ANIMIRANI FILM
film u kojem ne glume
živi glumci, nego su crteži ili lutke filmskom
tehnikom oživljeni. Dijeli se na: crtani i
lutkarski. Animirani filmje naziv za sve
vrste filmova( crtane, lutkarske)
proizvedene raznim tehnikama animacije
CRTANI FILM
je vrsta animiranog filma.
Autor se poslužio crtežima koji nisu
fotografirani nego su nacrtani i filmskom
tehnikom oživljeni.
DOKUMENTARNI FILM
-
u njemu nema
glume, nego je autor prenio iz prirode ljude
događaje i stvari na film. Ovaj film je istinit
i stvaran.
DOKUMENTARNI FILM
on podrazumijeva
djela u kojima se prikazuju stvarni događaji
i osobe. Vrste dokumentarnog filma:
1. činjenični film- neposredno po pojavi
filma
2. putopisni film- atraktivni i egzotični
krajevi
3. specifične vrste –a) komplikacijski
film
-b)
pseudodokumentarnifil
m
( b) On se dijeli na - kvazidokumentarni
- semidokumentarni
- polidokumentarni
DRAMA
je književni tekst napisan u
dijalozima sa svrhom da se prikaže na
pozornici, onda ga nazivamo dramsko-
kazališnom izvedbom ii predstavom. Uz
kazališnu postoji televizijska i radio drama.
Drama kao književni rod ima ove vrste:
drama u užem smislu, tragedija i
komedija
.
ZAČETCI FILMA
su braća Auguste Lumiare
i Luis Lmiare. Luis je bio najbolji fotograf
svoga doba, posebice se isticao u
kompoziciji slike. Iako su svoj prvi film
„Izlazak radnika iz tvornice“prvi put
prikazali 22.3.1875. ipak se drugi datum
uzima kao početak filma 28.12 1895. jer je
tad prikazan prvi put u kavani u Parizu
FILM
(slikopis) je označena slika u
pokretu, tj. Slikovni i znakovni zapis
filmskom kamerom na filmskoj vrpci. Film
se naziva i filmskom umjetnošću. Prvi film
je prikazan 28.12.1895 u kavani u Parizu.
Film strave i užasa- spada u znanstveno-
fantastični film, iako ga izdvajamo zbog
njegove radnje koja se najčešće odnosi na
događaje s vješticama, vampirima. Mjesto
radnje je posebno određeno, a najčešće su
tamne prostorije, dvorci, uklete kuće,
groblje. Nepoznati su likovi.
Film je najmlađa među svim umjetnostima.
Zasnovana je na fizičkoj nesavršenosti
ljudskog oka koje nije u stanju razgledati
slike onom brzinom kojom se one mijenjaju
u film u 24 slike/sek. Kad bi ljudsko oko i
mozak bili toliko savršeni da raspoznaju
brzinu izmjene slika u filmu, on bi zapravo
bio nemoguć, jer bismo zapravo gledali
slike kao u albumu i ne bismo imali iluziju
kretanja slika i to više ne bi bio slijed.
Fotografski aparat i fototehnika pronađeni
su 1860.g., a 1886.g. čvrsta podloga il čvrsta
ploča na kojoj su pravljene fotografije
zamijenjene elastičnom celuloidnom
podlogom. To je ostvarilo mogućnost da se
u jednom nizu poveže puno fotografija i
jedna za drugom u neprekinutom nizu i
ostvarilo pretpostavku za nastavak filma.
Film je u to vrijeme bio u eksperimentalnoj
fazi. Prvi kinematografi koji su se bavili
filmskim poslom bili su Francuzi: braća
Augustin, koji su osnovali 1895.
kinematografiju. Tako je film od hobija i
zabave posao profesija. Filmovi su u
početku bili nijemi jer nije postojala
tehnička mogućnost da se u isto vrijeme
zabilježi ton i slika. Pošto je film postajao
sve popularniji i pošto se na njemu moglo
zaraditi, brzo se istraživalo na mnogim
tehničkim elementima. 1900.- pokusi
zvučnog filma. 1927.- izumljen zvučni film
(tonfilm). 1935.-film u boji(koloralni) „becky
sharf“ Film se proizvodi tako što se načini
filmski zapis kamerom na filmskoj vrpci.
Nakon toga se taj film kemijskom obradom
prilagodi za emitiranje i emitira se na
platnu pomoću projektora.(svijet koji je u
svojoj prirodi trodimenzionalan film
prenosi u dvodimenzionalnu realnost, ima
samo visinu, širinu, nema dubinu).
Zahvaljujući toj dimenziji gledatelj može
vidjeti i dubinu koja ne postoji. Film kod
gledatelja angažira dva osjetila: vid i sluh,
pa se film može definirat kao fotografski i
fonografski zapis. Početni filmski zapisi su
bili slučajni i dokumentarni. Za jedno
kratko vrijeme snimali su se samo određene
stvari iz neposredne okoline onog koji
snima. Kasnije kad je film postao umjetnost,
on se razvrstao u odnosu na vrstu i temu
Film u hrvatskoj- prvi film u HR prikazali su
8.10.1896. Rudolf Mosinge i Lavoslav Brajer,
a bili su to filmovi braće Lumier. U ZG je
1906. otvoren prvi kinematograf, a malo
kasnije i u Puli, Dubrovniku, Splitu, Rijeci i
Zadru. Prvi časopis kino izlazi u Zg 1916, a
osniva se u poduzeće Croatia koje će snimiti
prvi hrv, igrani film „braco u ZG“( prikazan
28.8.1917.). skladatelj Josip Deći snimio je
prvi zvučni film u Hr. Prvi crtani film
„veliki miting“ snimljen je u zg 1951.
redatelji Dušan Vukotić dobio je
najgledanije svjetsku filmsku nagradu
Oscar 1962. za crtani film Surogat koji je
snimljen 1961.
Filmski prostor-
u filmskom prostoru
podrazumijevamo prikazivanje filma
zajedno s gledališnim prostorom i velikim
ekranom. Ima 2 dimenzije: visinu i dužinu,
a stvarni ( životni prostor) ima 3: visinu,
dužinu i dubinu. Sve to zovemo zajedno
kino, kinematograf, slikokaz.
Filmsko
stvaralaštvo
dijelimo na sljedeće filmske
radove: igrani, dokumentarni, obrazovni,
animirani, promidžbeni, eksperimentalni.
IGRANI FILM
je najčešći i najbitniji filmski
rad. Glavni su filmski likovi a njih ostvaruju
glumci. Redatelj se poslužio igrom glumaca.
GLAZBENI FILM
je s puno glazbe pa tako
imamo glazbene filmske komedije, baletne
filmove, revijske, ali i operne, operetne i
mjuzikalne.
SERIJSKI FILM
ima više filmova povezanih
u jednu cjelinu, s istim likovima i fabulom
radnje. Često se zbog duljine film dijeli na
epizode koje su fizički i vremenski odvojene
ZNANSTVENO FANTASTIČNI FILMOVI
razvili su se iz slične literature Julesa
Vernara i Herberta G. Wellsa u 19 st. Uvijek
su u središtu pozornosti znanstvena
dostignuća i činjenice koje su postavljene u
posebne filmske zahvate koje nam
dočaravaju buduća događanja i razna bića.
Najpoznatiji filmovi: Rat zvijezda redatelja
Georga Millera i Georga Lucasa; Bliski
susreti treće vrste redatelja Stevena
Spilberga
ŽANR
– hrvatska književna teorija nije
prihvatila teoriju naziv žanr, već rod za
višu razinu i vrstu na nižoj razini
oblikovanja- izražavanja književnog djela.
Žanr- rod ili vrsta. Tako govorimo o
dokumentarnom glazbenom žanru,
vestern, kriminalističkom isl. Prvi film je
trajao 25 min, a gledalo ga je oko 150 ljudi.
Prvi filmovi su nijemi, a potkraj 20-ih
godina javlja se zvučni, a krajem 30-ih u
boji. Na polovini stoljeća uvodi se široko
filmsko platno, stoga možemo govoriti o 2
glavna razdoblja:
1. razdoblje nijemog filma
2. razdoblje zvučnog filma
PUSTOLOVNI ILI AVANTURISTIČKI FILM
neki ga nazivaju i akcioni filmovi, jar je u
njemu dosta akcije i brojne napetosti.
Njegov je kraj sretan. Teme su najčešće
uzete iz prirode s čovjekom u prvom planu
koji se bori za pravdu, istražuje nepoznato.
Glavni likovi su najčešće gusari, vitezovi,
odmetnici i sl.
VESTERN
oni se temelje na stvarnim
povijesnim istinama i legendama. Radnja se
događa na zapadu, na prostoru sadašnja
SAD-a. krajem 18 i početkom 19 st., a teme
su različite. Vestern je pustolovni film
kojem se najčešće traga za novim
prostorima, zlatom, osvajanjem prostora s
neminovnim sukobima došljaka;
Indijanaca, Stočara i farmera, nasilnika i
šerifa.. tvorac vesterna je Edwin Portec koji
je filmom Velika pljačka vlaka označio
početak žanra
KRIMINALISTIČKI FILM
za teme uzima
zločin ili neku drugu kriminalnu radnju.
DIJALOG
je razgovor između dvije ili više
osoba.
DRAMATIZACIJA
ako književno
djelo prilagodimo, prevodimo i postavimo
na pozornicu, onda to zovemo
dramatizacija teksta.
DRAMSKA NAPETOST
dovodi do vrhunca
u predstavi, a nastaje zbog sukoba ili
različita mišljenja, stavova i gledišta,
najčešće glavni likovi, a završava se
najčešće smrću glavnog junaka(u tragediji),
pomirbom i sl.( u drami u užem smislu),
ismijavanjem sa sretnim završetkom( u
komediji).
DRAMSKA RADNJA
se temelji na
sukobu između likova. Sastoji se od tri
dijela: uvoda, glavne radnje i kraja. A
proširena radnja sastoji se od: uvoda,
zapleta, vrhunca, neočekivani preokret,
raspleta i epiloga( kraja).
ELIPTIČNOST U FILMU
-
kada bi se u filmu
neka radnja snimala od početka do kraja,
filmovi bi trajali puno dulje od sat ili dva.
Stoga se redatelj služi eliptičnim snimanjem
skraćujući radnju na minimalno trajanje
filma.
EPISTOLA
-
grč. Epistozl-pismo.
ESEJ
-
ima mjesta u medijskoj kulturi,
posebice
filmskim,
scenskim,
radioemisijama. Esej je kritika, prikaz,
rasprava s vlastitim stavom.
FARSA
je scenska predstava, prvo u
stihovima , kasnije u prozi u kojoj se na
jednostavnoj temi ljudskih slabosti razvija
nesputana, a katkada i vulgarna komed.
FELJTONI
(hrv. Podlistak) je prozni tekst
koji se u nastavcima objavljuje u novinama.
Teme mogu biti razne, a stil je novinarski i
znanstveno-popularni. Feljton se može
pretvoriti u pripovijetku i roman i obrnuto.
FOTOREPORTAŽA
je veća skupina
fotografija, najčešće s velikoga važnoga
događaja, uz manji popratni tekst ili govor.
GEGOVI
su šaljiva improvizacija, postiže se
raznim pokretima tijela, smiješnim
kretanjem.
GLAZBA
- ispočetka nije bila izravno na
filmskoj vrpci, ali ga je u razdoblju
nijemoga filma pratila odvojeno s
gramofona. Glazba danas na filmu ima
višestruku ulogu i glazba može biti zvučna
kulisa prateći ono što se zbiva na filmu te
dočaravajući potpunu radnju i glavne
junake u njihovim postupcima. Može
pobuđivati određene osjećaje ili označiti
pojavljivanje novoga lika ili pak glavnog
junaka. Glazba može pomoći pri boljem
shvaćanju onoga što iz samog filma ne
bismo mogli razumjeti.
GLUMA
je splet glumačke djelatnosti:
govor, igra, mimika, pjevanje, gest, fizičke
radnje uz pomoć maske, kostima, scenski
kulisa, rekvizita.
GLUMAC
je osoba koja igra i tumači uloge
u predstavi i filmu.
Golik Krešo( Fužine, Gorski Kotar, 1922.
zg.1996.) jedan je od najvećih filmskih
redatelja. Prvi njegov film je dokumentarac
„Još jedan brod je zaplovio“ (1948.) Prvi
igrani film bio je „Plavi 9“. Snimio je i prvu
našu filmsku komediju iz športskog života:
„Imam dvije mame i dva tate(1968.).
poznata mu je i operna komedija iz
malograđanskog zag. života: „Tko pjeva zlo
ne misli“(1970.), zatim igrani film
Ljubica(1978.), te televizijska serija
Gruntovčani (1975.)
IGROKAZ
je manji dramski test, pisan u
dijalozima za malo likova, jednostavne
radnje u jednom času sa svrhom da se
prikaže na pozornici.
INSPICIENT
- nadzire predstavu i poziva
glumce na pozornicu kada treba izaći.
JAVNO PISMO
je izvorni tekst neke javne
ili istaknute ličnosti, ali je i sve medijski
način obraćana javnosti, a svrha mu je
upoznati ili upozoriti javnost na ono što je
važno u sadašnjosti ili će se dogoditi u
budućnosti. Prvo javno pismo u novijoj
povijesti je dio francuskoga književnika
Emila Zole 1898.
KABARE
-je minijaturna mala pozornica za
izvođenje recitacija, pjesama, balada
parodija,
pantomime,
skečeva,
prikazivajući ili u stihovima ili u prozi uz
sudjelovanje dijelom profesionalnih
glumaca i amatera. Teme su duhovite i
