Međunarodna trgovina
Predmet:Ekonomija kapitala I finansiranje razvoja
Tema:Medjunarodan trgovina
UVOD
Na privredni I ekonomski razvoj jedne zemlje,pored
unutrasnjih faktora,snazno uticu I faktori iz medjunarodnog
ekonomskog okruzenja.Eksterni faktori jace deluju na
otvorenu privredu u pravcu strukturnog prilagodjavanja
opstim tedencijama razvoja svetske privrede, kao sto su
promene u relativnim odnosima razvijenosti,u svetskoj
trgovini,stepenu zaduzenosti,I medjunarodnim tokovima
kapitala.Kretanja u svetskoj privredi snazno deluju na srpsku
ekonomiju I privredu.
Nepovoljne tedencije u razvoju ekonomskih odnosa Srbije sa
inostranstvom proizasle su iz neracionalne privredne
strukture I povecane robne diverzifikacije izvoza.Dodatno
pogorsanje proizaslo je iz raspada jedinstvenog
jugoslovenskog trzista kao I prekida ekonomskih tokova
izmedju komplementarnih privreda bivsih jugoslovenskih
republika.S druge strane,jugoslovenska privreda nije bila u
dovoljnoj meri sklona tehnoloskom povezivanju I izazovima
integracionih procesa koji karakterisu savremene
medjunarodne ekonomske odnose.
Sankcije medjunarodne zajednice prekinule su
spoljnotrgovinske tokove SR Jugoslavije I zamrznule
finansijska sredstva u inostranstvu,kao I odnose sa
medjunarodnim finansijskim institucijama.Izolacija
jugoslovenske privrede I gotovo potpuni prekid ekonomskih
veza(osim u izuzetnim slucajevima),uslovili su da eksterni
faktori krajnje negativno deluju na razvoj srpske privrede.
2.
EKONOMSKE INTEGRACIJE NACIONALNIH EKONOMIJA
Odredjeni oblici ekonomskih povezivanja izmedju zemalja
javljaju se u 19.veku,iako se stvarni nastanak regionalnih
ekonomskih integracija ostvaruje posle Velike ekonomske
krize I Drugog svetskog rata,tj.u 20.veku.Sa stanovista
makroekonomije,efekti integracije mogu biti dvostruki:
to su efekti koji se odnose na kreiranje(razvoj)trgovine(
trade
creation
)
to su efekti koji se odnose na skretanje trgovine(
trade
diversion
)
Kreiranje trgovine ogleda se u povecanoj traznji,u integraciji I
odnosu na nacionalno trziste,sto utice na bolju alokaciju
resursa,povecavanje proizvodnje,zaposlenosti I dohotka.
Do skretanja trgovine dolazi zbog toga,sto smanjenje troskova
I cena unutar integracije moze dovesti do zamene uvoza iz

Sledeci visi oblik integracijae je
zajednicko trziste
.U
zajednickom trzistu su integrisana I trzista faktora
proizvodnje tj.trziste rada I trziste kapitala.
Najvisi oblik regionalne ekonomske integracije predstavlja
ekonomska unija
.Pored elemenata carinske unije ,ona
sadrzi:monetarnu uniju,koordinalciju nacionalnih
ekonomskih I socijalnih politika,spoljne I bezbedonosne
politike,jedinstvenu
politiku
prema
trecim
zemljama,usaglaseno zakonodavstvo.
Strukturno prilagodjavanje je sastavni deo procesa
privrednog razvoja ,I samih integracija,koje u mnogome uticu
na razvoj same ekonomske saradnje drzava.Strukturno
prilagodjavanje ne karakterise samo nerazvijene zemlje,vec I
visoko razvijene trzisne ekonomije.
Kada je o zemljama centralne I istocne Evrope rec, samim tim
I Srbije,politika strukturnog prilagodjavanja,pored
ozivljavanja rasta I stvaranja trzisnog privrednog sistema
mora resavati probleme nezaposlenosti,niskih plata I
pogorsanja uslova rada,zatim rastucih nejednakosti u
dohotcima I porasta siromastva,kao I pogorsanje usluga
socijalnog osiguranja I zastite.
Osnovni cilj politike strukturnog prilagodjavanja privrede
Srbije je podsticanje razvoja sektora I grana za koje u zemlji
postoje najpovoljniji
4.
uslovi za razvoj I koje mogu na bazi raspolozivih faktora
proizvodnje dostici najvisi nivo efikasnosti I konkurentnosti
na osnovu nizih cena I istovremeno boljeg kvaliteta.Promeni
strukture privrede,unapredjenju konkurentnosti I povecanju
izvoza znacajno doprinose grane u kojima je doslo do
ekspanzije profitno orijentisanih preduzeca koja pod
pritiskom konkurencije povecavaju efikasnost.Privreda Srbije
treba da ubrza ispunjavanje ovih cinilaca,radi sto bolje
ekonomske saradnje sa EU.
Osvrt na agrarnu politiku,koja vec nekoliko decenija egzistira
I razvija se na prostoru zemalja clanica EU(Evropske
unije),ima za cilj da ukaze na resenja sadrzana u
dokumentima Zajednice I pokaze da li su I u kojoj meri,takva
resenja primenljiva u nasoj stvarnosti.
Za nas je to od sustinskog znacaja,jer predstavljamo podrucje
sa agrarnom strukturom koja ne odudara bitnije od agrarne
strukture u vecem broju zemalja clanica.Buduci da je
podrucje EU nase neposredno okruzenje I nas dosadasnji
najznacajniji trgovinski partner,spoznaja pravca razvoja I
promena u traznji za agrarnim proizvodima na ovom
podrucju,treba da bude vazan kriterijum za proizvodno
usmeravanje nase poljoprivrede.
Danas postoje dva stuba Zajednicke poljoprivredne politike
Evropske Unije:
politika cena I trzista,koja regulise ekonomsku stranu
poljoprivrede
strukturna politika,koja selektivnim pristupom podstice
promene u strukturi poljoprivrede u savremenim uslovima.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti