VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ČAČAK
SEMINARSKI RAD
Tema: Masovni turizam u svetskim okvirima
Mentor:
Student:
Prof. dr Milan Novović
David Urošević 325-102/19
Beograd, 2020.
Sadržaj
Uvod…………………………………………………………………………………………………………………………...1.
1. Istorija i značaj turizma……………………………………………………………………………………………2.
2. Masovni turizam………………………………………………………………………………………………………4.
2.1.Negativni uticaji…………………………………………………………………………………………………….5.
3. Masovni turizam u svetu………………………………………………………………………………………..6.
Zaključak…………………………………………………………………………………………………………………..10.
Literatura…………………………………………………………………………………………………………………11.
Uvod
1. Istorija i značaj turizma
William F.Theobald (1994) izneo je mišljenje kako reč Turizam potiče od latinske reči
'tornare' i Grčke "tornos", koje približno označavaju kretanje u krugo ili oko centralne osi. U
osnovi ovo se može protumačiti na način da krug predstavlja polazišnu tačku, koja se na kraju
vraća u svoje polazište. Iz tog razloga, kao i krug, "tur" predstavlja putovanje koje završava na
samom početku odnosno polazištu, sam čin odlaska sa namerom povratka na polazište ljude čine
turistima za razliku od primera migranata
1
.
Značaj turizma
Turizam je značajan, za neke države i najvažniji izvor prihoda. Njegova važnost prepoznata je na
"Manila Declaration on World Tourism of 1980" kao: "aktivnost vitalna za život nacija zbog
svog uticaja na socijalni, kulturni, obrazovni i ekonomski sektor društva unutar države, kao i
njihove međunarodne odnose".
Turizam donosi znatan priliv u lokalne ekonomije u obliku plaćanja za "robe i usluge" koje
koriste turisti, štu u konačnici iznosi 30% ukupne svetske "potrošnje" usluga i 6% ukupnog
"izvoza" roba i usluga. Turizam takođe stvara nove mogućnosti za zapošljavanje u uslužnom
sektoru ekonomije koja se oslanja na turizam.
Uslužne delatnosti usko povezane uz turizam uključuje prevoz (avionski prevoz, brodski prevoz,
taxi), smeštaj (hoteli, kampovi, apartmani, turistička naselja), zabavna i tematska mesta (zabavni
parkovi, kockarnice, trgovački centri, koncerti, pozorišta, muzeji, Nacionalni i parkovi prirode).
Uz sve ovo prisutna je i velika industrija stvari koje kupuju turisti (suveniri, odeća, pokloni, ali i
osnovne životne potrepštine).
Definicija
1936.g. "Liga naroda" definisala je stranog turista kao: "netko ko putuje u inostranstvo na
minimalno 24h". Ujedinjeni narodi 1945-te ovoj definiciji dodaju i: "maksimalnog boravka do 6
meseci".
1941,.g. Hunziker i Krapf definiraju turizam kao ljude koji putuju "suma fenomena i odnosa koji
proizlaze iz putovanja i boravka za ne rezidente, sve do trenutka kada ovo putovanje ne završi sa
1
http://visokaturisticka.edu.rs/skripte/selektivni_novo/predavanje1.pdf
