Međunarodni monetarni fond
VISOKA ŠKOLA „CEPS – CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK
TEMA: Međunarodni monetarni fond
(Seminarski rad)
Predmet: Monetarna ekonomija
Mentor:
Prof. VŠ.dr.sci. Haris Šarganović
Student: Škaljo Jasmin
Seminarski rad
~ 2 ~
SADRŽAJ
1.1 Osnovne karakteristike MMF
................................................................................................ 5
2. Dogovaranje i konsultacije u MMF- u
.........................................................................................9
.................................................................................................11

Seminarski rad
~ 4 ~
Međunarodna zajednica je prihvatila ovaj sistem a dogovor o uspostavljanju
Međunarodnog
monetarnog fonda
se desio u gradu Bretton Woods, New Hampshire, USA, 22-og jula 1944
godine.
Osnovni ciljevi MMF-a su:
- Unapređenje međunarodne saradnje kroz konsultacije i zajedničko rješavanje monetarnih
problema.
- Proširivanje međunarodne trgovine, rast zaposlenosti, dohotka i proizvodnje.
- Stabilizacija deviznih kurseva i sprečavanje konkurentskih depresijacija.
- Multilateralizam u međunarodnim plaćanjima za tekuće transakcije i uklanjanje deviznih
ograničenja koja sputavaju rast međunarodne trgovine.
- Obezbjeđenje finansijskih sredstava za pomoć zemljama članicama u uravnoteženju platnog
bilansa.
- Smanjenje platnobilansnih neravnoteža.
Zadatak MMF-a nije smo rješavanje problema pojedinih zemalja već i funkcionisanje
međunarodnog monetarnog sistema kao cjeline. Njegovi članovi zajedno rade na uspostavljanju
stabilnog svjetskog rasta. MMF radi na pronalaženju načina da se preduhitre, kontrolišu i
rješavaju finansijske krize.
JAVNE FINANSIJE/mmf-.htm
Seminarski rad
~ 5 ~
1. MEĐUNARODNI MONETARNI FOND
MMF vrši usmjeravanje međunarodnog monetarnog sistema: pruža pomoć svim svojim
članicama- razvijenim i zemljama u razvoju u premošćavanju povremenih bilansnih problema sa
plaćanjima, obezbjeđenjem kratkoročnih i srednjeročnih kreditnih linija.
1.1 Osnovne karakteristike MMF
Britanski plan o formiranju Međunarodne unije za prebijanja, čiji je autor bio neumorni J. M.
Keyns, predlagao je formiranje međunaorne banke, koja bi se bavila davanjem kredita u iznosu
od 75% izvoza, odnosno uvoza utvrđen u toku 1936- 1939. godine.
Ovi krediti bi bili dati u novoj novčanoj jedinici bancor, sa zlatnim pokrićem, koji bi se
prilagođavao u regularnim periodima, a prema zahtjevima monetarne cirkulacije. Po tom
projektu nacionalne valute bi bile podređene bancorsu, a svaka promjena kursa bila bi uslovljena
davanjem saglasnosti od Međunarodne unije za prebijanje.
Međunarodni monetarni fond svoju aktivnost je otpočeo u martu 1947. godine, dok je Svjetska
banka sa radom počela u junu 1946. godine. Eks Jugoslavija je članica obje institucije od 27.
Decembra 1945. godine, a učestvovala je i na Osnivačkoj konferenciji u Bretton Woods-u.
Od vremena osnivanja do dana, u preko pedeset godina svoje izuzetno značajne djelatnosti, IMF
je prošao kroz niz promjena u pogledu reforme međunarodnog monetarnog sistema. Najveće
značenje za te promjene vezuju se za projekat pod imenom Triffin plan.
1.2. Pojam i značaj MMF
Pri uključenju u MMF svaka zemlja članica deponuje određenu sumu novca,zvanu
“
quotasubscription
”.
Burnazović, T. Imširović. I. (1999):
Svjetska banka i međunarodni monetarni fond
, Sarajevo- Tuzla- Gračanica, str.
139.
Isto, str. 139-140
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti