MATERIJALNO GRAĐANSKO

PRAVO

Građansko pravo u objektivnom smislu

je skup

pravila kojima se uređuju oni imovinski odnosi u koje ljudi
ulaze povodom stvari, činidbi i imovine.

Građansko pravo u subjektivnom smislu

je skup

ovlaštenja koja subjektima imovinskopravnog odnosa
priznaju norme objektivnog prava.

Načela građanskog prava

Načelo dispozitivnosti

-znači da imovinskopravni odnos

nastaje, mijenja se i prestaje voljom stranaka.
-u  obveznom  pravu  dispozitivnost   se  odnosi   na   slobodu
ugovaranja i uređenja obv. odnosa
-u   stvarnom   pravu   dispozitivnost   se   očituje   u   slobodi
korištenja i raspolaganja stvari
-u   nasljednom   se   dispozitivnost   očituje   u   slobodi
oporučnog raspolaganja

Načelo stranačke ravnopravnosti

-znači da su stranke

potpuno ravnopravne

Načelo imovinske sankcije

-je mjera koja pogađa onog

tko ne poštiva preuzete obveza

Načelo prometnosti prava

-znači da je većina prava

prenosiva

Sustav građanskog prava

Građansko pravo sastoji se od:

Opći dio

-sadrži pravna pravila koja su

zajednička svim dijelovima građ. prava

Stvarno pravo

-sadrži pravna pravila kojima se

uređuju oni odnosi u koje ljudi stupaju
povodom stvari

Obvezno pravo

-sadrži pravna pravila kojima se

uređuju oni odnosi u koje ljudi ulaze povodom
činidbi

Nasljedno pravo

-sadrži pravna pravila kojima

se uređuje prijelaz imovine s jednog subjekta
na drugi u slučaju smrti te osobe

IZVORI

: -zakoni, pravni običaji, sudska praksa

Građansko pravni odnos

To je onaj odnos koji je uređen pravilima građanskog
prava

PRAVNE ČINJENICE

-su   činjenice   za   koje   pravo   veže   postanak,   promjenu   i
prestanak   pravnog   odnosa,   a   s   tim   u   vezi   i   samog
subjektivnog   prava.   Možemo   ih   podijeliti   na   nekoliko
kriterija:
-

Pravne činjenice s obzirom na postanak

dijelimo

na:
-prirodne događaje
-ljudske radnje  su manifestacije ljudske volje za koje su
vezani pravni učinci. Dijelimo ih na :
-dopuštene  (pravni poslovi-su stranačka očitovanja volje
usmjerena na postizanje      određenih dopuštenih pravnih
učinaka
  -nedopuštene   (delikti-su   protupravne   radnje   za   koje
pravne   norme   i   mimo   volje     štetnika   vežu   odnos
odgovornosti za štetu

Pravne činjenice s obzirom na funkciju

dijelimo na:

-pretpostavke- su činjenice koje su realno nastale u
stvarnosti, može se dokazati

-pravna osnova- je bitna pretpostavka za koju se veže
postanak, promjena ili prestanak subjektivnih prava. Ona
je centralna pravna činjenica oko koje se grupiraju sve
ostale pravne činjenice.

-presumpcija-je pravna činjenica koja se smatra
dokazanom sve dok se ne dokaže suprotno, iznimka je
neoboriva presumpcija kod koje nije dopušteno dokazivati
da ne postoji

-fikcija-je ona činjenica za koju se zna da nije nastala i da
nikad neće nastati, ali se uzima kao da je nastala da bi
mogao nastati neki pravni odnos

SUBJEKTI PRAVNOG ODNOSA

Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Može biti:
a)

fizička osoba

pravna osoba

Pravni subjekt mora imati dva osnovna svojstva da bi se
uključio u građanskopravne odnose: 1.

Pravnu

sposobnost

- to je svojstvo biti nositeljem prava i obveza

Poslovnu sposobnost

- je svojstvo da vlastitim

očitovanjima volje stječe prava i obveze. Svaki pravni
subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati i
poslovnu niti isti stupanj poslovne sposobnosti
-Osim pravne i poslovne sposobnosti subjekti imaju još
jednu:

Deliktna sposobnost

- to je svojstvo pravnog

subjekta da odgovara za svoja protupravna ponašanja.

Fizička osoba

To je živ čovjek. Ona nastaje rođenjem, a prestaje smrću
*Pravna sposobnost fizičke osobe
Pravna sposobnost fizička osoba stječe rođenjem, a gubi je
smrću ili proglašenjem nestale osobe umrlom i utvđivanje
smrti, ali se koji put i nerođenom djetetu priznaje pravna
sposobnost   -   pod   pretpostavkom   da   se   živo   rodi   -
nasciturus  -  (fikcija   mora  ići   u  korist  djeteta  i   dijete  se
mora roditi živo). Fizičkoj se osobi pravna sposobnost ne
može oduzeti, ali poslovna može.
*Poslovna sposobnost fizičke osobe:
Postoje 3 stupnja poslovne sposobnosti fizičke osobe:
-puna ili potpuna posl.spos. - stječe se s navršenih 18 g
života   ili   zaključenjem   braka   prije   punoljetnosti;   ili   ako
postane   roditeljem   s   navršenih   16   godina,   a   duševno   je
zreo
-ograničena poslovna sposobnost - mogu sklapati pravne
poslove, ali moraju imati odobrenje zz ili staratelja; ako tog
odobrenja nema - šepavi pravni poslovi.   Ona može biti
posljedica   dvije   situacije   -   (1)   punoljetna   osoba   koja   je
djelomično lišena   poslovne sposobnosti; (2) kad se osobi
koja još nije punoljetna priznaje djelomična posl.spos. (15
g, u radnom odnosu);
-potpuna poslovna nesposobnost - osobe koje nisu navršile
18 godina (a nema iznimke); punoljetne osobe kojima je
potpuno oduzeta poslovna sposobnost ( u izvanparn.post).
Njih zastupaju zakonski zastupnici.
Deliktna sposobnost
Fizička osoba stječe s navršenih 14 g života.
Dijete   do   7   godina   -   ne   odgovara   za   štetu   (odgovaraju
njihovi roditelji, staratelji, škola).
Od   7-14   -   ne   odgovara,   osima   ako   se   dokaže   da   je   pri
uzrokavanju štete bio sposoban za rasuđivanje (odgovaraju
njihovi roditelji, staratelji, škola).

Pravna osoba

-je   društvena   tvorevina   kojoj   pravni   poredak   priznaje
pravnu sposobnost
Pravna   sposobnost   pravne   osobe  –   steče   je   u   trenutku
osnivanja (uža je nego kod fizičke osobe)
Pravna osoba, za razliku od fizičke, može biti nositeljem
samo onih prava i obveza koja joj trebaju da bi ostvarila
svoj cilj. Pravna osoba ima posebnu pravnu sposobnost jer
dok fizička osoba djeluje unutar onoga što nije zabranjeno,
pravna osoba može djelovati samo unutar onoga što joj je
dopušteno
Poslovna sposobnost pravne osobe
Pravna osoba u istom trenutku dobiva i pravnu i poslovnu
sposobnost (čim je osnovana kao pravni subjekt).
Poslovna sposobnost pravne osobe je uvijek potpuna   za
razliku od njezine pravne sposobnosti koja ima stupnjeve,
ovisno   o   njezinim   aktima   koji   određuju   njezinu   svrhu
postojanja.
Svoju volju pravna osoba izražava putem: pravnih akata-
statuta,pravilnika- (statička volja) i putem svojih tijela u
kojima su fizičke osobe (dinamička volja) te se radnje tijela
uzimaju kao radnja pravne osobe.

Deliktna sposobnost pravne osobe - utvrđuje se prema
krivnji tog tijela. Razlika - zastupnik. To je njegova vlastita
radnja koju poduzima u ime i za račun pravne osobe.
Da bi neka društvena tvorevina postala pravna osoba:

mora imati čvrstu i stalnu organizaciju

mora imati svoju zasebnu imovinu

mora dobiti pravnu sposobnost

Vrste pravnih osoba:

-pravna osoba javnog prava
-pravna osoba privatnog prava
-korporacije – zajednica osoba (fizičkih ili pravnih)
-zaklade – imovinska masa

Fundacija

se od zaklade razlikuje po tome što se osniva

za razdoblje ne dulje od 5 godina.

Prestanak pravne osobe

Do toga će doći:
-propisom ili aktom državne vlasti
-ostvarenjem cilja zbog kojeg je osnovana
-smanjenjem broja članova ispod određenog broja
-odlukom njezinih članova
-stečajem

OBJEKTI PRAVNIH ODNOSA

To su stvari, činidbe i imovina povodom kojih pravni
subjekti stupaju u međusobne imovinskopravne odnose.

STVARI

-su tjelesni dijelovi prirode, različiti od ljudi, koji
služe ljudima za uporabu, koji se mogu osjetilno
primjetiti,   koji   su   prostorno   ograničeni,   koje
postoje   u   sadašnjosti   ali   i   pretpostavka   da   će
nastati u budućnosti i sve drugo što je zakonom s
njima   izjednačeno   kao   i   prirodne   sile   ako   su
podložne ljudskoj kontroli.

Sposobnost stvari je sposobnost neke stvari da bude
predmetom prava vlasništva i drugih stvarnih prava). Nisu
sve stvari sposobne biti predmet prava vlasništva.

Stavri izvan prometa

-Dva su razloga zbog kojih neka stvar

ne može biti predmetom vlasnštva:
(1) zbog prirodnih svojstava - nisu   sposobna npr. opća
dobra, mora, atmosfera..
(2) na temelju zakona - stvari extra commercium - koje bi
inače   mogle   biti   predmetom   prava   vl.,   ali   zakon   im   to
zabranjuje. Stvari od interesa za RH (određeno zakonom
ili   Ustavom)   -   one   načelno   mogu   biti   predmet   prava
vlasništva, ali ako su stvari od interesa za RH ujedno i opća
dobra - ne mogu.

Dijelovi stvari

: bitni dio, odvojeni dio, idealni dio stvari

Bitni dio stvari je onaj dio stvari bez kojeg stvar

ne može postojati; neodvojiv dio; bitno je da slijedi pravnu
sudbinu stvari; sastavni dio stvari.

Odvojeni dio stvari - bez njega stvar može

postojati; on u pravilu dijeli pravnu sudbinu gl.stvari, a
suprotno se mora ugovoriti.

Idealni dio stvari - računski određen dio stvari

u razmjeru prema cijeloj stvari; odvojivi dio stvari;

PRAVNA DIOBA STVARI
Dioba po kriteriju prometnosti

-stvari u prometu - mogu biti objektom svih stvarnih prava
i pravnih poslova
-stvari ograničene u prometu - iz određenih razlog
(gospodarskih, socijalnih) njihov se promet ograničuje
(oružje, lijekovi)
-stvari izvan promet – su stvari koje uopće ne mogu biti
predmetom prava i pavnih poslova (pr. automobil kupljen
na povlasticu) – opća dobra kojima upravlja RH.

*Dioba po kriteriju prirodnih svojstava

(bitna je kod

stjecanja stvarnih prava)
-

pokretne stvari

– su one koje mogu mijenjati svoj

položaj u prostoru a da se pritom ne uništi njihova bit;
zakonom može pokretnina biti izjednačena s nekretninom.
(U sumnji stvar se smatra pokretnom)

-nepokretne stvari

– su one koje se ne mogu

premiještati a da im se pri tom ne uništi bit
nekretnine - nekretninom se smatra zemljišna čestica i sve
što je na njoj izgrađeno na površini ili ispod površine i što
je s njom razmjerno trajno povezano. Dio nekretnine su i
drveća i trava - sve dok se ne odvoji od nekretnine.
Ponekad zakon dopušta odvajanje vlasništva nekretnine od
zemljišta (odstupanje od načela superficies solo cedit): 1.
temeljem nekog stvarnog prava - pravo građenja; ili 2.
temeljem koncesije.

*Po kriteriju pertinencije nekretninom se smatra i ona
stvar koja je po svojim svojstvima pokretna, ali se ona

smatra pripatkom neke nepokretne stvari jer služi
gospodarskoj svrsi nekretnine (stoka, gnjojivo)
-

zamjenjive stvari

- u prometu se određuju po vrsti,

rodu i broju i mjeri - generične stvari

-nezamjenjive stvari

- one koje su u prometu određene

kao individualno određena stvar - species (pr. umjetničko
djelo)

Razlika je bitna npr. kod propasti stvari - ako

su predmet obveze stvari određene po rodu, obveza ne
prestaje čak i kad sve što dužnik ima od takvih stvari
propadne uslijed okolnosti za koje on ne odgovara. (2) Ali,
kad su predmet obveze stvari određene po rodu koje se
imaju uzeti iz određene mase tih stvari, obveza prestaje
kad propadne cijela ta masa.
-

potrošne stvari

- jednokratnom upotrebom bitno se

smanjuje njihova supstancija.

-nepotrošne

- redovnom upotrebom se ne uništavaju.

djeljive stvari

- se mogu podijeliti na manje dijelove a

da im se time nesrazmjerno ne umanjuje vrijednost
(kvaliteta ostaje ista).

-nedjeljive stvari

- npr. dijamant; i one kojima zakon

zabranjuje njihovu diobu, a inače bi se mogle podijeliti.
Vrste dioba stvari:

Stvari se mogu dijeliti:

-fizičkom diobom (mehaničkim putem na dijelove).
-geometrijskom diobom (kod zemljišta)
-civilnom diobom (dioba po vrijednosti)
-idealna dioba (razlomak) računski
prpadnost stavri = stavr+prirast+plodovi

Pripadnost stvari-pertinencija i prirast

Pripadak   ili   pertinencija  -   pobočna   stvar   –   je   svaka
sporedna i pokretna stvar koja je određena da trajno služi
ekonomskoj svrsi glavne stvari a ne postaje njezin glavni
dio.
Tu   svrhu   određuje   vlasnik.   npr.   čamac   za   spašavanje,
zakon smatra pertinencijom - strojevi i oprema uz poslovni
prostor, poljoprivredno zemljište - uređaji i aparati.
Važno je za pripadak da on dijeli pravnu sudbinu glavne
stvari, a ako se ne želi da neki pravni posao obuhvati i
pripadak mora se ti izričito ugovoriti.
Pripadnost stvari  - je svaki dio stvari, sve što se s njom
razmjerno trajno spoji (prirast) i svaki njezin plod, sve dok
se od nje ne odvoji – širi pojam od pripatka.

PLODOVI

-su koristi od stvari; proizvodi koje neka stvar

daje redovito ili periodički i određeni su da se
odvoje od same stvari i pri tome ne umanjuju
samu plodonosnu stvar.

Dijele se na:

-Prirodne plodove

su organski plodovi koji nastaju bez

sudjelovanja ljudskog rada - npr. divlja voćka;

-Industrijski plodovi

su plodovi koje neka stvar daje uz

sudjelovanje ljudskog rada i prirode - npr. pitoma voćka.
Prirodni i industrijski plodovi dijele se na:
  -   viseće   plodove   –   su   oni   koji   još   nisu   odvojeni   od
plodonosne stvari i slijede njezinu pravnu sudbinu;
                  -odvojeni plodovi – su oni plodovi koji su se od
stvari odvojili i imaju samostalnu pravnu sudbinu;
                  -ubrani plodovi – su oni koji ne samo da su se
odvojili već su i ubrani su;
3.

Civilni plodovi

-prihod koji neka stvar daje

posredstvom nekog pravnog odnosa (najam, zakup) Dijele
s na nedospjele i dospjele. Predaju civilnih plodova može
se tražiti tek kad su dospjeli.

Kamate

dijelimo na:

1)  zakonske  - one koje  određuje zakon; zatezna je  oblik
zakonske kamate - dužnik plaća zateznu zakonsku kamatu
kad zakasni s ispunjenjem svoje dospjele obveze; ako nije
drugačije ugovoreno                             2)   ugovorne  - može biti
između   pojedinaca   i   između   drugih   osoba;   razlikuju   s
prema   stopi.   Zakon   je   odredio   odnos   između   zatezne   i
ugovorne; ako je pao u zakašnjenje i dalje teče ugovorna
kamata i
3)  procesne   kamate  -   kad   se   kamata   pribroji   glavnici;
uglavičeni iznos kamate postaje glavnica; na to ima pravo
na zatezne kamate od utuženja (samo nakon što je glavnica
plaćena).
Kamate se plaćaju uglavnom na novčane tražbine, iznimno
na nenovčane.

Koristi

– obuhvaćaju plodove neke stvari ili prava, ali i

druge moguće prednosti koje donosi korištenje stvari ili
prava. One pripadaju onome kome pripada stvar.

ČINIDBA