Mašinski materijali 1
MAŠINSKI FAKULTET
Mašinski elementi-1
Prof.dr Milosav Ognjanovi
!
I-kolokvijum
1. Parametri tolerancijskog polja.
Parametri tolerancijskog polja
su
veli
!
ina
i
položaj
tolerancijskog polja.
Zavise od veli
"
ine
nazivne mere
i od
stepena tolerancije.
Oznaka: za otvor, na
primer
!
100H8 odnosno za spoljašnju meru
!
180f9.
a) Podru
!
je nazivnih mera:
Nazivne mere 1...500 mm podeljene su u
trinaest
podru
"
ja tako da su ona u oblasti manjih vrednosti uža, a u podru
"
ju ve
!
ih
vrednosti dužinskih mera šira.
0
1
2
3
4
100
200
300
400
500
d, D
mm
t
T
S t e p e n t o l e r a n c i j e
IT1 IT2 IT3 IT4 IT5 IT6 IT7 IT8 IT9 IT10 IT11 IT12 IT13 IT14 IT15 IT16 IT17 IT18
Nazivne
mere
u mm
V e l i
!
i n a t o l e r a n c i j e
1...500
-
-
-
-
7
i
10
i
16
i
25
i
40
i
70
i
100
i
160
i
250
i
400
i
640
i
1000
i
1600
i
2500
i
500..3150
1
I
1,6
I
2,5
I
4
I
7
I
10
I
16
I
25
I
40
I
70
I
100
I
160
I
250
I
400
I
640
I
1000
I
1600
I
2500
I
i
b) Stepen tolerancije
se ozna
"
ava sa IT (Internacionalna Tolerancija), a
predvi
#
eno je dvadeset stepena tolerancije IT01, IT0, IT1, IT2, IT3, ... IT18.
1
c) Položaj tolerancijskog polja
ozna
"
ava se slovima a, b, c, d
,
... za spoljnu
meru odnosno A, B, C, D,... za unutrašnju meru. Mogu biti iznad ili ispod nulte
linije, karakteristi
"
no je tolerancijsko polje h
odnosno
$
koje leži na nultoj
liniji. Udaljenost tolerancijskog polja od nulte linije definisana je jednim od
grani
"
nih odstupanja
es
ili
ei
odnosno
ES
ili
EI.
Nulta linija
E
S
a)
D
E
I
ZA
ZB
ZC
Z
X
Y
V
U
T
S
R
P
N
M
K
J
JS
G H
FG
F
E EF
C
CD
D
B
A
0
E
0
ei
d
Nulta linija
es
j
b)
zc
za
zb
z
y
x
v
u
t
s
r
p
k m n
g
js
h
g
fg
f
ef
e
d
c
cd
b
a
0
e
0
Položaj tolerancijskih polja a) za unutrašnju menu, b) za spoljašnja meru
2

Neizvesno naleganje
je sa
mogu
!
im malim zazorom ili sa malim preklopom.
Ovo naleganje je neizvesno (neopredeljeno) izmedju
"
vrstog i labavog pre
izrade delova odnosno pre dobijanja stvarnih mera otvora i
"
epa. Sklapanjem
delova sa otvorom i
"
epova, u zavisnosti od odnosa slu
"
ajno izabranih mera
D
s
i
d
s
,
neizvesno naleganje može postati labavo (
D
s
> d
s
)
sa malim zazorom
ili
"
vrsto (
D
s
< d
s
)
sa malim preklopom. Najve
!
i mogu
!
i zazor odgovara spoju
najve
!
eg otvora i najmanjeg
"
epa
Z
g
=D
g
- d
d
=ES - ei >
0
Najve
!
i preklop nastaje sklapanjem najmanjeg otvora sa najve
!
im
"
epom
P
g
=
D
d
-
d
g
=
EI
-
es <
0
Dijagram zazora i preklopa (slika 2.11) obuhvata nultu osu (apscisu), a
tolerancija naleganja je
T
n
= Z
g
- P
g
= T + t
predstavlja podru
"
je dozvoljene varijacije zazora odnosno preklopa. Stvarni zazor
Z
s
=D
s
-d
s
može biti u granicama
0<Z
s
<Z
g
, a stvarni preklop po apsolutnoj
vrednosti u granicama 0<
P
s
< P
g
.
Najve
!
a u
"
estanost
f
i
odnosno najve
!
a gustina
verovatno
!
e odgovara srednjim vrednostima izme
#
u
Z
g
i
P
g
.
Ako su po apsolutnoj
veli
"
ini
Z
g
i
P
g
približno isti, naj
"
eš
!
i zazori ili preklopi su bliski nuli.
E
S
t
P
es
g
b)
a)
f
i
Z
g
P
T
n
g
P
Z
0
0
ei
Z
g
d
d
d
g
T
D
g
D
d
e
E
d=
D
Kod labavog naleganja tolerancijsko polje za
"
ep je ispod tolerancijskog polja
za otvor, a tolerancija naleganja je iznad apscise. Za
"
vrsto naleganje
tolerancijsko polje za
"
ep je iznad tolerancijskog polja za otvor, a tolerancija
naleganja ispod apscise. Kod neizvesnog naleganja tolerancijska polja za otvor i
"
ep se medjusobno preklapaju. Polje tolerancije naleganja preseca apscisu.
4
3. Sistemi, familije i prioriteti naleganja
Sistemi naleganja
omogu
!
avaju da se ograni
"
i broj mogu
!
ih kombinacija
položaja tolerancijskih polja otvora i
"
epova. U sistemu zajedni
"
ke tolerancije
unutrašnje mere (SZUM) pre
"
nici otvora su sa tolerancijskim poljem
H
.
Varijacijom položaja tolerancijskih polja
"
epova od
a
do
z
, dobijaju se labava,
"
vrsta i neizvesna naleganja. U sistemu zajedni
"
ke tolerancije spoljne mere
(SZSM) svi pre
"
nici
"
epova su sa tolerancijskim poljem
h
. Labava,
"
vrsta i
neizvesna naleganja se dobiju izborom tolerancijskog polja otvora od
A
do
#
.
U primeni je više zastupljen SZUM. Za završnu obradu otvora potrebni su
specijalni alati te da bi se smanjio njihov asortiman, racionalno je da se koristi
samo tolerancijsko polje
H
. Sistem zajedni
"
ke tolerancije spoljne mere
primenjuje se izuzetno i to pri koriš
!
enju familije standardnih delova sa
spoljnom merom. Te mere su u polju
h
i mogu se sklopiti sa otvorom
"
ije se
tolerancijsko polje bira prema potrebnom naleganja.
d=
D
d=
D
Unutrašnja mera
Spoljna mera
%
vrsta naleganja
Labava naleganja
Neizvesna
naleganja
H
h
0
0
0
a
b
c
d
e
f
g h j
k
m n
p r s
t u v
x
y z
E
F G H
J K M
N P R S
T
U V
Z
Y
X
0
a)
b)
Sistemi naleganja: a) sistem zajedni
"
ke unutrašnje mere (SZUM),
b) sistem zajedni
"
ke spoljne mere (SZSM)
Familije naleganja
obezbedjuju dalje sužavanje izbora iz podru
"
ja mogu
!
ih
naleganja. U okviru SZUM familiju
"
ine H6, H7, H8, H9, H11, H12 i H13,
a u
SZSM to je h5, h6, h8, h9, h11, h12 i h13
.
Broj naleganja se dalje sužava
uvo
#
enjem prioriteta naleganja. Naleganja
I
stepena prioriteta
su malobrijna,
slede naleganja
II
stepena prioriteta
i na kraju
III
stepena prioriteta
.
5

5. Tolerancije oblika i položaja osa i površina mašinskih delova
Tolerancije oblika
!#
0,1
0,1
e)
c)
b)
a)
0,02
d)
0,08
0,1
Tolerancije oblika: a) pravost, b) kružnost,
c) cilindri
"
nost, d) ravnost, e) oblik površine
Tolerancije položaja
A
0,08 A
c)
A
!#
0,1 A
a)
A
A
!#
0,01
d)
A
0,1
AB
0,1
B
A
b)
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti