Rajna Raji´

c

MATEMATIKA I

Preddiplomski studij rudarstva, naftnog rudarstva i geoloˇskog

inˇ

zenjerstva

SADRˇ

ZAJ

2

Sadrˇ

zaj

1 Skupovi

4

1.1 Pojam skupa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4

1.2 Operacije sa skupovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4

2 Brojevi

8

2.1 Prirodni, cijeli i racionalni brojevi . . . . . . . . . . . . . . .

8

2.2 Realni brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

9

2.3 Kompleksni brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

13

3 Matrice

20

3.1 Pojam matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

20

3.2 Operacije s matricama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

23

3.3 Determinanta matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

28

3.4 Inverz matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

37

3.5 Rang matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

42

3.6 Sustavi linearnih jednadˇzbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

49

3.7 Gaussova metoda eliminacije . . . . . . . . . . . . . . . . . .

53

4 Funkcije

66

4.1 Pojam funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

66

4.2 Svojstva realnih funkcija realne varijable . . . . . . . . . . . .

72

4.3 Popis elementarnih funkcija i njihovi grafovi . . . . . . . . . .

78

5 Limes funkcije

95

5.1 Pojam limesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

95

5.2 Neprekidne funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

114

6 Derivacija funkcije

119

6.1 Pojam derivacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

119

6.2 Derivacija i neprekidnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

123

6.3 Pravila deriviranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

124

6.4 Derivacija sloˇzene funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

125

6.5 Derivacija inverzne funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

127

6.6 Logaritamsko deriviranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

130

6.7 Derivacije viˇseg reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

132

6.8 Derivacija implicitno zadane funkcije . . . . . . . . . . . . . .

132

6.9 Derivacija parametarski zadane funkcije . . . . . . . . . . . .

136

6.10 Fizikalno znaˇcenje prve derivacije u toˇcki . . . . . . . . . . .

139

6.11 Geometrijsko znaˇcenje prve derivacije u toˇcki . . . . . . . . .

140

2

background image

1. Skupovi

4

1

Skupovi

1.1

Pojam skupa

Skup je jedan od osnovnih pojmova matematike, ˇsto znaˇci da pojam skupa
ne moˇzemo objasniti pomo´cu nekih ve´c poznatih i jednostavnijih pojmova.

Skup je sastavljen od objekata koje nazivamo

elementima

ili

ˇclanovima

skupa.

Skupove obiˇcno oznaˇcavamo velikim slovima:

A, B, C, X, . . .

a njihove

elemente malim slovima

a, b, c, x, . . . .

Ako element

a

pripada skupu

A,

piˇsemo

a

A.

U protivnom kaˇzemo da

a

nije element, odnosno ne pripada skupu

A

i piˇsemo

a /

A.

Skup moˇzemo zadati ili nabrajanjem svih njegovih elemenata koje onda

stavljamo u vitiˇcaste zagrade, npr.

A

=

{

a, b, c

}

,

ili navodenjem karakteristiˇcnog svojstva koje njegovi elementi moraju zado-
voljiti, npr.

B

=

{

x

|

sin

x

= 0

}

.

Skup koji nema niti jedan element zove se

prazan skup

i oznaˇcava sim-

bolom

.

Kaˇzemo da je skup

A

podskup

skupa

B

ako je svaki element skupa

A

ujedno i element skupa

B.

Tu ˇcinjenicu kra´ce zapisujemo

A

B.

Ako pak

A

nije podskup od

B,

tj. ako postoji barem jedan element skupa

A

koji ne

pripada skupu

B,

piˇsemo

A

6⊆

B.

Napomenimo da prazan skup smatramo podskupom svakog skupa.
Za skupove

A

i

B

kaˇzemo da su

jednaki

, i piˇsemo

A

=

B,

ako je

A

B

i

B

A.

U sluˇcaju da vrijedi

A

B

i

A

6

=

B

koristimo oznaku

A

B.

1.2

Operacije sa skupovima

Neka je

U

univerzalni skup. Neka su

A

i

B

podskupovi skupa

U.

Na

skupovima

A

i

B

definiramo sljede´ce operacije:

(a)

presjek

skupova

A

i

B

A

B

=

{

x

|

x

A

i

x

B

}

,

(b)

unija

skupova

A

i

B

4

1. Skupovi

5

A

B

=

{

x

|

x

A

ili

x

B

}

,

(c)

razlika

skupova

A

i

B

A

B

=

{

x

|

x

A

i

x /

B

}

,

(d)

komplement

skupa

A

A

=

{

x

|

x /

A

}

.

Uoˇcimo

A

B

=

A

B.

Sliˇcno, za

n

podskupova

A

1

, . . . , A

n

skupa

U

definiramo njihov presjek i

uniju na sljede´ci naˇcin:

(i)

presjek

skupova

A

1

, . . . , A

n

n

i

=1

A

i

:=

A

1

A

2

∩ · · · ∩

A

n

=

{

x

|

x

A

1

i

x

A

2

i

. . .

i

x

A

n

}

,

(ii)

unija

skupova

A

1

, . . . , A

n

n

i

=1

A

i

:=

A

1

A

2

∪ · · · ∪

A

n

=

{

x

|

x

A

1

ili

x

A

2

ili

. . .

ili

x

A

n

}

.

Za skupove

A

i

B

kaˇzemo da su

disjunktni

ako je

A

B

=

.

Operacije sa skupovima imaju sljede´ca svojstva:

(1) komutativnost

A

B

=

B

A,

A

B

=

B

A,

(2) asocijativnost

(

A

B

)

C

=

A

(

B

C

)

,

(

A

B

)

C

=

A

(

B

C

)

,

(3) distributivnost

A

(

B

C

) = (

A

B

)

(

A

C

)

,

A

(

B

C

) = (

A

B

)

(

A

C

)

,

(4) zakoni jedinice

A

∩ ∅

=

,

A

U

=

A,

A

∪ ∅

=

A,

A

U

=

U,

(5) idempotentnost

A

A

=

A,

A

A

=

A,

(6) De Morganovi zakoni

5

background image

1. Skupovi

7

Primjer 3.

Dani su skupovi

A

=

{

x

R

|

sin

x

= 0

}

i

B

=

{

x

R

|

sin 2

x

= 0

}

(pri

ˇcemu smo s

R

oznaˇcili skup svih realnih brojeva). Na´ci

A

B, A

B, A

B

i

B

A.

Rjeˇsenje

Uoˇcimo da je

A

=

{

. . . ,

3

π,

2

π,

π,

0

, π,

2

π,

3

π, . . .

}

,

B

=

{

. . . ,

3

π,

5

π

2

,

2

π,

3

π

2

,

π,

π

2

,

0

,

π

2

, π,

3

π

2

,

2

π,

5

π

2

,

3

π, . . .

}

.

Jasno je da je

A

B,

pa je stoga

A

B

=

A, A

B

=

B

i

A

B

=

.

Nadalje,

B

A

=

{

. . . ,

5

π

2

,

3

π

2

,

π

2

,

π

2

,

3

π

2

,

5

π

2

, . . .

}

.

7

Želiš da pročitaš svih 223 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti