Građansko materijalno pravo

MATERIJALNO GRAĐANSKO PRAVO

Građansko pravo u objektivnom smislu

je skup pravila kojima se uređuju oni

imovinski odnosi u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidbi i imovine.

Građansko pravo u subjektivnom smislu

je skup ovlaštenja koja subjektima

imovinskopravnog odnosa priznaju norme objektivnog prava.

Načela građanskog prava

Načelo dispozitivnosti

-znači da imovinskopravni odnos nastaje, mijenja se i

prestaje voljom stranaka.



u obveznom pravu dispozitivnost se odnosi na slobodu ugovaranja i
uređenja obv. odnosa



u stvarnom pravu dispozitivnost se očituje u slobodi korištenja i
raspolaganja stvari



u nasljednom se dispozitivnost očituje u slobodi oporučnog raspolaganja

Načelo stranačke ravnopravnosti

-znači da su stranke potpuno ravnopravne

Načelo imovinske sankcije

-je mjera koja pogađa onog tko ne poštiva preuzete

obveza

Načelo prometnosti prava

-znači da je većina prava prenosiva

Sustav građanskog prava

Građansko pravo sastoji se od:

a) Opći dio

-sadrži pravna pravila koja su zajednička svim dijelovima građ. prava

b) Stvarno pravo

-sadrži pravna pravila kojima se uređuju oni odnosi u koje ljudi

stupaju povodom stvari

c) Obvezno pravo

-sadrži pravna pravila kojima se uređuju oni odnosi u koje ljudi

ulaze povodom činidbi

d) Nasljedno pravo

-sadrži pravna pravila kojima se uređuje prijelaz imovine s

jednog subjekta na drugi u slučaju smrti te osobe

IZVORI

: -zakoni, pravni običaji, sudska praksa

Građansko pravni odnos

To je onaj odnos koji je uređen pravilima građanskog prava

PRAVNE ČINJENICE

-su činjenice za koje pravo veže postanak, promjenu i prestanak pravnog odnosa, a s tim
u vezi i samog subjektivnog prava. Možemo ih podijeliti na nekoliko kriterija:

Pravne činjenice s obzirom na postanak

dijelimo na:

-prirodne događaje

Građansko materijalno pravo

-ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni učinci.
Dijelimo ih na :

-dopuštene (pravni poslovi-su stranačka očitovanja volje usmjerena na
postizanje određenih dopuštenih pravnih učinaka
-nedopuštene (delikti-su protupravne radnje za koje pravne norme i
mimo volje štetnika vežu odnos odgovornosti za štetu

Pravne činjenice s obzirom na funkciju

dijelimo na:

-pretpostavke- su činjenice koje su realno nastale u stvarnosti, može se dokazati

-pravna osnova- je bitna pretpostavka za koju se veže postanak, promjena ili
prestanak subjektivnih prava. Ona je centralna pravna činjenica oko koje se
grupiraju sve ostale pravne činjenice.

-presumpcija-je pravna činjenica koja se smatra dokazanom sve dok se ne dokaže
suprotno, iznimka je neoboriva presumpcija kod koje nije dopušteno dokazivati
da ne postoji

-fikcija-je ona činjenica za koju se zna da nije nastala i da nikad neće nastati, ali
se uzima kao da je nastala da bi mogao nastati neki pravni odnos

SUBJEKTI PRAVNOG ODNOSA

Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Može biti:
a)

fizička osoba

pravna osoba

Pravni subjekt mora imati dva osnovna svojstva da bi se uključio u građanskopravne
odnose:
1.

Pravnu sposobnost

- to je svojstvo biti nositeljem prava i obveza

Poslovnu sposobnost

- je svojstvo da vlastitim očitovanjima volje stječe

prava i obveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne mora
imati i poslovnu niti isti stupanj poslovne sposobnosti

Osim pravne i poslovne sposobnosti subjekti imaju još jednu:

Deliktna sposobnost

- to je svojstvo pravnog subjekta da odgovara za svoja

protupravna ponašanja.

Fizička osoba

To je živ čovjek. Ona nastaje rođenjem, a prestaje smrću

Pravna sposobnost fizičke osobe
Pravna sposobnost fizička osoba stječe rođenjem, a gubi je smrću ili proglašenjem
nestale osobe umrlom i utvđivanje smrti, ali se koji put i nerođenom djetetu priznaje
pravna sposobnost - pod pretpostavkom da se živo rodi - nasciturus - (fikcija mora ići u

Građansko materijalno pravo

Svoju volju pravna osoba izražava putem: pravnih akata-statuta,pravilnika- (statička
volja) i putem svojih tijela u kojima su fizičke osobe (dinamička volja) te se radnje tijela
uzimaju kao radnja pravne osobe.

Deliktna sposobnost pravne osobe - utvrđuje se prema krivnji tog tijela. Razlika -
zastupnik. To je njegova vlastita radnja koju poduzima u ime i za račun pravne osobe.

Da bi neka društvena tvorevina postala pravna osoba:

1) mora imati čvrstu i stalnu organizaciju
2) mora imati svoju zasebnu imovinu
3) mora dobiti pravnu sposobnost

Vrste pravnih osoba:

-pravna osoba javnog prava
-pravna osoba privatnog prava
-korporacije – zajednica osoba (fizičkih ili pravnih)
-zaklade – imovinska masa

Fundacija

se od zaklade razlikuje po tome što se osniva za razdoblje ne dulje od 5

godina.

Prestanak pravne osobe

Do toga će doći:
-propisom ili aktom državne vlasti
-ostvarenjem cilja zbog kojeg je osnovana
-smanjenjem broja članova ispod određenog broja
-odlukom njezinih članova
-stečajem

OBJEKTI PRAVNIH ODNOSA

To su stvari, činidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u

međusobne imovinskopravne odnose.

STVARI

-su tjelesni dijelovi prirode, različiti od ljudi, koji služe ljudima za uporabu,
koji se mogu osjetilno primjetiti, koji su prostorno ograničeni, koje postoje
u sadašnjosti ali i pretpostavka da će nastati u budućnosti i sve drugo što je
zakonom s njima izjednačeno kao i prirodne sile ako su podložne ljudskoj
kontroli.

Sposobnost stvari je sposobnost neke stvari da bude predmetom prava vlasništva i
drugih stvarnih prava). Nisu sve stvari sposobne biti predmet prava vlasništva.

Stavri izvan prometa

-Dva su razloga zbog kojih neka stvar ne može biti predmetom

vlasnštva:

Građansko materijalno pravo

(1) zbog prirodnih svojstava - nisu sposobna npr. opća dobra, mora, atmosfera..
(2) na temelju zakona - stvari extra commercium - koje bi inače mogle biti predmetom
prava vl., ali zakon im to zabranjuje. Stvari od interesa za RH (određeno zakonom ili
Ustavom) - one načelno mogu biti predmet prava vlasništva, ali ako su stvari od interesa
za RH ujedno i opća dobra - ne mogu.

Dijelovi stvari

: bitni dio, odvojeni dio, idealni dio stvari

Bitni dio stvari je onaj dio stvari bez kojeg stvar ne može postojati; neodvojiv dio;

bitno je da slijedi pravnu sudbinu stvari; sastavni dio stvari.

Odvojeni dio stvari - bez njega stvar može postojati; on u pravilu dijeli pravnu

sudbinu gl.stvari, a suprotno se mora ugovoriti.

Idealni dio stvari - računski određen dio stvari u razmjeru prema cijeloj stvari;

odvojivi dio stvari;

PRAVNA DIOBA STVARI

Dioba po kriteriju prometnosti

1. stvari u prometu - mogu biti objektom svih stvarnih prava i pravnih poslova
2. stvari ograničene u prometu - iz određenih razlog (gospodarskih, socijalnih)

njihov se promet ograničuje (oružje, lijekovi)

3. stvari izvan promet – su stvari koje uopće ne mogu biti predmetom prava i

pavnih poslova (pr. automobil kupljen na povlasticu) – opća dobra kojima
upravlja RH.

Dioba po kriteriju prirodnih svojstava

(bitna je kod stjecanja stvarnih prava)

pokretne stvari

– su one koje mogu mijenjati svoj položaj u prostoru a da se

pritom ne uništi njihova bit; zakonom može pokretnina biti izjednačena s
nekretninom. (U sumnji stvar se smatra pokretnom)

nepokretne stvari

– su one koje se ne mogu premiještati a da im se pri tom

ne uništi bit
nekretnine   -   nekretninom   se   smatra   zemljišna   čestica   i   sve   što   je   na   njoj
izgrađeno   na   površini   ili   ispod   površine   i   što   je   s   njom   razmjerno   trajno
povezano.   Dio   nekretnine   su   i   drveća   i   trava   -   sve   dok   se   ne   odvoji   od
nekretnine.

Ponekad zakon dopušta odvajanje vlasništva nekretnine od zemljišta (odstupanje od
načela superficies solo cedit): 1. temeljem nekog stvarnog prava - pravo građenja; ili 2.
temeljem koncesije.

Po kriteriju pertinencije nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim svojstvima
pokretna, ali se ona smatra pripatkom neke nepokretne stvari jer služi gospodarskoj
svrsi nekretnine (stoka, gnjojivo)

zamjenjive stvari

- u prometu se određuju po vrsti, rodu i broju i mjeri -

generične stvari

nezamjenjive stvari

- one koje su u prometu određene kao individualno

određena stvar - species (pr. umjetničko djelo)

Građansko materijalno pravo

Prirodni i industrijski plodovi dijele se na:

                  - viseće plodove – su oni koji još nisu odvojeni od plodonosne stvari i slijede
njezinu pravnu sudbinu;
                                   -odvojeni plodovi – su oni plodovi koji su se od stvari odvojili i imaju
samostalnu pravnu sudbinu;
        -ubrani plodovi – su oni koji ne samo da su se odvojili već su i ubrani su;

Civilni plodovi

-prihod koji neka stvar daje posredstvom nekog pravnog

odnosa (najam, zakup) Dijele s na nedospjele i dospjele. Predaju civilnih plodova može
se tražiti tek kad su dospjeli.

Kamate

dijelimo na:

1) zakonske - one koje određuje zakon; zatezna je oblik zakonske kamate - dužnik plaća
zateznu zakonsku kamatu kad zakasni s ispunjenjem svoje dospjele obveze; ako nije
drugačije ugovoreno 2) ugovorne - može biti između pojedinaca i između drugih
osoba; razlikuju s prema stopi. Zakon je odredio odnos između zatezne i ugovorne; ako
je pao u zakašnjenje i dalje teče ugovorna kamata i
3) procesne kamate - kad se kamata pribroji glavnici; uglavičeni iznos kamate postaje
glavnica; na to ima pravo na zatezne kamate od utuženja (samo nakon što je glavnica
plaćena).

Kamate se plaćaju uglavnom na novčane tražbine, iznimno na nenovčane.

Koristi

– obuhvaćaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge moguće prednosti koje

donosi korištenje stvari ili prava. One pripadaju onome kome pripada stvar.

ČINIDBA

-je pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na temelju obveznog
odnosa dužan izvršiti vjerovniku.

Mora imati slijedeće karakteristike:

1. ljudska radnja
2. mora imati imovinski karakter
3. mora biti moguća (objektivno, ako nije - obveza nije ni nastala - ništavost; ako

je kasnije postala moguća - ugovor ne konvalidira. Ako je kasnije postala
nemoguća - ništav; ali prema dužnikovoj krivnji - čl.354 ZOO. Subjektivna
nemogućnost ne gasi obvezu - pretvara se u odgovornost za štetu)

4. mora biti pravno dopuštena, a ako je nedopuštena - ništavost. - protivna

Ustavu, prinudnim propisima i moralu)

5. mora biti određena ili bar odrediva

Po svom sadržaju činidba može biti na:
1) davanje – činidba je davanje stvari
2) činjenje – činidba je vezana uz neki rad ili rezultat rada;
3) propuštanje - je činidba koja se odnosi na propuštanje vlastite radnje koju bi inače
mogli izvršiti