1.POJAM I ULOGA MEĐUNARODNOG POSLOVANJA

o

Naučna disciplina koja izučava pravila kojima se regulišu međunarodni privredno-ekonomski odnosi 

o

Međunarodne ekonomske tokove

 karakterišu različiti principi i načela, koji F-ji na mikro nivou prenose na 

makro i globalni nivo u cilju stvaranja jake konkurentske pozicije.

o

Konkurentska prednost podrazumeva

 postojanje ili ostvarivanje onog stepena sposobnosti preduzeća, 

koji se zahteva na tržištu i koji   konkurencija ne može tako lako dostići sem putem stvaranja sebi većih 
troškova (ulaganja) i u dužem vremenskom periodu.

o

Konkurentska pozicija na globalnom tržištu

  stvara se naglašavanjem principa efikasnosti poslovanja: 

produktivnošću, ekonomičnošću, rentabilnošću kao i ulaganjem u sistemska znanja.

o

Spoljna trgovina

  je samo segment MP, i predstavlja sastavni deo trgovine i javlja se kao neminovnost 

međunarodne podele rada i posredovanja između proizvođača i potrošača, koji su poreklom iz različitih 
zemalja.

o

Trgovina

 je segment poslovanja uopšte i odvija se na domaćem (obuhvata plasman proizvoda i usluga na 

domaćem tržištu) i inostranom (razmena robe i usluga na inostranom tržištu).

o

MP obuhvata

 razmenu roba, usluga, međunarodnog kretanja rada i kapitala, direktne inostrane investicije, 

portfolio investicije, ulogu i značaj međunarodnih institucija.

o

Faktori koji utiču na međunarodne odnose subjekta u MP su:

 

 

1.

Prirodni faktori

 

 

 – prirodni potencijal: bogadstvo sirovinama, rudama, klimatsski uslovi itd.

2.

Proizvodni faktori

 

 

  – svi faktori proizvodnje: kvalitet i kvantitet osnovnih i obrtnih sred, raspoloživa 

radna snaga, know-how itd.

3.

Proizvodni odnosi

 

 

 – efikasnost i efektivnost primene proizvodnih faaktora, način raspodele rezultata 

poslovanja, visina životnog standarda.

4.

Neekonomski faktori

 

 

 : 

-

uslovi razmene (Terms of trade) – odnosi između promene izvoznih cena i promene uvoznih 
cena roba koje su predmet MP;

-

fleksibilnost subjekta MP prilagođavanju uslovima poslovanja

-

razvijenost   i   ekonomska   i   politička   pozicija   zemlje   koja   učestvuje   u   međunarodnim 
ekonomskim odnosima.

2.SUBJEKTI I DETERMINANTE MEĐUNARODNOG POSLOVANJA

o

Subjekti u MP:

 

 

1.

Međunarodna zajednica

 

 

 – iako ne predstavlja pravni subjekt njena uloga posredstvom međunarodnih 

institucija (Svetska trgovinska oreganizacija,MMF) veoma je naglašena i na taj način direktno utiče na 
MP.

2.

Država

 

 

 – ima ekonomski suverenitet na svojoj teritoriji da omogući, zabrani ili uslovi svaku ekonomsku 

delatnost   sa   inostranstvom,   njena   uloga   u   MP   jeste   i   da   svojim   zakonima   i   propisima   reguliše 
instrumente ekonomske delatnosti (instrumenti plaćanja,monetarna i fiskalna politika). Takođe njena 
uloga je naglašena u kreiranju multilaternih i bilaternih odnosa MP.  

Bilateralizam

  – ugovorni odnosi 

između dve države (privredni dogovori,razmena i saradnja na državnom nivou.   

Multilateralizam  

– 

ugovorni odnosi između dve ili više zemalja.

3.

Preduzeće

 

 

  – kao subjekt MP posmatra se sa mikro aspekta; osnovni subjekt globalnih eonomskih 

odnosa i u F-ji je nosioca MP. 

o

Determinante MP:

 

 

Međunarodno   okruženje,   država   (kao   specifičan   subjekt)   i   njena   nezavisnost   i   suverenitet,   katalizator 
razmena   sa   inostranstvom   kroz   miltilateralne   i   bilateralne   ugovore,   mobilnost   roba   i   usluga   i   slabija 
mobilnost   faktora   proizvodnje,   preduzeća,   naglašena   rizičnost   poslovanja   koja   proizilazi   iz   različitosti 
subjekta u MP, kao i političke implikacije koje utiču na poslovanje u globalnim okvirima.

3.IZVORI MEĐUNARODNOG POSLOVANJA

o

Izvori međunarodnog javnog prava

međunarodni ugovori, međunarodno običajno pravo i opšti principi međunarodnog prava. 

Njima se utvrđuju i pravno regulišu principi međunarodnih ekonomskih odnosa.

Međunarodni   ugovori   –   dvostrani   ili   višestrani   ugovori,   često   se   nazivaju   –   sporazumima.   Oni   su 
političkog karaktera i predstavljaju osnovu za regulisanje privrednih pitanja u ekonomiji pojedine države.

o

Izvori međunarodnog običajnog prava

Određena opšta pravila iz ovog prava se obuhvataju mešunarodnim ugovorima, kao npr: prometni 
običaji, zabrana piratstva itd. 

Opšti principi u mešunarodnom pravu omogućavaju zaštitu prava i interes u državama koje su subjekti 
MP (pravila o zaštti stranih trgovaca, zaštiti imovine stranaca)

o

Izvori međunarodnog privatnog prava 

Ovo pravo reguliše odnose pojedinih subjekata u njihovim građansko-pravnim odnosima sa stranim 
elementima, i na izvestan način direktno i indirektno reguliše odnose izmešu privrednih subjekata u MP.

o

Izvori iz domaćeg zakonodavstva

Domaće   zakonodavstvo   stvara   opšte   pravne   okvire   kojima   se   regulišu   ekonomski   odnosi   sa 
inostranstvom (zakon o slobodnim zonama, o carini, o preduzećima, deviznom poslovanju).

o

Izvori autonomnog međunarodnog trgovinskog prava

Brojni su i proističu iz autonomije volje ugovornih strana – subjekta MP. 

Mogu biti

:

tipski ugovori

opšti uslovi

 (skup pravila koja regulišu određene poslovne odnose ukoliko ugovorom nisu reg.),

običaji i uzanse

 (opšte uzanseza promet robom ili posebne uzanse o ugostiteljstvu), 

poslovni i proizvodni standardi

 (kvalitet prehrambrene robe klasa I,II,III,) proizvodni standard određuje 

kvalitet   neke   robe   i   ne   sme   biti   lošijeg   kvaliteta   od   propisanog   -     postoje   nacionalni   JUS   i 
međunarodni ISO standardi.

Arbitražna praksa nacionalnih i međunarodnih arbitraža. 

Pravila INCOTERMS

4.MEĐUNARODNE KONVENCIJE

o

Konvencija UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe – Beč 1980

 

 

Potpisivanje su inicirale UN (bili smo i mi potpisnica tj SFRJ 1988 god)

Obuhvata   pravila   koja   se   tiču:   obligacionih   odnosa   kupaca   i   prodavaca,   ponuda   za   zaključenje 
ugovoraispunjenje ugovora, raskidanje ugovora i plaćanje odštete u sslučaju štete itd.

Da bi se primenila mora ju da se ispune 2 uslova: da je ugovor o prodaji robe sklopljen između različitih  
država i da se vrši transfer robe iz 1 zemlje u neku drugu.

o

Briselski sporazum o sudskoj nadležnosti – 1968 

 

 

Određuje nadležnost suda u rešavanju sporova u MP,i u slučaju ne nalaženja kompromisa izmešu 
potpisnica ugovora pokretač spora ima pravo izbora između sudova dveju zemalja.

inicijator potpisivanja čalanice Evropske zajednice.

o

Rimski sporazum o zakonu koji će se primenjivati – 1980 

 

 

Države   članice   Evropske   zajednice   su   potpisale   ovaj   sporazum   kojim   se   ustanovljava   da   će   se  u 
međunarodnim ugovornim odnosima primenjivati : zakon zemlje na čijoj se teritoriji odvija delatnost koja 
je predmet ugovora ili načela međunarodnog trgovinskog zakona. 

o

Sporazum o zaštiti intelektualne svojine

 

 

Ova   problematika   koja   sve   više   dobija   na   značaju   u   MP   regulisana   je   u   nekoliko   međunarodnih 
konvencija: Pariska konvencija 1883, Madridski sporazum 1891, Sporazum iz Haga 1934.

Svaki od sporazuma odnosi se na neki njen segment (pr Pariska – definiše pitanje registracije i zaštite 
intelektualne svojine). 

o

Sporazum o prevozu robe

 

 

Drumski prevoz robe – regulisan sporazumom iz Ženeve 1956, pomorski sporazumom iz Brisela 1924, 
vazdušni Konvencijom iz Čikaga 1944, železnički sporazumom iz Berna 1890.

5.PRAVILA INCOTERMS

o

International Commercial terms

 – međunarodna trgovinska pravila za tumačenje najvažnijih trgovinskih 

izraza i transportnih klauzula i i zdala ih je Međunarodna trgovinska komora 1936.

o

Koriste se

  u međunarodnim ugovorima i u određenom smislu umanjuju mogućnost nastanka sporova 

između subjekata u međunarodnom poslovanju. 

background image

Period Rimskog carstva i u vreme starih grka, razvijale su se kultura, ekonomija i prvobitne 
institucionalne forme koje su vodile ekspanziji društva.

Godine feudalizma, vratile su Evropu nekoliko istorijskih koraka unazad, međutim Krstaškim ratovima 
Evropi se vraćaju stari Trgovački putevi i dolazo do ekonomske ekspanzije na Starom kontinentu.

Zapadno carstvo je nazadovali, Istočno je napredovalo.

o

 

Doba renesanse 1350-1600

Preteča modernog vremena, sa aspekta koncepta G bitnu ulogu imaju začeci 

razmena faktora proizvodnje – pre svega se misli na kretanje radne snage (trgovina robljem) 

Portugalski istraživači su trgovinu robljem raširili na sve kontinetne 

(E,Azija,Amerika dr) i na taj način kretanje radne snage je dobilo globalni karakter. 

Trgovina robljem

 – tumači se kao princip dominacije jedne klase ljudi nad 

drugom, i u tom konceptu mogu se naći određeni globalistički obrasci – formiranje standarda „onog koji 
vlada“

o

Kolonijalna osvajanja i ekspanzija industralijalizma

Otkriće Amerki 1492 otvorilo je nova tržišta i prodor Evropljanja i velika kolonijalna osvajanja. 

Duhovne vrednosti kojima je bio okrenut Istok zasnovane su na idejama krutosti i zatvaranja granica, 
dok je Zapad sve više afirmisao otvorenost pluralizam. 

Industrijska revolucija /18 vek/ omugućavala je stvaranje novih,ekonomski moćnih država VB, 
Nemačka, Francuska i Amerika.

Trnasportna revolucija početak savremenog tržišta (biznis,konkurencija,ponuda,tražnja,komunikacija i 
novac).

o

Megaglobalizacija – vreme hladnog rata i posle

U 20veku sve više je izražena ekonomska i politička polarizacija koja je pretvorena u hladni rat (SSSR - 
socijalizam i Zapadne zemlje). 

Padom Berlinskog zida 1989g otvaraju se novi tokovi savremene globalizacije i ona dobija mega 
dimenziju. To je označilo otvaranje novog globalnog poretka zasnovanog na političkoj, ekonomskoj, 
kulturnoj, informatičkoj i tehološkoj revoluciji, ali i zavisnosti. 

o

Ciljevi globalizacije

: povezivanje država, otvaranje tržišta, borba za eliminisanje oružja za masovno 

uništavanje, borba protiv siromaštva,ratova, jednakost među ljudima, slobodan protok robe,kapitala i ljudi

9.AKTUELNO SHVATANJE GLOBALIZACIJE

o

Globalizacija

 – proces uspostavljanja globalnih vrednosti koje prevazilaze okvire pojedinih zemalja.

o

G predstavlja viziju ali i realnost. Procesom G upravljaju MMF,SB i STO.

o

Ekonomski su se povezivale razvijene zemlje i njima je odgovarala liberalizacija tržišta. Zemlje u razvoju 
bez određenih protekcionističkih mera liberalizacijom svojih tržišta su produbljivale svoje siromaštvo

o

One nisu bile spremne niti ekonomski jake da se suoče sa konkurencijom razvijenih zemalja što je 
pokrenulo procese tranazicije u tim zemljama kako bi se na ravnopravnijim osnovama uključile u 
globalističke tokove.

o

Proces tranzicije u zemljama bivšeg socijalizma orjentisan je na tržišnu ekonomiju.

o

Procesi tranzicije i globalizacije su nužni procesi. G je svakako neminovnost sa kojim se susreće svako 
društvo, i predstavlja uslov preživljavanja ali i razvoj nacionalnih privreda i država.

o

Različiti aspekti G doveli su i do različitih pristupa tom procesu, postoje 3 struje:

Hiperglobalisti – posmatraju novi svetski poredak kao nužnost. Nacionalni ciljevi su podređeni 
međunarodnim što u krajnjoj liniji dovodi do gašenja nacionalne države.

Skeptici – gledaju na G kao tvorevini najjačih=Gigantske ekonomije (SAD,VB,Jap,Nem) stvorile su mit 
G i to je licemeran put kapitala transnacionalnih kompanija razvijenih zemalja,

Transformacionalisti – po njima G ima i pozitivne i negativne aspekte. Po njima G predstavlja nužan 
proces akomodacije nacionalnih privrda u međ.okruženju i tokovima, dok sa druge strane može dovesti 
do stvaranja konflikta i još većeg raslojavanja unutar nacionalnog društva i na globalnoj društvenoj 
sceni.

10.EKONOMSKI ASPEKT GLOBALIZACIJE

o

G označava proces i predstavlja bezuslovni tok promena kako na političkom i ekonomskom polju i ima 
svoje negativne i pozitivne aspekte. 

o

G donosi svetsko povezivanje, prevazilaženje nacionalne zatvorensti i slobodnog protoka ideja, stvara 
megalomansku moć koja je u direktnoj sprezi sa profitom.

o

Moć i profit su efekti globalizacionih procesa, međutim tako se jaz između bogatih i siromašnih produbljuje. 

o

Ključni fenomen ekonomske G je američka globalna moć koja se sprovodi preko globalnog sistema koji je 
isključivo projektovan od strane Amerike.

o

Smatra se, da iza ovih procesa stoji savremni, globalistički kapitalizam koji sprovode multinacionalne i 
transnacionalne kompanije (današnji kapital velikih korporacija čine 4 petine svetske ind.proiz)

o

Ekonomski odnosi na međ.nivou su i dalje u velikoj meri u senci protekcionizma, veliki broj carinskih i 
necarinskih barijera otežava proces potpune liberalizacije tržišta. Tržište razvijenih zemalja ostaje u 
izvesnom smislu monopol multinacionalnih kompanija, i zemlje u razvoju se susreću sa veoma snažnom i 
nelojalnom konkurencijom razvijenih zemalja koje diktiraju pravce kretanja G.

o

Zemljama u razvoju je potreban kapital koji se nalazi u psedu razvijenih zemalja, jeftina radna snaga je je 
bogadstvo-resurs nerazvijenih zemalja.

o

Velike kompanije da bi izbegle političku kontrolu u svojoj zemlji, otvaraju svoja sedišta u zemljama u kojima 
je fiskalna i finansijska kontrola vrlo liberalna. 

o

Nerazvijenim zemljama niska pruduktivnost i nerazvijenost nameće zavisnost od međunarodnih finansijskih 
institucija.

o

Ekonomski aspekti G baziraju sena stvaranju velikih korporacija, seobi kapitala i produbljivanju svetske 
podele rada i tehnološkom razvoju koji prevazilazi nacionalne okvire i ubrzava procese integracije.

o

Cilj nacionalnih privreda treba da bude utvrđivanje strategije uključivanja u svetske ekon.tokove.

11.DRUŠTVENI ASPEKTI GLOBALIZACIJE

o

Izražavaju se kroz: socijalni aspekt, moralne i kulturne vrednosti. Stavove pojedinaca i država prema 
dr.državama itd.

o

Socijalni aspekt znači stvaranje određenih društvenih grupa i staleža, koji su povezani zajedničkim 
interesom i socijalnim statusom, i podrazumeva i utvrđivanje ,moralnih i etičkih normi i vrednosti kao i 
stvaranje većeg životnog standarda.

o

G nameće nove društvene norme i principe. Sa profitom kao mehanizmom za uspostavljenje društvenih 
normi, dolazi se do velikih klasnih raslojavanja, pada kvaliteta života i marginalizacije nacionalnih država, 
uspostavljenih vrednosti i institucija.

o

Uticaj megakapitala i profita dovodi do stvaranja centra (razvijene zem) i periferije sveta (neraz.zem)

o

Tehnološka revolucija je donela nova kretanja i trendove u društvu: posao radnika zamenjuju mašine pa on 
postaje tehnološki višak (nezaposlenost), a sa druge strane intelektualni rad je sve više na ceni. 

o

Pozitivni socijalni aspekti G doveli su do sve učestalijeg kretanja stanovništva preko nacionalnih granica. 
Jača težnja ljudi za usavršavanjem.

o

Društveni aspekt G ogleda se i kroz kulturne i moralne norme vrednosti.

o

G kulturnih vrednosti doprinosi porastu socijalnih vrednosti i opštih znanja.

o

Procesi G u suštini snižavaju troškove za zadovoljenje ljudskih potreba ( internet – komunikacija –tel)

o

G je stvorila nove moralne vrednosti, i borba za opstanak je naglašena – cilj opravdava sredstvo – u cilju 
stvaranja profita sva sredstva su dozvoljena.

o

Politički aspekt G na neki način odslikava današnje zapadne demokratije – ujedinjena Evropa ne odgovara 
globalnim interesima SAD.

o

Inovativnost, pronicljivost i fleksibilnost malih država je ključ za otvaraje vrata koje su izgradile raz. zemlje.

12.TRANZICIJA

o

Predstavlja savremeni proces koji se odvija u društvu. Ekonomska tranzicija kao deo globalne tranzicije je 
proces kroz koji na određenom stepenu društvene razvijenosti prolaze sve zemlje.

o

Tranzicija podrazumeva jasno proformulisanu strategiju u pravcu stvaranja konkurentskih pozicija u 
tokovima međunarodne trgovine.

o

Proces tranzicije podrazumeva promenu društveno – političkog i ekonomskog uređenja.

o

Treba sprovesti niz reformi da bi se 1 zemlja priključila u međunarodne tokove. Potrbno je definisati 
postojeći ambijent, odrediti ključne ekonomske faktore, stvoriti odgovarajuću infrastrukturu i predvideti 
ekonomske i političke posledice sprovedenih reformi.

o

U procesu tranzicijemo razlikujemo sredstva i svrhu T.

background image

o

Otvara   mogućnosti   međunarodne   trgovine   i   dohodak   u   njoj   jednak   je   privatnoj   i   javnoj   proizvodnji, 
investicijama i trgovinskom bilansu koji predstavlja odnos uvoza i izvoza. U otvorenoj privredni mogu da se 
pojave suficit, deficit i ravnoeža međunarodnih tokova roba i kapitala.

o

Tu postoje 2 izvora   dobara (dohodak i uvoz) i 4 upotrebe dobara (privatna potrošnja,javna potrošnja, 
investicije i izvoz).

o

Razvoj proizvodnih snaga i otvorenost i zatvorenost privrede naposredno i posredno se održavaju na ulogu 
i značaj spoljnotrgovinskog poslovanja.

19.TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI – Adam Smit

o

A.Smit   polazi   od   pretpostavke   društvene   podele   rada   između   2   zemlje   i   prednosti   koje   dolaze   od 
specijalizacije unutar pojednih delatnosti, baziranih na takvoj podeli.

o

Apsolutna   prednost   predstavlja   sposobnost   jedne   zemlje   da   proizvede   određeni   proizvod   sa   nižim 
troškovima inputa od neke druge zemlje tj da ostvari najniže oportunitetne troškove. 

o

Model koji se formira na osnovu pretpostavki:

Domaća zemlja je dvostruko produktivnija u proizvodnji proizvoda A (pr.120h)od strane zemlje 60h

Strana zemlja je dvostruko produktivnija u proizvodnji proizvoda B (120h) od domaće zemlje 60h.

Znači da će se domaća zemlja specijalizirati u proizvodnji proizvoda A, a strana za proizvodnju proizvoda B jer 
tu imaju najniže oportunitetne troškove. Uslov specijalizacije je otvorenost privreda i pokretljivost. 

o

Nedostaci: po ovoj teoriji ne postoje razlozi za međunarodnu trgovinu u slučaju da zemlja nema niže 
oportunitetne troškove kod nijednog proizvoda u odnosu na druge učesnike na međunarodnom tržištu.

20.TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI – Dejvid Rikardo

o

On smatra da komparativne prednosti proističu iz slabije pokretljivosti faktora proizvodnje i da će se zemlja 
bez obzira na odsustvo apsolutnih prednosti, specijalizovati u proizvodnji onog proizvoda u kojem ima 
komparativne prednosti tj u proizvodnji onog proivoda gde ostvaruje veću produktivnost i niže oportunitetne 
troškove.ipak će doći do međunarodne razmeneizmeđu 2 zemlje.

o

Model koji se formira na osnovu pretpostavki:

Domaća i strana zemlja proizvode 2 proizvoda

Domaća zemlja je produktivnija u proizvodnji oba proizvoda, od strane zemlje, što znači da domaća 
zemlja ima apsolutne prednosti u proizvodnji oba proizvoda.

o

U uslovima međunarodne trgovine u slučaju komparativnih prednosti, specijalizacija u proizvodnji donosi 
koristi i domaćoj i stranoj zemlji,uspostavlja se relativna cena u obe zemlje, povećava se obim trgovine u 
obe zemlje, što omogućava povećanu potrošnju kod oba proizvoda.

21.TEORIJA OPŠTE RAVNOTEŽE – Bertil Olin

o

U objašnjavanju uzroka međunarodne trgovine polazi od prva dva pitanja u razmatranju, a to su: koje robe 
zemlja treba da izvozi, a koje da uvozi i kako se formiraju odnosi razmene između zemalja.

o

Ukazuje na to da različite zemlje imaju različitu raspoloživost i vrstu faktora proizvodnje i da specijalizacija 
pojedine zemlje upravo zavisi od te raspoloživosti određenim faktorom proizvodnje.

o

Ističe da je i kretanje faktora proizvodnje bitan faktor kvantiteta i kvaliteta MT i da to kretanje predstavlja 
supstituciju u kretanju proizvoda.

o

U ovoj teoriji on uvodi i faktore novca, cena i deviznog kursa.

o

Zaključci o uzrocima koji uslovljavaju MT do kojih je došao:

 

 

Uslovljena je razlikama u snabdbevenosti faktora proizvodnje subjekata koji učestvuju u toj trgovini

Uslovljena je različitim veličinama nacionalnog dohotka

Uslovljena je odnosom ponude i tražnje raspoloživih faktora proizvodnje i proizvoda.

o

Odgovori na gore postavljena pitanja:

 

 

Koji proizvodi će se razmenjivati na međunarodnom tržištu i u kojem odnosu razmene – zavisiće od 
odnosa ponude i tražnje za tim proizvodima

Odnos   ponude   i   tražnje   proizvoda   –   usloviće   odnos   proizvodnih   faktora   i   njihovog   inteziteta   u 
proizvodnji pomenutih proizvoda

Odnos proizvodnih faktora usloviće i cene tih faktora.

Želiš da pročitaš svih 32 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti