Menadžment i marketing u kulturi i umjetnosti
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za kulturologiju
Kulturalni menadžment
Seminarski projekt
Menadžment i marketing u kulturi i umjetnosti
Osijek, rujan 2012.
Studentica
Anja Fosić
Matični broj indeksa
323
Vlastoručni potpis
Studentica
Olja Uglik
Matični broj indeksa
270
Vlastoručni potpis
Mentor: Prof. dr. sc. Maja Lamza - Maronić
Sadržaj
1. Uvod
3
2. Projekt............................................................................................................... 4
2.1. Okruženje organizacije...................................................................................5
2.2. Planiranje........................................................................................................6
2.3. Prezentiranje...................................................................................................8
3. Menadžment u kulturi.......................................................................................8
3.1. Poimanja kulture...........................................................................................11
4. Marketing u kulturi..........................................................................................11
4.1. Organizacija posebnih događanja.................................................................12
5. Zaključak......................................................................................................... 14
6. Literatura.........................................................................................................15

2. Projekt
Za svaki projekt, jedna je od najbitnijih stvari menadžment i dobro upravljanje
vremenom, sredstvima i ljudima. Organizacija, ili samo projekt čiji je vijek trajanja (relativno)
kratak leže na dobrom menadžmentu koji obuhvaća puno funkcija, ali mi ćemo spomenuti
najvažnijih pet
:
Planiranje – potrebno je odrediti ciljeve organizacije i prostup njihovomostvrivanju, a
sve uz optimalno korištenje resursa koji se menadžmentu dostupni
Organiziranje – potrebno je organizirati rad – podijeliti strateški i formalno ljude i
financijske resurse te im dati informacije kojima bi se zadaci mogli u što kraćem roku,
a što učinkovitije uraditi.
Upravljanje ljudskim potencijalima – naziva se i pomalo nezgrapno 'kadroviranje0,
zadatak je pronaći najbolje raspoložive ljude i njima popunit radna mjesta, te obavljati
sve poslove potrebne da bi se ljudi razvijali i zadržali u organizaciji
Vođenje – pozicioniraju se one djelatnosti menadžera vezane uz potporu
zaposlenicima/volonterima, odnosno članovima organizacije, utjecaj na njihovu
motivaciju da postižu ciljeve, upravljanja odnosima i sukobima između pojedinaca i
skupina i sl.
Kontroliranje – nadovezuje se na planiranje, a zadatak je ustvrditi jesu li postavljeni
planovi ispunjeni (ili ne, te ako nisu iz kojih razloga da se mogu kroigirati dok je i ako
je moguće)
Također, kako smatramo da svim menadžerima nisu potrebna ista znanja, već ovisno o
obavljanju posla, prilažemo i podjelu menadžera po hijerarhijskoj razini pa tako
razlikujemo tri temeljne skupine:
Menadžeri najviše razine_ odgovorni za uspjeh cijele organizacije, bave se uglavnom
dugoročnim planiranjem, donošenjem ključnih odluka, razmatranjem najvažnijih
trendova u okruženju, razvojem organizacijske kulture, i sličnim poslocima opće i
dugoročne prirode.
Alfirević, Pavičić, Aleksić; Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti; Masmedia, Zagreb 2006. 71. str
Alfirević, Pavičić, Aleksić; Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti; Masmedia, Zagreb 2006. 73. str
Menadžeri srednje razine: trebaju razrađivati opće planove i odluke, kako bi se
utvrdilo što bi i kako trebao raditi dio organizacije kojem su na čelu, te služiti kao
glavni komunikacijski kanal između menadžera najviše i najniže razine
Menadžeri najniže razine; uloga im se odnosi na potporu zaposlenicima (i/ili
volonterima, odnosno članovima neprofitne organizacije) u postizanju ciljeva, pri
čemu moraju osigurati poštovanje pravila i odluka donesenih na višim razinama
menadžmenta.
2.1Okruženje organizacije
Kao još jedan bitan čimbenik uspjeha organizacije jest njezino okruženje – u
okruženje se ubrajaju svi relevantni čimbenici koji mogu djelovati na organizaciju (bilo
pozitivno ili negativno). Okruženje nije homogeno, nego se ono sastoji od više segmenata:
opće ili socijalne okoline, poslovne okoline (okoline zadatka) i interne okoline
Opća ili socijalna okolina – obuhvaća temeljne čimbenike općeg konteksta u kojem
organizacija/institucija kulture i umjetnosti posluje/djeluje (a što se odnosi na temeljna
obilježja prirodnog, tehnološlog, gospodarskog, društvenog, političkog... okruženja
koji za organizaciju – u određenom roku – predstavljaju nešto na što je vrlo teško
moguće utjecati.
Poslovna okolina (okolina zadatka) – u tu okolinu spadaju sve zainteresirane strane
(engl. Stakeholders) na koje organizacija utječe tijekom svoj poslovanja/djelovanja:
kupci, odnosno, korisnici njezinih proizvoda i usluga, dobavljači, kreditori i drugi koji
je financiraju (u neprofitnim prganizacijama to su prvenstveno donatori i sponzori),
konkurenti, državna tijela s kojima sutađuje,...
Interna okolina – u nju se ubrajaju sva sredstva(resursi) kojima organizacija raspolaže
i može upravljati, te
neopipljive
posebnosti kojima se izdvaja od sličnih organizacija,
kao što su organizacijska kultura, i slično.
Alfirević, Pavičić, Aleksić; Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti; Masmedia, Zagreb 2006., 74. Str
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti