Seminarski rad iz predmeta

Biomehanika

Tema

MEHANIKA SLOBODNOG BACANJA

Profesor:                                                                                                     Student:

Prof. Duško Ilić                                                                                    Lazar Dejanvić 79-FVS-08

Prof. Vladimir Mrdaković

Beograd, 2014.

UNIVERZITET U BEOGRADU

FAKULTET SPORTA I FIZIČKOG VASPITANJA

1

SADRŽAJ:

1. UVOD………………………………………………………………………………….. 2.
2. PRELIMINARNI POKRETI ………………………………………………………….. 3.
3. ZANJIHAJ UNAZAD ………………………………………………………………… 5.
4. POKRETI KOJI PROIZVDE SILU…………………………………………………....10.
5. KRITIČNI TRENUTAK ………………………………………………………………13.
6. LUK ŠUTA …………………………………………………………………………….16.
7. ISPRAĆAJ ……………………………………………………………………………..21.
8. ZAKLJUČAK ………………………………………………………………………….22.
9. LITERATURA ……………………………………………………………………...….23.

 

background image

3

pokazuju i levoruke igrače. Subjekti ove studije su bili članovi košarkaškog tima za muškarce i 

žene sezone 2005 univerziteta Manitoba, koji su se složili da prođu analizu snimka njihovog šuta 

i drugih košarkaških veština. Dobijen je pristanak od svih sportista koji su učestvovali u studiji 

pre snimanja i naknadne analize snimaka. Takođe bi trebalo da se napomene da ženski igrači 

koriste malo manju košarkašku loptu od one koju koriste muškarci analizirani u ovoj studiji. 

Objavljeno je da je manja lopta lakša za rukovanje i šutiranje za slabije igrače (Juhasz, 1982). 

Najbolja proba za svakog sportistu je odabrana za dalju analizu, mada je prijavljeno da postoji 

malo konzistentnosti u raznim merenim uglovima za ponovljene probe slobodnog bacnja (Hayes, 

1988).

2. PRELIMINARNI POKRETI

Prelimenarni   pokreti   za   slobodno   bacanje   (desnoruki   šuter)   su   veoma   induvidualni,   i 

blago različiti u zavisnosti od igrača. Većina igrača koriste ove pokrete da bi mentalno isprobali 

šut, da bi pokušali da se opuste mentalno i da opuste mišiće od tenzije i napetosti. Igrač će prići  

do linije slobodnih bacanja i staviti svoj desni palac na liniju. Levo stopalo može da bude pored 

desnog, ili malo iza desnog u stavu poluiskoraka. Najčešće preporučivan stav je stav blagog 

iskoraka, u kom je prednji palac na liniji a zadnji u ravni sa lukom desnog stopala. Stav sa 

dubljim iskorakom u kom je zadnji palac u ravni sa zadnjom polovinom stopala ili sa krajem 

stopala se ne preporučuje jer stavlja previše težine na prednje stopalo pred šut. Ipak, neki autori 

preferiraju stav sa iskorakom u kom dolazi do malog preklapanja položaja stopala (Ball, 1989). 

Takođe je prihvatljivo koristiti ravan stav u kom su stopala jedno do drugog na liniji slobodnog  

bacanja.

Stopala se pozicioniraju za šut u razmaku blizu širine ramena, ili blago šire, zavisno od 

navike igrača. Stopala koja su preblizu jedno drugom mogu da izazovu probleme sa balansom 

igrača, jer je baza za oslonac u tom slučaju veoma uska, dok će položaj stopala koji je preširok 

uvesti lateralnu komponentu guranju stopala od pod. Najčešći prelimenarni pokreti se sastoje od 

nekoliko driblinga sa rukom kojom se šutira, držeći zglob opuštenim, prste i ruku takođe. Igrač u 

glavi isprobava pokrete šuta koji sledi, onda uzima loptu obema rukama pred šut. Šuter bi trebalo 

da raširi prste kako bi imao bolju kontrolu nad loptom, i da postavi prste tako da budu direktno 

4

iza lopte, a ne sa njene strane (Hartley i Fulton, 1971). Zglob bi trebalo da bude u ekstenziji 

(savijen unazad) da bi se bolje pridržala lopta i da bi se omogućila pokretajuća sila za šut.

Slika 1. Pripremni pokreti: Igrači se spremaju za slobodno bacanje driblujući nekoliko 
puta dok su na poziciji kod linije, nakon toga pažljivo odmeravaju metu. Igrači zauzimaju 
stav poluiskoraka sa dominantnom nogom blago ispred druge noge, noge su razmaknute u 
širini ramena.

background image

6

da skladište nešto natezne energije tokom perioda neposredno pre istezanja, slično elastičnoj 

traci.   Mišić   če   se   onda   kontrahovati   snažnije   tokom   početka   pokreta   usled   ove   skladištene 

energije. Ovaj mehanizam takođe može da se javi tokom šuta, kada je zglob u hiperekstenziji pre 

otpuštanja lopte. Kako se lopta dovodi do nivoa čela pre otpuštanja, zglob je u hiperekstenziji, što 

isteže   mišiće   fleksore   zgloba.   Ovi   mišići   onda   mogu   da   se   kontrahuju   sa   više   sile   tokom 

otpuštanja lopte, proizvodeći više rotacije unazad i brzine lopte.

Slika 2. Njihanje unazad. Igrači pokazuju dobru količinu nagiba trupa unapred i fleksije 
kolena   pre  šuta.   Lopta   bi   trebalo   da   se  drži  bliže  trupu  kod  ženskog   primera   jer  ova 
pozicija lopte proizvodi previše fleksije ramena i ekstenzije lakta u ovom trenutku šuta.

Želiš da pročitaš svih 27 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti