„Prema Zakonu o medijima iz 2003. godine, mediji su: novine i drugi tiskani mediji, radijski i
televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali
oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja
prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike. Riječ mediji počela se koristiti 1920. godine kada su se
razvijale novine i radio. „Masovni medij jest medij koji velik broj informacija/poruka istodobno
prenosi velikom broju ljudi.“ [1] Mediji već dugo nisu samo posrednici koji prenose neki sadržaj,
već su oformili socijalnu sredinu i postali dio našeg okruženja. Oni su prijatelji, neprijatelji,
dobri, loši,… O njima stalno pričamo, dodjeljujemo im razne nadimke, razgovaramo s njima,
ljutimo se na njih ili smo vrlo dobri prema njima.

1.1 Vrste medija

Medije dijelimo u dvije grupe:

1. tiskani mediji – novine, knjige, časopisi, stripovi, plakati,…

2. elektronički mediji – televizija, radio, računari,…

2.Medijska pismenost

Medijska pismenost je promišljanje o medijskim sadržajima te razvoj kritičnosti prema

ponuđenim medijskim proizvodima i porukama te prema onima koji ih pružaju. [4] Kako bi se
olakšalo kretanje svijetom multimedijske kulture, trebamo biti vješti u „čitanju“ i „pisanju“
jezika slika i zvukova. Medijska pismenost uključuje kritičke i kreativne vještine, znanje o tome
kako napraviti određenu vezu između ideja, kako postavljati pitanja, oblikovati odgovore te

riješiti zablude. [5] Uticaj medija na živote djece nameće potrebu za njihovim boljim
razumijevanjem. Osim roditelja i učitelja, mediji također obrazuju djecu, informiš ih i
zabavljaju.

Medijska pismenost uključuje:

funkcionalnu pismenost



- znanje korištenja medija

- usvajanje medijskih kritika

- znanje korištenja medijskih proizvoda

- razumijevanje onoga što je napisano [6]



vizualnu pismenost

- čitanje plakata bez teksta

- razumijevanje skrivenih značenja [6]

računarsku pismenost



- rad na računaru [6]

Predmet proučavanja medijske pismenosti su štetni medijski sadržaji:

Nasilje – prema istraživanjima, na televiziji je od 1992. – 1994. godine nasilje poraslo 41%.
Smatra se da što više ljudi gledaju televiziju, više se boje stvarnog života. [6]

Reklame – proizvod koji se služi različitim tehnikama zavođenja, podilaženja i stereotipima. [6]

Stereotipi – mediji pomoću stereotipa oblikuju razumijevanje i pogled na svijet. Oni su važan dio
medijskih poruka i sadržaja. Stereotipi mogu biti izravan oblik prenošenja neistina ili poluistina.
[6]

Medijska pismenost potrebna nam je zbog visokog stupnja upotrebe medija. Današnji mediji
utječu na oblikovanje mišljenja, uvjerenja i stajališta. Medijska pismenost sprječava da
postanemo ovisni o medijima te nas uči kako interpretirati različite slojeve komunikacije.
Medijski obrazovana osoba je osoba koja je dobro informirana o temama koje su aktualne u
medijima te je svjesna svog kontakta s njima.