MEĐUNARODNO-PRAVNI OSNOVI SISTEMA
BEZBJEDNOSTI
-seminarski rad -
Kandidat:
Mentor:
Br. indeksa:
TRAVNIK, 2015. godine
S A D R Ž A J
1. UVOD..........................................................................................................................3
2. MEĐUNARODNO-PRAVNI OSNOVI SISTEMA BEZBJEDNOSTI.....................4
2.1.
Osnivanje i historijski razvoj...............................................................................10
3. ZAKLJUČAK............................................................................................................19
4. LITERATURA..........................................................................................................20
2
2. MEĐUNARODNO-PRAVNI OSNOVI SISTEMA BEZBJEDNOSTI
Svako društvo se mijenja, manje ili više, sporije ili brže, vidljivije ili manje vidljivo. Od
tih promjena zavise i uslovi koje će imati nauka i koji će uticati na njen razvoj ili
nastanak određenih nauka, razvoj naučnih oblasti, disciplina i slično.
Važno je pratiti i istraživati šta se u društvu mijenja, kako se mijenja, kog intenziteta,
stepena i obuhvata su te promjene, da li su promjene usmjerene ka ukupnom
poboljšanju stanja u društvu, ka poboljšanju nekih njegovih dijelova (ekonomije,
socijalnih odnosa, politike), nekih slojeva i segmenata a zaostajanju drugih. Možda je
riječ o stagnaciji ili retrogradnim djelovanjima u društvu. Potrebno je uočiti da li se
promjene odvijaju prema inerciji i spontanom djelovanju određenih društvenih snaga ili
je riječ o planiranim, organizovanim i usklađenim promjenama u društvu. Odnosno, da
li promjene korenspondiraju sa naukom, naučnim dostignućima i na nauci zasnovanim
planovima, strategijama i aktivnostima.
Bezbjednost
je jedna od osnovnih ljudskih potreba: garancija opstanka, napretka i
blagostanja, ekonomske sigurnosti i mogućnosti, humanosti i poretka, slobodnog života
bez straha ili teškoća, dobro na koje svi imaju pravo.
Bezbjednost
je djelatnost i funkcija, zatim stanje, pa organizacija i najzad, odsustvo
ugrožavajućih pojava i straha (bezopasnost, sigurnost), a u njenom središtu su izvjesne
vrijednosti i interesi.
1
Ugrožavanje bezbjednosti je suprotnost bezbjednosti. Riječ je o
svim pojavama i procesima koje su destruktivne po referentne vrijednosti i interese jer
onemogućavaju ili otežavaju njihovo dostizanje, postojanje, uživanje i razvoj.
Ugrožavanje bezbjednosti se u raznim naukama i sferama prirodne i društvene
stvarnosti različito tumači i određuje.
1
Đurašinović P., KapetinaD. (1997). Odbrana i zaštita; knjiga, Zavod za udžbenike, S. Sarajevo, str.175,
UDK 372, 835.5 (075.3) K 13
4
Ugrožavanje bezbjednosti
postoji uvijek kada se dovodi u pitanje postojanje,
ispoljavanje i uživanje onog što je vrijedno i značajno, odnosno kada se na referentnim
vrijednostima javljaju ili se mogu javiti neželjene promjene ili se ne mogu nesmetano
uživati.Ugrožavanje bezbjednosti, ljudi, materijalnih dobara i životne sredine svrstava
se u:
-
prirodne (elementarne ) opasnosti i nesreće
, koje se dijele na litosferske-
seizmološke (zemljotresi), amosferske (vjetar,grad), hidrosferske
(poplave,lavine) i biosferske (suše);
-
tehničko-tehnološke opasnosti
koje se manifestuju kao pojave praćene
jonizujućim zračenjem, hemijske kontaminacije i udesi u hemijskoj industriji,
požari, saobraćajne nezgode i nesreće na radu;
-
ratne opasnosti i nesreće
koje se manifestuju kao oružana dejstva sa kopna,
vazduha i mora, odnosno prirodne i tehničko-tehnološke nesreće izazvane
ratnim dejstvima.
Uspješnije spriječavanje raznovrsnih ugrožavanja bezbjednosti moderne države
predpostavlja i zahtjeva neposredno i odgovorno angažovanje na ovim pitanjima i
ostalih društvenih činilaca, kao što su: organi uprave i lokalna zajednica, javne službe,
preduzeća i druge organizacije, nevladine organizacije, obrazovno-vaspitne i naučne
ustanove, vjerske zajednice, građani, društvene organizacije, sredstva masovne
komunikacije i drugi.
Potreba za međunarodnom saradnjom proizlazi iz jednostavne činjenice da postoje
države, da njihovi pravni sistemi i organizacije nisu isti, da činjenice mogu nastati na
mjestima koja razdvajaju granice, a ljudi imaju mogućnost, koju i koriste, da se kreću
izvan i unutar različitih teritorija.
Kroz istoriju je čovječanstvo osjećalo potrebu za postizanjem sporazuma oko nekih,
iako malobrojnih pitanja, pomoću kojih bi se mogla iznalaziti rješenja u stvarnim
slučajevima, bilo složenim ili jednostavnim, koji se svakodnevno dešavaju.
5
