao treba da bude osnova u procesu analize slabih 
i   jakih   strana   konkurencije.   Pored   ovih   informacija,   analiza   konkurencije   treba   da   pruži 
informacije o potencijalnoj konkurenciji, reakciji na promenu strategije postojećih konkurenata, 
zatim o supstitutima, o snazi ponuđača i kupaca i dr. Tržišna situacija poput povećane potražnje 
je najčešći uzrok pojavi nove konkurencije. Marketari treba da znaju da sve što je za njih na 
novom tržištu predstavljalo mogućnost, identično utiče i na konkurenciju. Brzo osvajanje tržišta, 
odnosno   skraćivanje   faze   uvođenja   proizvoda   je   jedno   od   mogućih   rešenja   stabilnog 
pozicioniranja. Međutim, konkurencija danas brzo kopira proizvod i tehnologiju proizvodnje, 
tako da kompanije moraju pronaći alternativna rešenja u procesu osvajanja tržišta i svakodnevne 
trke sa konkurencijom. U takvom okruženju kreiranje jakih i lojalnih veza sa mušterijama je 
postalo jedno od retkih područja ostvarivanja konkurentske prednosti. Ovo nije novina, već nešto 
što   je   oduvek   bilo   poznato   marketarima,   međutim,   zbog   mnogobrojnih   mogućnosti   primene 
savremenih tehničko tehnoloških rešenja u procesu CRM (Customer Relationship Management), 
strategije privlačenja i održavanja odnosa sa mušterijama dobijaju tretman prioritetnih strategija 
u   konkurentskoj   borbi.   Kreiranje   jakih   veza   sa   kupcima/potrošačima,   sa   jedne   strane,   i   sa 
dobavljačima, sa druge strane, omogućava ostvarivanje sigurne konkurentske prednosti, kao i 
dugoročnu perspektivu. 

2

 Kotler, 

Kako kreirati, ovladati i dominirati tržištem

, Adidžes, Novi Sad, 2003., str. 51.

5

Pored   analize   konkurencije,   analizom   mikro   eksternog   okruženja   mogu   se   dobiti 

odgovori koji se tiču ponašanja kupaca, javnosti, atraktivnosti dobavljača kao i potencijalnih 
distributera. Dobijeni odgovori predstavljaju polazni materijal za dizajn i sprovođenje efikasne 
CRM strategije jer omogućavaju razumevanje postojećih odnosa sa kupcima i prepoznavanje 
trendova koji ih mogu promeniti.

Analiza   konkurencije   treba  da   pruži   rezultate   u   vezi   intenziteta  uticaja   konkurencije, 

njenih slabih i jakih strana, načina njihovog reagovanja na pojavu novih ili promenu strategije 
postojećih konkurenata. Osnovni model analize konkurencije nudi dva osnovna koncepta a to su: 

• granski koncept 
• tržišni koncept.

3

 

Granski koncept razvrstava kompanije u privredne grane pri čemu u istu granu spadaju 

kompanije   koje   nude   proizvode   koji   su   međusobno   bliski   supstituti.   Posmatrane   grane   se 
klasifikuju   prema   broju   konkurenata,   stepenu   diferenciranosti   proizvoda,   prema   ulaznim, 
izlaznim barijerama, barijerama mobilnosti, strukturi troškova, stepenu vertikalne integracije i 
stepenu globalizacije. 

Tržišni   koncept   konkurencije   prepoznaje   konkurente   na   osnovu   potrebe   kupaca   koje 

kompanije zadovoljavaju i tako otkriva širi skup aktuelnih i potencijalnih konkurenata.

3.2.1. SWOT ANALIZA

SWOT   analiza   je   marketinško   pomagalo   koje   kompanije   imaju   na   raspolaganju,   a 

omogućuje im da izbegnu kratkovidost i da budu spremne na buduće izazove.

S-Strenght(Jačina)               

 

W-Weakness(Slabost)
O-Opportunity(Šansa)
T-Threat(Pretnja)
Reč je o konceptu koji bi trebalo da vam omogući sistematsku analizu pretnji i šansi, kao 

i njihovo usaglašavanje sa jakim i slabim stranama kompanije.

Koristeći SWOT analizu, kompanije se vrlo lako mogu usmeriti na područja u kojima su 

jake, kao i na ona u kojima leže njihove najveće mogućnosti.

SWOT analiza jeste metod koji omogućava da se biznis u potpunosti definiše na osnovu 

faktora koji imaju najviše uticaja na poslovanje.

Najpre   je   potrebno   pronaći   jake   i   slabe   strane   preduzeća   (unutrašnje   osobine   i 

sposobnosti biznisa), a zatim identifikovati šanse i opasnosti okruženja (faktori nezavisni od 
organizacije).

Mogućnosti   i   pretnje   su   deo   života.   Veoma   je   bitno   proceniti   kakva   je   situacija   u 

najbiližem okruženju, ali i u celom svetu. Na primer, neki poslovi se lakše održavaju i u recesiji, 
a   ne   samo   kada   je   poslovna   klima   dobra.   Ovakve   stvari   mogu   biti   od   velike   važnosti. 

3

 Ph., Kotler, K. Keller, 

Marketing menadžment

, Data Status, Beograd, 2006., str. 344-346.

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti