M E D I C I N A R A D A – Završni ispit

H I S T O R I J S K I R A Z V O J M E D I C I N E R A D A



Historijat uopsteno:

Prve spoznaje o odnosu izmedju rada i bolesti javljaju se sa pocecima ljudskog roda.
Vec prije 4000 godina u staroegipatskim papirusima spominju se stetni efekti nekih
zanimanja na zdravlje. Tu spadaju i Hipokratovi zapisi o trovanjima osoba izlozenih
olovu.
U srednjem vijeku arapski ljekar Avicena opisao je ''olovne kolike'' a detaljne
informacije o bolestima rudara i radnika zaposlenih u opasnim zanimanjima poticu iz
prve polovine XVI vijeka od Agricola i Paracelsiusa. Agricola opisuje sve aspekte
vadjenja rude, topljenja i prerade zlata, te potencijalne bolesti i mjere njihove
prevencije. Paracelsus je postavio teamelje eksperimentalne medicine i u svojim
djelima tumacio profesionalna oboljenja rudara i topionicara, opisao kasalj, dispneu i
kaheksiju u rudara te opisao akutne i hronicne simptome trovanja zivom.
Ocem moderne medicine rada smatra se Bernardo Ramazzini. Njegova knjiga:,, De
morbis artificum diatriba'' objavljena 1700 godine. predstavljala je sintezu iskustava i
znanja o profesionalnim bolestima u doba feudalizma i sadrzavala je oko 40 zemalja.
Zaštita zdravlja radnika zapocinje sa industrijskom revolucijom. U pruskoj uveeno je
socijalno osiguranje koje je bilo pravi preokret u zaštiti zdravlj aradnika koji se prosirio
brzo na ostale dijelove Njemacke i svijeta.

U Engleskoj je 1802 godine uveden Zakon kojim je rad šegrta u fabrikama pamucnih i
vunenih proizvoda ogranicen na 12h, zabranjen je nocni rad i otpoceli temelji higijene
rada; zidovi fabrika su se morali prati 2x godisnje a prostorije zraciti, a uvedena ej i
fabricka inspekcija.

1819 godine utvrdjuje se da je minimalna dob za zaposljavanje djece u fabrikama
tekstila 9 godina. Pocetkom XIX vijeka u Engleskoj se namjestaju stalni ljekovi u
fabrikama.

1844 godine donosi se zakon o ogranicenom radnom vremenu za zene, a gabricki
inspektori su mogli postaviti ljekare za obavljanje preventivnih pregleda mladih radnika
i procjenu njihovog zdravlja. Za djecu mladju od 13 godina, radno vrijeme je skraceno
da bi im se omogucilo pohadjanje skole i obuka. Uvedena je obavezna zastita radnika
koji rade sa oparivim materijama kao i zabrana ciscenja masina dok su u pokretu.

1867 godine- Zakon o opcim higijenskim normama, a cilj mu je zastita zdravlja radnika,
odredjivanje uslova koji osiguravaju cistocu, ventilaciju, temperaturu i osvjetljenost
radnih povrsina.

1901 godine: Turner Thackrah osnivac moderne medicine rada u Engleskoj pise knjigu
gdje na 200 strana obradjuje efekte glavnih zanimanja, socijalnog polozaja, zivotnih
navika na zdravlje covjeka kao i mjere o sigurnosti i zastiti na radu.

M E D I C I N A R A D A – Završni ispit



Istorijat na nasim prostorima:

Krajem XIX i pocetkom XX stoljeca u okviru austrougarskog zakona uradjeno je drzavno
osiguranje za slucaj povreda i bolesti na radu, za podrucje FBIH, Dalmacije, Hrvatske i
Slovenije.
Nakon osnivanja Jugoslavije 1921 godine donesen je Zakon o inspekciji rada a 1922
godine Zakon o zaštiti na radu (8h dnevno; 48h sedmicno rada) i Zakon o osiguranju
radnika (Zdravstveno i socijalno osiguranje).
U ovom periodu ozakonjena je prva lista profesionalnih bolesti koja je sadrzavala samo
5 oboljenja, a nakon II Svjetskog rata sadrzavala je 24 oboljenja uz razvijanje ekonomije,
psihologije rada i zastite na radu. Uvedeno je penzijsko invalidsko osiguranje. 1958
godine lista sadrzi 44 profesionalne bolesti i u ovom periodu organiziraju se prve
radnicke ambulante. Na inicijativu Andrije Štampara u Hrvatskoj je 1948 godine stvoren
Institut za higijenu rada u Zagrenu a kasnije je dobio ime-Institut za medicinska
istrazivanja i medicin rada, a skola koja je nosila njegovo ime izabacena je kao jedna od
sastavnih baza SZO za higijenu rada, ekologiju i medicinu rada.

1953 godine osniva se klinicki centar za profesionalne bolesti (dr.Dragomir Karajovic)
koji je prerastao u Institut za medicinu rada i radiolosku zastitu.
Prvi jugoslovenski kongres u Beogradu 1963 godine, kada su usvojeni principi
zdravstvene zastite radnika na nasim prostorima.
Specijalizacija je uvedena 50tih godina proslog vijeka. U BIH:

1966 godine - formirano Udruzenje ljekara medicine rada FBIH. Kao zaseban predmet u
nastavu uvedena je 1997 godine.

2003 godine prvi medjunarodni kongres medicine rada u BIH sa medjunarodnim
ucescem u Tuzli.

Medicina rada kao zasebna disciplina pojavila se krajem XIX i pocetkom XX vijeka, onda
su se u nauci nagomilala znanja o radu i profesiji kao mogucim uzrocnicima bolesti.
Prvi specijalizirani casopis stampao se u Becu 1893 godine. Pocetkom Xx vijeka u
Franfurktu na Majni osnovan je prvi institut za medicinu rada i profesionalne bolesti.

1910 godine prva klinika za profesionalne bolesti u Milanu.
Prva medjunarodna konferencija koja se bavi zastitom zdravlja radnika, odrzana u
Berlinu 1890 GODINE.

1900g - Medjunarodno udruzenje za radno zakonodavstvo

1906g - Medjunarodni ured za radnicka pitanja.

M E D I C I N A R A D A – Završni ispit

3. M E Đ U N A R O D N E O R G A N I Z A C I J E:

Medjunarodna organizacija rada (ILO)

Osnovana je 1919 godine u Zenevi. Predstavlja vodecu agenciju koja se bavi
donosenjem medjunarodnih standarda koji imaju oblik:

Konvencija

Preporuka

Rezolucija

BIH je kao clanica ILO ratifikovala 69 konvencija i neke je ugradila u svoje nacionalno
zakonodavstvo. Ukoliko neka od ILO clanica ne ratifikuje ILO konvencije ima obavezu da
podnese izvjestaj i navede razloge koji sprecavaju ratifikaciju konvencije. Ukoliko se
ratifikovana konvencija ne postuje ili je ne postuje sindikat, poslodavac ili druga interna
strana mogu podnijeti prigovor ILO-u.

Najznacajnije ILO konvencije su:

Konvencija C121 (usvojena 1964, ratifikovana 1993g)

Odnosi se na davanja za slucaj povreda na radu i profesionalne bolesti,

Obavezuje clanice da definisu profesionalne bolesti i utvrde listu profesionalnih
bolesti u skladu sa listom koju je predlozila ILO

Kod nas to nije ucinjeno.

Konvencija C 155 (usvojena 1981 ratifikovana 1993g)

Odnosi se na sigurnost na radu, zdravblje i radni ambijent

Cilj joj je smanjenje rizika na radnom mjesru koji mogu dovesti do povrede na
radu, profesionalnih bolestri, bolesti u vezi sa radom i drugih povreda i bolesti.

Tripartivni sistem znaci da predstavnici vlasti, poslodavac i radnik zajedno ucestvuju u
procesima ocuvanja zdravlja i sigurnosti na radu.

Zahtjevaju se odgovarajuci sistemi nadzora i inspekcije a u sistemu inspekcije
treba predvidjeti odgovarajuce kazne za krsenje zakona i propisa.

Konvencija C161 (usvojena 1985, ratifikovana 1993)

Odnosi se na sluzbe medicine rada

Definise sluzbu medicine rada kao instituciju koja se bavi preventivnom zastitom,
javnim zagovaranjem i promocijom zdravlja

Ova konvencija definise funkciju sluzbe, njenu organizaciju, uslove
funkcionisanja, nacin nadzora nad njenim radovima i obaveze drzave prema njoj i
medjunarodnoj organizaciji rada

Pitanja koje regulisu konvencije ILO dijele se na:

Pitanje zastite pojedinih kategorija radnika (zene, djeca, omladina, invalidi, stariji
radnici)

Pitanje opcih uvjeta (prevencija povreda na radu, zastite zdravlja radnika, sluzbe
med.rada itd)

M E D I C I N A R A D A – Završni ispit

Pitanja zastite radnika od posebnih rizika (fizicki, hemijski, bioloski, stres ui
socijalni problemi)

Pitanja zastite iu pojedinim granama djelatnosti (industrija, gradjevina, rudarstvo
i dr.)

Preporuke ILO nemaju karakter medjunarodnih ugovora vec sluze kao smjernice
prilikom utvrdjivanja racionalne strategije i regulisanja pojedinih pitanja u nacionalnom
zakonodavstvu.

II.

Medjunarodna komisija za medicinu rada (ICOH)

Osnovana 1906 g u Milanu

Tada je odrzan prvi medjunarodni kongres za profesionalne bolesti

Na VI kongresu usvojen je termin ,,medicina rada'' za djelatnost koja obuhvata
cjelokupnu problematiku zastite zdravlja radnika.

Ona je donijela 1992 godine ETICKI KODEKS za strucnjake medicine rada. Ovim
kodeksom su obuhvacena adeklvatna pitanja medicine rada i sigurnosti na radu,
te propisana eticka i deontoloska pravila za strucnjake medicine rada

III.

Medjunarodni institut za sigurnost i zdravlje na radu (NIOSH) - osnovan u
SAD-u.

U skladu sa konvencijama clanice EU prihvataju i potpisuju konvencije kao DOKUMENT
O TEMELJNIM DIREKTIVAMA 1989 godine.

On treba da obezbjedi uredjenje i razvoj medicine rada uniformno u EU. Ovaj
dokument svaka clanica EU moze na osnovu svojih internih specificnosti
dopunjavati.

Vecina principa medicine rada i zastite na radu koji se nalaze u preko 70
konvencija ILO nasla je mjesto u dokumentu o temeljnim direktivama EU. On
podrazumijeva uvodjenje mjera za podsticanje unapredjenja sigurnosti i zdravlja
na radu. Sve clanice EU moraju postovati ove propise (utvrdjeni minimum).

WHO neposeredno i preko svojih organa angazuje se na problemima sigurnosti i
zdravlja na radu kao i saradnji sa centrima za saradnju u oblastima medicine rada.

Dokumenta WHO u oblasti medicine rada i zastite zdravlja na radu su:

Deklaracija o zdravlju na radu za sve

Internacionalna strategija medicine rada za sve

M E D I C I N A R A D A – Završni ispit

U analizi psihickih sposobnosti radnika procjenjuju se:

Osobine licnosti (A i B tip, cvrstina, pet crta licnosti: ugodnost, savjesnost,
radoznalost, ekstraverzija, emocionalna stabilnost)

Kognitivne sposobnosti (usmeno i pismeno izrazavanje, razumijevanje usmenih i
pismenih informacija, originalnost, brzina zakljucivanja, paznja, orjentacija,
zakljucivanje, racunanje, pamcenje)

Psihomotorne aktivnost (mirnoca ruke i sake, spretnost ruku, spretnost prstiju,
koordinacija i brzina pokreta ekstremiteta, preciznost)

Fizicke sposobnosti (snaga, izdrzljivosr, fleksibilnost istezanja koordinacija i
ravnoteza tijela)

Senzorne sposobnosti (vid na blizinu, daljinu, kolorni vid, sirina vidnog polja,
binokularni vid, adaptacija oka na tamu i bljesak, slusna paznja, lokalizacija zvuka,
razumijevanje govora, jasnoca govora, osjet mirisa i ukusa)

BIOLOSKI RITMOVI:
Veliki broj funkciaj u organizmu podlijezu promjenama u skladu sa vremenskim
ciklusima. Ove periodicne promjene hemijskih bioloskih i psiholoskih funkcija oganizma
razvijaju se bioloskim ritmovima i neophodni su za zdravo funkcionisanje organizma
(ritam san/budnost). O tome treba voditi racuna pri nocnom radu tj.smjenskiom radu
jer dolazi do negativnih efekata:

Poremecaj navike uzimanja hrane

Poremecaj spavanja

Poremecaj socijalnih relacija

Mentalni poremecaji

Povecana ucestalost povreda na radu

Manja produktivnost

Poremecaji jet lag (sy putne desinhronizacije)

Piloti putuju kroz vremenske zone: umor, depresija, iscrpljenost, pospanost,
opstipacija, preporucuje se odmor 7-15 dana

Problemi:

Pospanost na radnom mjestu (najveca od ponoci do 8h ujutro ili po danu 13-
17h). Zavisi od kvaliteta i duzine zadnjeg spavanja.

Pojava i pogorsanje sledecih bolesti:

Astma, alergija, inflamatorni procesi