1
MEĐUNARODNO
PRIVATNO PRAVO
2
MEĐUNARODNO OBILJEŽJE:
-
ako je netko stranac (strano državljanstvo)
-
prebivalište u stranoj državi
-
uobičajeno boravište – mjesto u kojem osoba živi dulje vrijeme – činjenično pitanje jer
se uobičajeno boravište ne primijenjuje
-
predmet pravnog odnosa (npr.automobil je registriran u inozemstvu)
-
sklapanje braka (državljanstvo supružnika, mjesto sklapanja braka)
-
ako stranke ugovore da se na njihov ugovor primijenjuje neko pravo (npr.talijansko)
Uredba Rim I
-
ne govori ništa o međunarodnom obilježju, nego se primijenjuje kada postoji sukob
zakona
Čl.1. „Ova se Uredba primijenjuje u situacijama kada postoji sukob zakona na
ugovorne obveze u građanskim i trgovačkim stvarima.“
ZRSZ
Čl.1. „Ovaj zakon sadrži pravila o određivanju mjerodavnog prava za statusne, porodične i
imovinske odnosno druge materijalnopravne odnose s međunarodnim elementom.
Ovaj zakon sadrži i pravila o nadležnosti sudova i drugih organa RH za raspravljanje odnosa
iz stavka 1., pravila postupka i pravila za izvršenje stranih sudskih i arbitražnih odluka.
Uredba Bruxelles I
-
primijenjuje se kada postoji međunarodno obilježje
PRIVATNO PRAVO
-
uređuje privatnopravne odnose
Javnopravni odnos:
a) barem jedna strana u tom odnosu mora biti javna osoba
b) ta strana mora djelovati u okviru svojih javnopravnih ovlasti
c) pravna priroda odnosa – dodatni kriterij (npr.naknada štete je prema ZOO privatnopravni
odnos)
-
pr.javnopravnog odnosa – izdavanje građevinske dozvole (privatna osoba traži nešto od
javnog tijela)
Država može postupati:
a) u okviru svojih ovlasti, kao država – acta iure imperii
b) kao subjekt prava – acta iure gestionis
Primjer
-
RH kupuje oružje
4
Obje države ćlanice imaju određena prava na tom području, ali su se iste Konvencijom dogovorile da
će Nizozemska provjeravati i vršiti nadzor nad sigurnošću plovidbe. Stoga, radi se o javnopravnom
odnosu jer je nizozemsko javno tijelo djelovalo u okviru svojih javnih ovlasti.
C – 271/00 Baten
Gospodin Baten je bio oženjem i imao dijete. Međutim, došlo je do razvoda braka. Negova žena i on
su potpisali bračni ugovor u kojem stoji da će jedan drugog uzdržavati ukoliko jedan bude nesposoban
za rad i da će plaćati uzdržavanje za dijete. Majka i dijete su se preselili u Nizozemsku koja
omogućava socijalnu naknadu za dijete ukoliko ono ne dobiva uzdržavanje, a to tijelo će se naplatiti
od obveznika uzdržavanja (oca). Nizozemsko tijelo je pokrenulo postupak protiv gosp. Batena pred
nizozemskim sudom za naplatu isplaćenih uzdržavanja te je nizozemski sud donio odluku u korist
nizozemskog tijela i odluka je dobila svojstvo ovršnosti. Gosp. Baten se žalio kako ovdje nije riječ o
građanskom/trgovačkom postupku te je stoga nemoguća primjena Uredbe Bruxelles I.
Ukoliko tijelo ne može mijenjati iznos uzdržavanja, onda je odnos privatnopravni, a ako može, onda je
javnopravni. U ovom slučaju tijelo može zadirati u iznos uzdržavanja, stoga je odnos javnopravni.
C – 172/91 Sonntag
Njemačka škola je organizirala izlet u Italiju gdje ih je pratila učiteljica. Jedno dijete je teško stradalo
te se pokrenuo postupak pred talijanskim kaznenim sudom. Uz to roditelji djeteta tuže učiteljicu za
naknadu štete.
„Dali je riječ o građanskom/trgovačkom predmetu, odnosno primjenjuje li se Bruxelles I?“
Relevantno je u kojem području se nalazi osnova iz koje počiva tužbeni zahtjev. Ovdje je tužbeni
zahtjev usmjeren na naknadu štete što je građanskopravni odnos, tj.privatnopravni odnos.
C – 292/05 Lechoritou
Lechoritou je potomak grčkih seljaka iz sela koje je bilo predmet napada njemačke vojske u drugom
svjetskom ratu. Oni su potraživali od Njemačke naknadu štete koja je nastala kao posljedica pokolja
njihovih rođaka (izvanugovorna odgovornost za štetu). Tuženik je osoba javnog prava – Njemačka.
Država se ne može tužiti pred stranim sudom ukoliko na to ne pristane – imunitet jurisdikcije. Grčki
sud nije htio o tome raspravljati dok ne ustanovi dali ovo potpada pod Bruxelles I.
Vojska je postupala u skladu svojih javnih javnih ovlasti što je javnopravni odnos.
VJEŽBE
C-645/11 Land Berlin (Rossman)
G.Russman bio je vlasnik zemljišta na području Berlina. Tijekom Trećeg Reicha, zemljište je bilo
nacionalizirano od strane Njemačke Demokratske Republike. 1990.godine nasljednici g.Russmana
5
traže povrat zemljišta. Budući da je zemljište u međuvremenu bilo prodano trećoj strani, prema
njemačkom pravu, nasljednici nisu imali pravo na povrat zemljišta, već na novčanu naknadu koja
odgovara dijelu cijene za koje je zemljište prodano. Nadležno je tijelo naredilo da Land Berlin isplati
naknadu nasljednicima. Pogreškom. Land Berlin, koji je djelovao u ime Federalne Republike
Njemačke, isplatio je naknadu u iznosu pune cijene po kojoj je zemljište prodano odvjetniku
nasljednika, koji je potom naknadu podijelio među nasljednicima. Land Berlin odlučuje tužiti
nasljednike i njohovog odvjetnika za povrat preplaćenog dijela.
„Ulazi li postupak koji Land Berlin pokreće u pojam građanske i trgovačke stvari u smislu Uredbe
Bruxelles I?“
Ovdje se radi o stjecanju bez osnove. Budući da se spor vodio oko preplaćenog dijela naknade, radi se
o izvanugovornoj odgovornosti, stoga to potpada u trgovačke/građanske stvari.
C-49/12
Sunico (UK vs. Moon)
Tijelo javne vlasti UK-a pokrenulo je pred engleskim sudom postupak protiv određenog broja fizičkih
i pravnih osoba, uključujući i društvo Moon, a čija su prebivališta, odnosno sjediša bila u Danskoj.
Postupak za naknadu štete pokrenut je jer su pravne i fizičke osobe, koje nisu bili obveznici PDV-a u
UK-u, na području te države poduzeliradnje koje su prema odredbama engleskog prava koje se odnosi
na izvanugovornu odgovornost kvalificirane kao protupravno udruživanje rai utaje poreza.
„Ulazi li pokrenuti postupak u polje primjene ratione materiae Uredbe Bruxelles I?“
Društvo Moon tuženo je na temelju odredbi engleskog prava, a ne mogu se tužiti za utaju ako nisu bili
obveznici. Ovo je privatnopravni odnos – društvo Moon nisu bili obveznici PDV-a u UK nego su
samo poduzimali protupravne radnje. Misao vodilja i kriterij – na koje se odredbe poziva tužitelj?
C – 281/02 Owusu
Gosp. Owusu poznavao je gosp.Jacksona (tuženika) koji je vlasnik kuće za odnor ma Jamajci i koji mu
je tu kuću prepustio na korištenje na određeno vrijeme. Oboje imaju prebivališt u UK i državljani su
Velike Britanije. Kako je kućica imala pristup plaži, Owusu je jedan dan krenuo skakati na glavu,
doživio nesreću i ostao tetraplegičan. Nakon liječenja tuži Jacksona za naknadu štetu pred britanskim
sudom s osnove ugovorne odgovornosti za štetu. U ovom slučaju drugi tuženici su trgovačka društva
zadužena za održavanje plaže te je prema njima usmjerena tužba za naknadu štete s osnova
izvanugovorne odgovornosti za štetu. Owusu tvrdi kako ugovor spominje pristup teško dostupnoj plaži
te kako je stoga pretpostavljao da će vlasnik brinuti za sigurnost i održavanje plaže.
Jackson tvrdi kako se u ovom slučaju ne primijenjuje Uredba Bruxelles I, a čak i ako se primjenjuje jer
mu je prebivalište u UK, sud ima pravo postupiti prema doktrini FORUM NON CONVENIENS –
prema kojoj sud pod određenim pretpostavkamamože otkloniti svoju nadležnost, a koja mu po pravu
pripada.
Kriteriji za primjenu forum non conveniens:
1. da predmet ne spada u isključivu naddležnost tog suda
2. sud kojemu je predmet ustupljen mora moći biti nadležan i moći postupati
7
Sud se našao u situaciji u kojoj tuženi nema prebivalište u državi u kojoj se vodi spor. U takvoj
situaciji prvo se traži boravište, a ako ni njega nemaprema nacionalnom pravu tuženiku se imenuje
skrbnik za poseban slučaj. Sud je ovdje primijenio nacionalno pravo, jer pitanje imenovanja skrbnika
uopće nije uređeno uredbom. Skrbnik nije prigovorio nadležnosti, već o visini kamata – upustio se u
raspravljanje (prešutna prorogacija) te je mjesno nenadležan sud postao nadležan.
„U slučaju kada je stranka u sporu državljanin države različite od one u kojoj se nalazi sud, dali je
državljanstvo dovoljno za postojanje međunarodnog obilježja?“
Međunarodno obilježje postoji i nevažno je u čemu se sastoji. Kriterij nadležnosti nije isto što i kriterij
za primjenu uredbe.
„Kako će sud utvrditi nadležnost ako je nepoznato prebivalište stranke?“
Prema mišljenju ES u situaciji kada stranka nema prebivalište/domicil niti u jednoj državi članici treba
se rukovoditi posljednjim poznatim prebivalištem.
„Tko može zastupati stranku i koja je širina skrbnikovih ovlasti?“
Sud nije odgovorio na ovo pitanje. Ovdje se primjenjuje nacionalno pravo. Nije nemoguće voditi spor
u odsutnosti jedne od stranaka. Imenovanje skrbnika ad litem nije suprotno Uredbi, a ako bi bilo banka
bi se našla u situaciji u kojoj nema kog tužiti – bilo bi joj uskraćeno pravo na pristup sudu i pravo da
ostvaruje svoje pravo putem suda.
OPĆA MEĐUNARODNA NADLEŽNOST
Članak 2.
Bruxelles I – pokušava se zaštiti položaj tuženika
„Uz poštovanje odredaba ove Uredbe, osobama s domicilom u nekoj državi članici sudi se pred
sudovima te države članice, bez obzira na njihovo državljanstvo.
Na osobe koje nisu državljani države članice u kojoj imaju domicil primjenjuju se pravila o
nadležnosti primjenjiva na državljane te države.“
-
Opća mjesna nadležnost uvijek se zasniva u korist tuženika
Prednosti: ušteda vremena i novca, jezik, propisi su osobi poznati i logični (zbog kulture i načina
života u određenoj sredini), olakšava se zastupanje i lakše se organizira besplatna pravna zaštita ili
organiziranje od plaćanja parničnih roškova.
Članak 5.st.3.
„Osoba s domicilom u državi članici može u drugoj državi članici biti tužena:
...u stvarima koje se odnose na štetne radnje, delikte ili kvazidelikte, pred sudovima u mjestu u kojemu
se dogodio štetni događaj ili bi se on mogao dogoditi.“
