VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA
ODRŢAVANJE MOTORNIH VOZILA
SEMINARSKI RAD
ALTERNATOR
Alen Sušanj
Zagreb, prosinac 2010.
Seminarski rad - Alternator
2
SADRŽAJ
1.
UVOD
3
2.
POVIJESNI RAVITAK
4
3.
KONSTRUKCIJA
5
4.
PREDNOSTI I NEDOSTACI ALTERNATORA
6
5.
PRINCIP RADA
7
6.
KONTROLA RADA ALTERNATORA
11
7.
MONTAŢA I DEMONTAŢA ALTERNATORA
12
8.
NAJĈEŠĆI KVAROVI
13
9.
ZAKLJUĈAK
14
10. LITERATURA
15
Seminarski rad - Alternator
4
2. POVIJESNI RAZVITAK
Sustavi generiranja izmjeniĉne struje bili su poznati u jednostavnim oblicima
od otkrića magnetske indukcije elektriĉnih struja.
Magnetsku indukciju otkrio je Faradey 1831. god. Ako na neki namotaj djeluje
promjenjvo magnetsko polje u njemu se inducira izmjeniĉna struja. Do indukcije
dolazi i u jezgrama statora i rotora generatora i elektromotora. Stvaraju se neţeljene
vrtloţne struje koje pregrijavaju ureĊaje i smanjuju stupanj djelovanja. Te struje
smanjujemo tako da se umjesto masivnog materijala ugraĊuju meĊusobno izolirani
dinamo limovi (ţeljezu se dodaje silicij).
Prve javne prezentacije više robusnog "alternatorskog sistema" odrţane su
1886. godine. Veliki dvo-
fazni generator izmjeniĉne struje izgradili su britanski
elektriĉar Jeh Gordon; 1882. godine Lord Kelvin i Sebastian Ferranti su takoĊer
razvili poĉetak alternatora proizvodnjom frekvencije izmeĊu 100 i 300 Hz.
Generator
izmjeniĉne struje i niz strojeva i ureĊaja koji rade na principu
elektromagnetske indukcije izumio je Nikola Tesla. Godine 1891. Nikola Tesla je
patentirao praktiĉni alternator "visoke frekvencije" (koji je djelovao na frekvenciji oko
15 kHz). Nakon što je 1891. godine višefazni alternator uveden za opskrbu struje od
više razliĉitih faza, kasnije su dizajnirani alternatori za razliĉite izmjeniĉne struje
frekvencija izmeĊu 16 i oko 100 Hz za uporabu rasvjete s lukom, ţarulja za rasvjetu i
elektromotora.
Seminarski rad - Alternator
5
3. KONSTRUKCIJA
Generatori su elektri
ĉni ureĊaji koji proizvode elektriĉnu struju odreĊenih
karakteristika.
Na motornim vozilima oni opskrbljuju potrošaĉe elektriĉnom energijom
i dopunjavaju akumulator. Pokre
će ga motor preko klinastog remena.
Razlikujemo istosmjerni i izmjeni
ĉni generator.
Istosmjerni generatori (dinamo) se danas rje
Ċe koriste. To su generatori snage
od 300 do 500 W. Sastoje se od: rotora, statora,
ĉetkica i kućišta. Proizvode
istosmjernu elektri
ĉnu energiju tako da induciranu elektriĉnu struju u namotima
rotora, koja je izmjeni
ĉna, skidaju ĉetkice i tako nastane istosmjerna.
Izmjeni
ĉni generatori (alternator) se danas ĉešće koriste zbog potrebe veće
struje i
zbog njegove osobine da puni pri niţem broju okretaja rotora. Sastoji se od:
ku
ćišta, rotora, ĉetkica i ispravljaĉke jedinice. Ispravljaĉ se sastoji od dioda koje
propuštaju struju samo u jednom smjeru. I ovi generatori proizvode izmjeniĉnu
elektri
ĉnu struju.
Osnovni dijelovi alternatora su:
stator sa kanalima u kojima
je smješten trofazni namotaj;
rotor na ĉijoj su osovini magnetni polovi s pobudnim namotajem;
dva klizna prstena.
Na obje strane osovine rotora smješteni su kugliĉni leţajevi na kojima se rotor
okreće. Ispravljaĉki dio alternatora sastoji se od šest glavnih dioda i tri manje diode
koje su pomoćne i sluţe za napajanje pobude. Nasuprot kliznih prstenova nalaze se
ĉetkice pomoću kojih se rotor napaja strujom. Na vanjskoj strani nosaĉa ĉetkica
nalazi se tranzitorski regulator koji je preko alternatora povezan s akumulatorom i
ostalim djelovima elektriĉne instalacije na vozilu.
Slijedi presjek i prikaz dijelova alternatora.
Slika br.: 1.
1. Rotor
2. Statorski namotaj
3. Klizni prstenovi
4. Diode
5. Leţaji
6. Regulator punjenja
