MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
TEORIJA MEĐUNARODNE TRGOVINE
1. Objasnite Ricardovu teoriju komparativnih prednosti! Na kojim pretpostavkama počiva
ova teorija? (1,0)
David Ricardo je 1817. godine iznio svoju teoriju komparativnih prednosti. Smatrao je kako je
trgovina između zemalja određena time u čemu je svaka zemlja relativno bolja. Pretpostavke
na kojima se temelji njegov klasični model su:
1)
dvije zemlje i dva proizvoda,
2)
perfektna konkurencija,
3)
nepostojanje transportnih troškova,
4)
mobilnost faktora proizvodnje unutar zemlje, imobilnost faktora proizvodnje
međunarodno,
5)
konstantni troškovi proizvodnje,
6)
fiksna tehnologija za svaku zemlju,
7)
potpuna zaposlenost svih resursa te
8)
radna teorija vrijednosti, odnosno vrednovanje svih proizvoda prema količini
utrošenog rada za njihovu proizvodnju.
2. Koji je Haberlerov doprinos teoriji komparativnih prednosti? (2,3)
1930. godine Gottfried Haberler je preformulirao teoriju komparativnih prednosti na način
da je mjerio vrijednost proizvoda
X
u izgubljenim jedinicama proizvodnje proizvoda
Y
, a ne
jedinicama rada koje su potrebne za proizvodnju
X
-a. Implementirao je ovaj koncept
oportunitetnih troškova uvođenjem krivulje proizvodnih mogudnosti s rastudim troškovima
(padajudim prinosima) u teoriju međunarodne trgovine.
Uz pretpostavke da postoje samo dva proizvoda,
X
i
Y
te ograničeni
inputi
i dana tehnologija
proizvodnje, krivulja proizvodnih mogudnosti ili transformacije pokazuje maksimalnu
proizvodnju proizvoda
X
pri određenoj proizvodnji proizvoda
Y
. Krivulja proizvodnih
mogudnosti nam u biti pokazuje oportunitetni trošak. U uvjetima konstantnih oportunitetnih
troškova, krivulja proizvodnih mogudnosti je pravac i jednaka je odnosu cijena u zemljama u
situaciji autarkije. U uvjetima rastudih oportunitetnih troškova krivulja proizvodnih
mogudnosti je konkavna prema ishodištu i nije identična s pravcem cijena. U uvjetima
padajudih oportunitetnih troškova, krivulja proizvodnih mogudnosti je konveksna prema
ishodištu. Granična stopa transformacije proizvoda (engl.
Marginal Rate of Product
Transformation
-
MRPT
) definira se kao količina jednog proizvoda koje se moramo odredi da
bi dobili drugi proizvod i jednaka je nagibu krivulje proizvodnih mogudnosti:
MRPT=
Δ
Y/
Δ
X
.
Granična stopa transformacije proizvoda još se naziva i granična stopa supstitucije proizvoda
(engl.
Marginal Rate of Product Substitution
-
MRPS
).
3. Grafički prikažite i objasnite područje probitačne trgovine! // (+zadatak) (0,1)
Što je odnos cijena u trgovini između zemalja
A
i
B
bliži onom u situaciji autarkije u zemlji
A
,
to zemlja
B
ima vede koristi od razmjene, i obratno, što je odnos cijena u trgovini između
zemalja
A
i
B
bliži odnosu cijena u situaciji autarkije u zemlji
B
, to zemlja
A
ima vede koristi
od razmjene.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
Zaključno, nužni uvjet da bi zemlje mogle imati koristi od razmjene je da im se odnosi cijena
u situaciji autarkije razlikuju. Područje međusobno probitačne razmjene između zemalja
A
i
B
se nalazi između odnosa cijena u zemljama
A
i
B
u situaciji autarkije, odnosno odnos cijena
pri kojem se odvija razmjena između zemalja
A
i
B
mora se nalaziti između odnosa cijena u
situaciji autarkije u zemlji
A
i odnosa cijena u situaciji autarkije u zemlji
B
:
(Px/Py)
A
< (Px/Py)
AB
<(Px/Py)
B
.
4. Navedite i objasnite minimalne uvjete za trgovinu! (1,1)
Zaključno, nužni uvjet da bi zemlje mogle imati koristi od razmjene je da im se odnosi cijena
u situaciji autarkije razlikuju. Područje međusobno probitačne razmjene između zemalja
A
i
B
se nalazi između odnosa cijena u zemljama
A
i
B
u situaciji autarkije, odnosno odnos cijena
pri kojem se odvija razmjena između zemalja
A
i
B
mora se nalaziti između odnosa cijena u
situaciji autarkije u zemlji
A
i odnosa cijena u situaciji autarkije u zemlji
B
:
(Px/Py)
A
< (Px/Py)
AB
<(Px/Py)
B
.
Nužan uvjet za međusobno probitačnu razmjenu među zemljama je razlika u relativnim
odnosima cijena u situacijama autarkije. Ovi odnosi cijena među zemljama su različiti u 3
slučaja:
1. ako se zemljama razlikuju krivulje proizvodnih mogudnosti uz identične krivulje
indiferencije;
2. ako se zemljama razlikuju krivulje indiferencije uz iste krivulje proizvodnih
mogudnosti;
3. ako se zemljama razlikuju i krivulje proizvodnih mogudnosti i krivulje indiferencije.
5. Prikažite grafički i objasnite koristi od trgovine i trokute razmjene zemalja
A
i
B
ukoliko im
se: (2,2)
a) razlikuju krivulje proizvodnih mogudnosti uz iste krivulje indiferencije;
b) razlikuju krivulje indiferencije uz identične krivulje proizvodnih mogudnosti;
c) razlikuju i krivulje proizvodnih mogudnosti i krivulje indiferencije.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
2. ako se zemljama razlikuju krivulje indiferencije uz iste krivulje proizvodnih mogudnosti;
Otvaranje trgovine – izjednačavanje cijena i specijalizacija na temelju komparativnih
prednosti:
A
:
X
,
B
:
Y
. Nakon specijalizacije obje zemlje proizvode u
E'
AB
, ali troše u različitim
točkama:
A
:
C'
A
,
B
:
C'
B
više krivulje indiferencije! (koristi od trgovine)
Zemlja
A
:
izvoz:
X
2
X
1
(
X
)
uvoz:
Y
1
Y
2
(
Y
)
Zemlja
B
:
izvoz:
Y
3
Y
1
(
Y
)
uvoz:
X
1
X
3
(
X
)
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
3. ako se zemljama razlikuju i krivulje proizvodnih mogudnosti i krivulje indiferencije.
Nakon specijalizacije:
A
proizvodi u
E'
A
, troši u
C'
A
;
B
: proizvodi u
E'
B
, troši u
C'
B
više
krivulje indiferencije!
koristi od trgovine.
Zemlja
A
:
izvoz:
X
3
X
1
(
X
)
uvoz:
Y
1
Y
3
(
Y
)
Zemlja
B
:
izvoz:
Y
4
Y
2
(
Y
)
uvoz:
X
2
X
4
(
X
)
6. Prikažite grafički i objasnite utjecaj niže svjetske cijena na domade tržište! Što se događa s
potrošačevim, a što s proizvođačevim viškom? (1,0)
Tržište se nalazi u ravnoteži ukoliko su ponuda i potražnja jednake, odnosno u sjecištu ovih
krivulja nalazi se ravnotežna cijena i količina. Potrošačev višak je razlika između najvedeg
iznosa što ga je potrošač voljan platiti za robu i iznosa kojeg potrošač stvarno plada. To je
prostor između krivulje potražnje i važede cijene. Proizvođačev višak je prostor iznad krivulje
ponude do pravca cijene. To je razlika između aktualne cijene i najmanje cijene koju
proizvođač može prihvatiti. Otvaranjem trgovini dolazi do smanjenja domade ponude i rasta
domade potražnje. Povedao se potrošačev i smanjio proizvođačev višak.
MEĐUNARODNA EKONOMIJA – skripta UPLOADANO NA: www.referada.hr
zemlje
B
s
XS
B
) i uvozne potražnje (krivulja potražnje za uvozom zemlje
A
prikazana je s
MD
A
,
a zemlje
B
s
MD
B
) za obje zemlje. Pod pretpostavkom nepostojanja transportnih troškova i
jednake elastičnosti krivulja ponude i potražnje, zemlja
A
je motivirana izvoziti u zemlju
B
kako bi postigla višu cijenu, jednako kao što je zemlja
B
motivirana da taj proizvod uvozi iz
zemlje
A
. Ravnotežna cijena u razmjeni tih zemalja de biti 6 novčanih jedinica, jer se na toj
razini uspostavlja ravnoteža između izvozne ponude zemlje
A
i uvozne potražnje zemlje
B
(točka
E
AB
).
8. Što prikazuje krivulja recipročne potražnje? Izvedite grafički krivulju recipročne zemlje
A
i
krivulju recipročne potražnje zemlje
B
! // Prikažite grafički i objasnite izvođenje krivulje
recipročne potražnje zemlje
A
koja ima komparativnu prednost u proizvodu
X
pomodu
krivulje proizvodnih mogudnosti, krivulje indiferencije i odnosa cijena! (2,3)
Krivulja recipročne potražnje pokazuje kolika je potražnja zemlje za uvoznim proizvodima za
koje je voljna ponuditi određenu količinu izvoznih proizvoda pri različitim relativnim
cijenama proizvoda. Uključuje elemente potražnje za uvozom i ponudu izvoza. Krivulja
recipročne potražnje u biti prikazuje sve kombinacije izvoza i uvoza zemalja pri različitim
uvjetima trgovine. Također je poznata kao krivulja recipročne ponude koja pokazuje volju za
trgovinom pri različitom odnosu cijena.
Apscisa: količina izvozne robe
X
, ordinata: količina uvozne robe
Y
pri različitim cijenama
(zemlja
A
). Krivulja recipročne potražnje zemlje
A
naginje se prema ordinati; krivulja
recipročne potražnje zemlje
B
naginje se prema apscisi. Svaka točka na krivulji recipročne
potražnje pokazuje količinu izvozne robe koju je zemlja voljna dati za odgovarajudu količinu
uvozne robe. Zemlja
A
: komparativna prednost u
X
-u (izvozni proizvod); zemlja
B
:
komparativna prednost u
Y
-u (izvozni proizvod).
