Mehanika slobodnog bacanja
Seminarski rad iz predmeta
Biomehanika
Tema
:
MEHANIKA SLOBODNOG BACANJA
Profesor: Student:
Prof. Duško Ilić Lazar Dejanvić 79-FVS-08
Prof. Vladimir Mrdaković
Beograd, 2014.
UNIVERZITET U BEOGRADU
FAKULTET SPORTA I FIZIČKOG VASPITANJA
1
SADRŽAJ:
1. UVOD………………………………………………………………………………….. 2.
2. PRELIMINARNI POKRETI ………………………………………………………….. 3.
3. ZANJIHAJ UNAZAD ………………………………………………………………… 5.
4. POKRETI KOJI PROIZVDE SILU…………………………………………………....10.
5. KRITIČNI TRENUTAK ………………………………………………………………13.
6. LUK ŠUTA …………………………………………………………………………….16.
7. ISPRAĆAJ ……………………………………………………………………………..21.
8. ZAKLJUČAK ………………………………………………………………………….22.
9. LITERATURA ……………………………………………………………………...….23.

3
pokazuju i levoruke igrače. Subjekti ove studije su bili članovi košarkaškog tima za muškarce i
žene sezone 2005 univerziteta Manitoba, koji su se složili da prođu analizu snimka njihovog šuta
i drugih košarkaških veština. Dobijen je pristanak od svih sportista koji su učestvovali u studiji
pre snimanja i naknadne analize snimaka. Takođe bi trebalo da se napomene da ženski igrači
koriste malo manju košarkašku loptu od one koju koriste muškarci analizirani u ovoj studiji.
Objavljeno je da je manja lopta lakša za rukovanje i šutiranje za slabije igrače (Juhasz, 1982).
Najbolja proba za svakog sportistu je odabrana za dalju analizu, mada je prijavljeno da postoji
malo konzistentnosti u raznim merenim uglovima za ponovljene probe slobodnog bacnja (Hayes,
1988).
2. PRELIMINARNI POKRETI
Prelimenarni pokreti za slobodno bacanje (desnoruki šuter) su veoma induvidualni, i
blago različiti u zavisnosti od igrača. Većina igrača koriste ove pokrete da bi mentalno isprobali
šut, da bi pokušali da se opuste mentalno i da opuste mišiće od tenzije i napetosti. Igrač će prići
do linije slobodnih bacanja i staviti svoj desni palac na liniju. Levo stopalo može da bude pored
desnog, ili malo iza desnog u stavu poluiskoraka. Najčešće preporučivan stav je stav blagog
iskoraka, u kom je prednji palac na liniji a zadnji u ravni sa lukom desnog stopala. Stav sa
dubljim iskorakom u kom je zadnji palac u ravni sa zadnjom polovinom stopala ili sa krajem
stopala se ne preporučuje jer stavlja previše težine na prednje stopalo pred šut. Ipak, neki autori
preferiraju stav sa iskorakom u kom dolazi do malog preklapanja položaja stopala (Ball, 1989).
Takođe je prihvatljivo koristiti ravan stav u kom su stopala jedno do drugog na liniji slobodnog
bacanja.
Stopala se pozicioniraju za šut u razmaku blizu širine ramena, ili blago šire, zavisno od
navike igrača. Stopala koja su preblizu jedno drugom mogu da izazovu probleme sa balansom
igrača, jer je baza za oslonac u tom slučaju veoma uska, dok će položaj stopala koji je preširok
uvesti lateralnu komponentu guranju stopala od pod. Najčešći prelimenarni pokreti se sastoje od
nekoliko driblinga sa rukom kojom se šutira, držeći zglob opuštenim, prste i ruku takođe. Igrač u
glavi isprobava pokrete šuta koji sledi, onda uzima loptu obema rukama pred šut. Šuter bi trebalo
da raširi prste kako bi imao bolju kontrolu nad loptom, i da postavi prste tako da budu direktno
4
iza lopte, a ne sa njene strane (Hartley i Fulton, 1971). Zglob bi trebalo da bude u ekstenziji
(savijen unazad) da bi se bolje pridržala lopta i da bi se omogućila pokretajuća sila za šut.
Slika 1. Pripremni pokreti: Igrači se spremaju za slobodno bacanje driblujući nekoliko
puta dok su na poziciji kod linije, nakon toga pažljivo odmeravaju metu. Igrači zauzimaju
stav poluiskoraka sa dominantnom nogom blago ispred druge noge, noge su razmaknute u
širini ramena.

6
da skladište nešto natezne energije tokom perioda neposredno pre istezanja, slično elastičnoj
traci. Mišić če se onda kontrahovati snažnije tokom početka pokreta usled ove skladištene
energije. Ovaj mehanizam takođe može da se javi tokom šuta, kada je zglob u hiperekstenziji pre
otpuštanja lopte. Kako se lopta dovodi do nivoa čela pre otpuštanja, zglob je u hiperekstenziji, što
isteže mišiće fleksore zgloba. Ovi mišići onda mogu da se kontrahuju sa više sile tokom
otpuštanja lopte, proizvodeći više rotacije unazad i brzine lopte.
Slika 2. Njihanje unazad. Igrači pokazuju dobru količinu nagiba trupa unapred i fleksije
kolena pre šuta. Lopta bi trebalo da se drži bliže trupu kod ženskog primera jer ova
pozicija lopte proizvodi previše fleksije ramena i ekstenzije lakta u ovom trenutku šuta.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti