3
1. INJEKCIJE I ODTOCI U ZATVORENIM I OTVORENIM
EKONOMIJAMA
U svakoj zemlji svakodnevno dolazi do ulaska novca u proizvodno-potrošački ciklus i izlaska
novca iz njega. Kod zatvorenih ekonomija injekcije (ulazak novca u proizvodni-potrošački
ciklus) čine namjeravane investicije i državna potrošnja, a odtoke (izlazak novca iz proizvodno-
potrošačkog ciklusa) čine porezi i štednja.
Bruto društveni proizvod kod zatvorenih ekonomija se sastoji od zbroja privatne potrošnje,
potrošnje poduzeća i javne potrošnje.
Bruto društveni proizvod kod otvorenih ekonomija pored prethodno nabrojanih komponenti
sadrži i neto izvoz (razlika izmeĎu izvoza i uvoza). U proizvodno-potrošačkom ciklusu izvoz
predstavlja injekciju, a uvoz odtok novca. Uvoz i izvoz su pod direktnim uticajem deviznih
tečajeva, a iznosi uvoza i uvoza direktno utiču na platnu bilancu.
4
2. DEVIZNO POSLOVANJE
2.1. DEVIZNI TEČAJEVI
2.1.1. Pojam i vrste deviznih tečajeva i deviznih aranžmana
Prva stvar koju je potrebno shvatiti o tečaju je da je to jednostavno cijena jedinice jedne valute
izražena u jedinici druge valute.
Postoje tri osnovna sustava deviznih tečajeva:
slobodno fluktuirajući devizni tečaj,
upravljani fluktuirajući devizni tečaj i
fiksni devizni tečaj.
Ako je valuta slobodno fluktuirajuća, njen devizni kurs je u potpunosti odreĎen ponudom i
potražnjom na deviznom tržištu.
Iako je devizni kurs valuta mnogih zemalja svijeta, uključujući razvijene zemlje, opisan kao
fluktuirajući, jako je mali broj zemalja koje ne upravljaju tečajom valute. Postoje dva osnovna
načina na koje državne vlasti, najčešće centralne banke, utiču na tečaj svoje valute:
Kupoprodaja na deviznom tržištu
Devizne rezerve
6
razlike izmeĎu domaćih i stranih kamatnih stopa.
Kretanje deviznih tečajeva ima svoj efekat na konkurentost domaće ekonomije te onih koji se
žele baviti uvoznim ili izvoznim aktivnostima.
U nastavku je predstavljeno nekoliko definicija koje mogu olakšati savladavanje materije koja se
odnosi na devizne tečajeve i devizne aranžmane.
Valutne unija – novčana zajednica dviju ili više država s istom valutom ili s različitim
valutama koje su čvrsto povezane. U korist valutne unije su brži ekonomski rast, manji
transakcijski troškovi, intenzivnija trgovina. Nedostaci valutne unije – ograničavanje
ekonomske samostalnosti.
Dolarizacija (valutni odbor) – korištenje strane valute u okviru nacionalnog gospodarstva.
Intermedijarni aranžmani su:
o
prilagoĎavajući vezani tečaj – tečaj nacionalne valute vezan za stranu valutu po
fiksno utvrĎenom tečaju, tečaj se povremeno revidira prilagoĎavajući se situaciji
u gospodarstvu
o
puzajući vezani tečaj- karakteriziraju ga česte promjene središnjeg tečaja kojima
se nastoji odrediti njegova optimalna razina, promjene su najavljene i u malim
postocima, primjenom ovog tečajnog režima koriste se prednosti fluktuirajućeg
tečaja i izbjegavaju opasnosti špekulativnih očekivanja
o
tečaj vezan uz košaricu valuta – nacionalna valuta vezana na košaricu valuta, ovaj
sustav uglavnom koriste zemlje koje imaju diverzificiranu strukturu trgovine s
inozemstvom
o
plivajući tečaj u okviru utvrĎenih raspona plivanja – monetarne vlasti odreĎuju
središnji paritetni tečaj i dopušta se fluktuiranje u okvirima odreĎenih granica,
tečaj se odreĎuje na tržištu temeljen ponude i potražnje, ali njegovo fluktuiranje
kontrolira središnja monetarna institucija, problem se može javiti kod odreĎivanja
raspona plivanja (uske granice – fiksni tečaj, široke granice – fluktuirajući tečaj)
Fluktuirajući aranžmani mogu biti:
o
upravljano plivajući – intervencijama na meĎunarodnim deviznim tržištima
monetarna vlast utječe na kretanje tečaja, smjer kretanja nije unaprijed definiran
o
slobodno plivajući devizni tečaj – devizni tečaj odreĎuje se tržišno, na temelju
ponude i potražnje bez utjecaja monetarnih vlasti, monetarna politika neovisna od
politike deviznog tečaja, model se ne koristi u praksi.
Faktori utjecaja na odabir tečajnog režma su:
stupanj integracije nacionalnog tržišta s meĎunarodnim financijskim tržištima,
makroekonomska stabilnost gospodarstva,
stupanj razvijenosti nacionalnog financijskog tržišta i
