Mendzment u zdravstvu

- Seminarski  rad -

Marketing u zdravstvu

Profesor:                                                                                Student:

1

Mendzment u zdravstvu

SADRŽAJ

SADRŽAJ.......................................................................................................................................2
1. UVOD.........................................................................................................................................3

1.1. Pojam i struktura menadžmenta zdravstvene ustanove.........................................................3

2. CILJ  RADA.............................................................................................................................. 5
3. RAZRADA  PREDMETA  RADA...........................................................................................5

3.1. Istorijat doma zdravlja u svetu..............................................................................................5

3.2. Istorijat domova zdravlja u Republici  Srbiji......................................................................5
3.3. Istorijat doma  zdravlja  u  Zrenjaninu................................................................................6
3.4. Menadžment Doma  zdravlja "Boško  Vrebalov" - Zrenjanin..........................................7

3.4.1. Planiranje u Domu zdravlja "Boško Vrebalov" - Zrenjanin...........................................7
3.4.2. Organizovanje.................................................................................................................8
3.4.3. Rukovođenje................................................................................................................... 9
3.4.4. Kontrola.......................................................................................................................... 9
3.4.5. Specifični zadaci menadžmenta Doma zdravlja "Boško Vrebalov":............................10
3.4.6. Merenja kvaliteta zdravstvene usluge u Domu zdravlja "Boško Vrebalov".................12
3.4.7. KPMG - Revitalizacija kulture kroz vrednosti.............................................................13

4. ZAKLJUČAK - PREPORUKE..............................................................................................14
5. LITERATURA........................................................................................................................ 17

2

background image

Mendzment u zdravstvu

Dispozitivne   aktivnosti   jesu,   po   svome   karakteru,   usmeravajuće   aktivnosti.   Njihov 

smisao   se   sastoji   u   „navodenju"   organizacionog   sistema   na   ostvarivanje   unapred   utvrđenih 
ciljeva. Za ove aktivnosti se, ne samo kod nas, već i u svim drugim zemljama, sve više koristi 
termin menadžment 

( management = rukovođenje, rukovanje, uprava, direkcija )

Značenje ove reči je dvojako. U funkcionalnom smislu, reč menadžment znači vođenje, 

tj. usmeravanje funkcionisanja i razvoja sistema. U ovom smislu menadžment predstavlja, dakle, 
poslovnu funkciju. Ova poslovna funkcija obuhvata sve aktivnosti u oblasti donošenja odluka, 
delegiranja   zadataka   i   njihove   koordinacije,   dakle,   sve   aktivnosti   koje   se   ne   sastoje   u 
neposrednom izvršavanju pojedinačnih zadataka.

U   institucionalnom   smislu,   menadžment   obuhvata   sve   instance   u   organizacionom 

sistemu koje su nadležne za:

poverenje zadataka, 

koordinaciju, 

kontrolu,

usmeravanje podređenih saradnika .

Polazeći od vremenskog horizonta na koji se odnose odgovarajuće odluke, menadžment 

može da bude:

strateški (tzv. top-management),

taktički (tzv. middle-management),

operativni (tzv. first — lain management).

Strateški menadžment je nadležan za donošenje strateških (dugoročnih) odluka. Njegovi 

nosioci jesu rukovodioci najvišeg nivoa (generalni direktor i direktori organizacionih jedinica).

Taktički menadžment je nadležan za donošenje taktičkih (srednjoročnih) odluka. Njegovi 

nosioci jesu rukovodioci na svim nižim nivoima, osim rukovodilaca koji rukovode neposrednim 
izvršiocima radnih zadataka.

Operativni   menadžment   je   nadležan   za   donošenje   operativnih   (kratkoročnih)   odluka. 

Njegovi nosioci jesu rukovodioci neposrednih izvršilaca, dakle, rukovodioci na najnižem nivou 
rukovodenja (grafikon br. 1).

Grafikon 1: Nivoi menadžmenta

4

Mendzment u zdravstvu

Funkcija menadžmenta zdravstvene ustanove Doma zdravlja "Boško Vrebalov" se sastoji 

iz četiri sekundarne funkcije i to:

planiranja,

organizovanja,

rukovodenja,

kontrole .

2. CILJ  RADA

ilj ovog rada je da se stekne uvid u organizaciju, funkcionisanje i moguće perspektive 
razvoja menadžmenta - sistema upravljanja Doma zdravlja u Zrenjaninu. Ideja ovog rada je 

da sagledaja podela menadžmentski poslova u Domu zdravlja "Boško  Vrebalov" u Zrenjanin sa 
mogućim preporukama i predlozima za poboljšanje manadžmenta ustanove.

C

3. RAZRADA  PREDMETA  RADA

om zdravlja "Boško   Vrebalov" u Zrenjaninu je zdravstvena   ustanova koja obezbeđuje 
vanbolničku zdravstvenu zaštitu na teritoriji  opštine  Zrenjanin.

D

3.1. Istorijat doma zdravlja u svetu

očetak samostalnog razvoja vanbolničke zdravstvene zaštite može se pratiti od 16 veka. U 
tom periodu, sa reformističkim pokretom u većini evropskih zemalja nastaje prekretnica u 

organizovanju medicinske nege i lečenja. U prvo vreme diferenciraju se sa tri tipa van bolničkih 
ambulanti:

P

Ambulante u kojima su radili bolnički lekari, usluge su bile besplatne

Ambulante   za   siromahe,   gde   je   troškove   nadoknađivala   država   na   bazi   posebnih 
zakona

Ambulante u kojima je pacijent unapred uplaćivao svoje lečenje za jedan vremenski 
period

Sve do početka 19 veka razvoj vanbolničkih ustanova je bio veoma spor. U vremenskom 

rasponu od 1910. god. do 50-tih godina osnovni sadržaj i organozacioni oblici vanbolničke 
zaštite   potiču   iz   Velike   Britanije   i   šire   se   i   u   drugim   zemljama   Evrope.   Sa   osnivanjem 
Ministarstva   zdravlja   1919.   god.   započinju   pripreme   za   reformu   britanskog   zdravstvenog 
sistema. Na čelu komisije dolazi dr B.Doson. Od niza zaključaka i predloga izdvaja se onaj koji 
se   odnosi   na   formiranje   zdravstvenog   centra   -   Doma   narodnog   zdravlja,   institucije   za 
integrisanje preventivne i kurativne aktivnosti i obezbeđuje zaštitu stanovništva koje živi na 
jednoj teritoriji i da sarađuje sa lokalnom administracijom.

3.2. Istorijat domova zdravlja u Republici  Srbiji

  periodu od 1919-1930 god. u našoj zemlji zabeležen je intenzivan razvoj vanbolničkih 
ustanova, posebno Domova narodnog zdravlja. Tako je u Beogradu 1919. god. osnovan 

dečiji   dispanzer   kao   zajednička   ustanova   francuskih   i   naših   lekara   sa   zadatkom   da   se   bavi 
lečenjem obolele odojčadi i preventivnim aktivnostima iz oblasti imunizacije i zdravstvenog 

U

5

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti