UVOD

  Istorijski tok nam ukazuje da je marketing začet onog momenta kada su ljudi prvi put 

nešto   razmenili.Tako   možemo   reći   da   je   razmena   suštinski   koncept   na   kom   se   zasniva 

marketing. P.Kotler u svojim izlaganjima,između ostalog ističe da je marketing istovremeno 

umetnost i nauka,kao i da dobar marketing nije slučajan,već je rezultat pažljivog planiranja i 

realizacije.   Planiranje,primarna   faza   procesa   upravljanja   marketing   aktivnosti 

preduzeća.Planiranje je takva faza procesa upravljanja u kojoj se donose odluke o ciljevima, 

politikama,planovima   i   strategijama   marketing   aktivnosti   preduzeća.Kako   bi   planirane 

marketing   aktivnosti   bile   uspešno   realizovane,preduzeće   treba   pri   procesu   planiranja   da 

sagleda i  mogućnost  postojanja  rizika  i  neizvesnosti  u  uslovima  razvoja privrede.Zato  se 

planske odluke donose na osnovu relevantnih informacija.Prikupljene informacije koje daje 

marketing   informacioni   sistem,preduzeću   treba   da   omoguće   lakše   i   sigurnije   planiranje   i 

donošenje adekvatnih odluka.Planiranje u principu omogućava da se preduzeće zaštiti od 

nepredviđenih događaja i da na vreme i ispravno reaguje u slučaju promene tržišnih uslova. S 

obzirom da je planiranje kontinuelan proces,što podrazumeva da čim se jedan plan donese i 

sprovede,mora se doneti novi,to povlači i činjenicu da je planiranje ujedno i dinamički proces 

tj.aktivnost koja se neprekidno ponavlja.Samim tim,planiranje ne može biti statičko jer se ono 

mora prilagođavati promenama na tržištu i uslovima privređivanja.Planiranje je kolektivan 

posao   jer   obuhvata   sektore   marketinga,koji   svojim   organizovanjem,kontrolom   i 

upravljanjem,doprinose efikasnom ostvarivanju ciljeva,politika,planova i strategija ma-rketing 

aktivnosti."Plan   marketing   aktivnosti   se   donosi   da   uskladi   ciljeve   i   sredstva   za   njihovo 

ostvarivanje i služi kao neposredno rukovodstvo za akciju,odgovarajući na pitanja:šta,ko,gde, 

kada i kako da uradi u određenom vremenskom periodu."1Planiranje mora biti integrisano u 

plansku   aktivnost   čitavog   preduzeća.Uočavanje   pozicija   potrošača   na   tržištu,zadovoljenje 

njihovih potreba i uvođenje novih uspešnih proizvoda i usluga,omogućava ne samo uspeh,već 

i opstanak preduzeća."Činjenica da je tržište polazna osnova zahteva da se marketing integriše 

u   svaku   fazu   poslovanja   i   da   praktično   planiranje   otpočne   sa   izradom   plana   marketing 

aktivnosti.

Marketing   plan   je   orjentisan   na   kupce   i   konkurenciju.Sadržaj   plana   marketing 

aktivnosti   nam   ukazuje   na   to   kako   preduzeće   planira   da   ispuni   svoje   marketing 

ciljeve,odnosno koje su to taktičke smernice i finansijske alokacije.

1

1.Marketing plan

Marketing   plan   je   jedan   od   najvažnijih   delova   biznis   plana.   Marketing   plan   se 

usredsređuje na potrošače i moguće načine da se najbolje zadovolje njihove želje i potrebe. 

Marketing   plan   je   plan   svih   marketinških   aktivnosti   u   procesu   stvaranja   i   isporuke 

potrošačima željenih prizvoda i usluga. U tom smislu, marketing planom se analiziraju i 

planiraju sve aktivnosti pridobijanja (osvajanja) novih i zadržavanja postojećih kupaca ili 

klijenata preduzeća. Marketing plan u biznis planu treba da ostvari sledeće ciljeve: utvrdi 

potrebe   potrošača,   što   se   postiže   istraživanjem   tržišta,   odredi   ciljna   tržišta   na   kojima   će 

preduzeće da posluje, utvrdi konkurentske prednosti preduzeća i na tim prednostima definiše 

tržišnu   (marketing)   strategiju,   pomogne   u   izboru   optimalne   kombinacije   karakteristika 

prizvoda, cena, kanala distribucije i promocije (marketing mix) kako bi preduzeće odgovorilo 

potrebama i željama kupaca.

2

background image

Privredni subjekti zadržavaju stabilan nivo cena sve dok ih tržište prihvata i dok se ne sagleda 

značajniji uticaj na dobit promenom cena. Postojanje rizika u tržišnoj privredi zahteva ne 

samo analizu faktora koji uslovljavaju promenu nivoa cena već i sagledavanje eventualnih 

izmena u poziciji privrednog subjekta na tržištu posle sprovođenja odluke.

Privredni subjekti moraju da prilagođavaju nivo cena ukoliko se bitnije menja situacija u 

privredi. Odluka o promeni nivoa cena mora da obuhvati analizu svih faktora koji utiču na 

cenu.   Privredni   subjekt   ima   aktivnu   politiku  i  kada   ima   inicijativu   i   ne   čeka   da   bude 

prinuđeno na promenu već se promene vrše na osnovu anticipiranja budućeg toka događaja.

Porast troškova poslovanja navodi se od strane privrednog subjekta kao glavni razlog 

za   promenu   nivoa   cena   naviše.   Mehaničko   prilagođavanje   nivoa   cena   promenama   u 

troškovima   je   riskantno   posebno   u   periodu   opadanja   privredne   aktivnosti.   Usled   teškoća 

sagledavanja tražnje reakcije se ocenjuju na taj način što se povećani zahtevi kanala prodaje i 

minimalne zalihe gotovih proizvoda smatraju kao znak povećanja, a neiskorišćeni kapaciteti i 

velike zalihe kao znak pada tražnje.

1.2.Cena kao instrument marketing miksa

1.2.1.Uloga cene u marketing razmeni

   Cena je jedan od instrumenata marketing miksa koji korišćen samostalno ili u kombinaciji 

sa ostalim instrumentima omogućuje realizovanje ciljeva poslovanja. Cena je instrument a ne 

cilj marketing politike ili politike privrednog subjekta uopšte. Cena predstavlja strategijsku 

promenljivu kojom se utiče na realizovanje obima prodaje i dobiti u kratkom roku i na razvoj 

privrednog subjekta u dugom roku.Cilj marktetinga nije najviša moguća cena za proizvode i 

usluge već cena koja će u kombinaciji sa ostalim instrumentima marketing miksa doprineti 

ostvarenju   kratkoročnih,   srednjoročnih   i   dugoročnih   ciljeva   poslovanja.Ciljevi   cena   se 

određuju na osnovu opštih ciljeva privrednog subjekta i marketinga, potencijala privrednog 

subjekta i analize faktora koji utiču na politiku cena privrednog subjekta.  Na osnovu ciljeva 

se formuliše politika i donose se strategijske i taktičke odluke o cenama.

Privredni subjekti su veoma osetljivi na promene u nivou cena svojih proizvoda i usluga jer se 

one neposredno i često u kratkom roku odražavaju na dobit. Cena predstavlja instrument 

marketing miksa koji je kvantitativno izražen i čiji je odnos sa dobitkom lako uočljiv što nije 

slučaj sa ostalim instrumentima marketing miksa. Ona je instrument putem kojeg privredni 

4

subjekti učestvuju u primarnoj raspodeli društvenog proizvoda kroz razmenu svojih proizvoda 

na tržištu.

Svaka ozbiljnija promena ostalih instrumenata marketing miksa zahteva preispitivanje 

uloge cene u kombinaciji instrumenata za određeni tržišni segment.  Cena ima uticaj na obim 

realizacije i angažovanih kanala distribucije u realizaciji proizvoda.

Cene predstavljaju veoma osetljiv instrument marketing miksa u privredama gde je 

nacionalni dohodak po glavi stanovnika relativno skroman.

1.2.2.Značaj poznavanja potrošača za strategiju cena

     U situaciji kada preduzeće hoće da odredi cenu svog proizvoda sa kojim izlazi na tržište, 

ono mora da sagleda reakciju kupca na tu cenu. Poznato je da se potrošači ne ponašaju uvek 

prema zakonu tražnje, koji ukazuje na inverznu korelaciju između cene i količini kupljene 

robe.Potrošač preko čula vida i čula sluha prima informacije o cenama, potom ih obrađuje i 

daje im određeno značenje na osnovu prethodnog iskustva i učenja, zatim vrši upoređivanje 

cena i integriše ih sa ostalim informacija na osnovu čega formira stav prema ceni i proizvodu.

1

Potrošači pri kupovini određenih proizvoda već imaju u vidu koliko će platiti za određeni 

proizvod i ne procenjuju ih kriterijum sve dok se ta cena nalazi u okviru njihovih okvira. 

Međutim, kod drugih proizvoda potrošači prikupljaju informacije pre nego što se odluče na 

kupovinu.  Cenovna   elastičnost   tražnje   je   koncepcija   ekonomske   teorije   koja   omogućava 

ustanovljavanja   odnosa   između   promena   u   ceni   i   promene   u   traženoj   količini.     Ukoliko 

sniženje cena proizvoda dovede do povećanja ukupnog prihoda tražnja je elastična. Ukoliko 

sniženje cena ima za posledicu manji, a povećanje veći ukupan prihod tražnja je neelastična.

Na tražnju utiče mnogo faktora. Pored cene na tražnju utiče promena kupovne moći, promene 

navika kupaca, suspstituti proizvoda, broja kupaca.

Veoma je bitno da li kupci kupuju proizvod redovno ili neredovno. Kod redovne kupovine 

kupci su veoma osetljivi na promene cena i nastoje da uštede ako dođe do povećanja cena 

proizvoda i usluga. Kod neredovnih kupovina kupci su manje osetljivi na promenu cena. 

Privredni subjekti u tržišnoj privredi moraju biti osetljivi na reakcije kupaca da bi izbegli 

situaciju u kojoj bi ga kupci proglasili skupljim u odnosu na druge privredne subjekte.

1.3.Faktori koji utiču na formiranje cena

1

 B. Novaković Rajčić, Marketing, 2008.,str.298.

5

background image

        Preduzeće   u   svom   poslovanju   postavlja   određene   ciljeve   koje   nastoji   postići   svojim 

marketing planom. Svi ti planovi imaju jedan cilj a to je uskladiti sve elemente marketing 

miksa. Najbolja strategija preduzeća je ta da kod potrošača stvore takav utisak da potrošači 

kupe od njih a ne od konkurencije.

Pri svakoj proizvodnji postoje troškovi koji prate sam proces. Ostvareni troškovi imaju uticaj 

na formiranje cena. Ukupne troškove čine varijabilni i fiksni troškovi. Fiksni troškovi su uvek 

isti bez obzira na obim proizvodnje, dok se varijabilni troškovi menjaju u zavisnosti od obima 

proizvodnje.   Ovo   znači   da   se   ukupni   troškovi   povećavaju   onoliko   koliko   se   povećavaju 

varijabilni troškovi.Troškovi mogu biti prosečni i marginalni. Prosečni troškovi se dobijaju 

kada se u odnos stave ukupni troškovi i obim proizvodnje

Kada preduzeće donosi odluku dokle će ići sa obimom proizvodnje, tada gleda da prosečni 

troškovi budu jednaki marginalnim troškovima.

Marginalni trošak je dodatni trošak u proizvodnji dodatne jedinice proizvoda. On se računa 

tako što se stave u odnos priraštaj troškova i priraštaj proizvodnje. Marginalni troškovi imaju 

optimum pri nižem obimu proizvodnje dok prosečni troškovi imaju svoj minimum na višem 

obimu proizvodnje.Pored prosečnih i marginalnih troškova postoji i oportunitetni trošak koji 

predstavlja razliku između obračuna u knjigovodstvu i ekonomskog obračuna. 

U određivanju cene troškovi predstavljaju donju granicu. Preduzeće cenom želi da pokrije 

ukupne troškove proizvodnje, distribucije, prodaje i da ostvari i odgovarajući profit.

U preduzeću određivanje cene može da se poveri top menadžmentu, prodajnom ili 

marketing odeljenju. Optimalno određivanje cena postiže se timskim radom svih službi u 

preduzeću iz svih segmenata obuhvatajući proizvodnju, prodaju, finansije i marketing.

1.3.2. Eksterni faktori

       

Eksterni faktori su oni koji proističu iz okruženja u kojima se nalazi preduzeće. Ono 

obuhvata tržište, potrošače, konkurenciju i uticaj države na poslovanje putem ekonomske, 

monetarne i fiskalne politike.

2.Kanali distribucije

7

Želiš da pročitaš svih 26 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti