Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za kulturologiju

Kulturalni menadžment

Seminarski projekt

Menadžment i marketing u kulturi i umjetnosti

Osijek, rujan 2012.

Studentica

Anja Fosić

Matični broj  indeksa

323

Vlastoručni potpis

Studentica

Olja Uglik

Matični broj indeksa

270

Vlastoručni potpis

Mentor: Prof. dr. sc. Maja Lamza - Maronić

Sadržaj

1. Uvod

3

2. Projekt............................................................................................................... 4

2.1. Okruženje organizacije...................................................................................5

2.2. Planiranje........................................................................................................6

2.3. Prezentiranje...................................................................................................8

3. Menadžment u kulturi.......................................................................................8

3.1. Poimanja kulture...........................................................................................11

4. Marketing u kulturi..........................................................................................11

4.1. Organizacija posebnih događanja.................................................................12

5. Zaključak......................................................................................................... 14

6. Literatura.........................................................................................................15

background image

2. Projekt

Za   svaki   projekt,   jedna   je   od   najbitnijih   stvari   menadžment   i   dobro   upravljanje 

vremenom, sredstvima i ljudima. Organizacija, ili samo projekt čiji je vijek trajanja (relativno) 

kratak leže na dobrom menadžmentu koji obuhvaća puno funkcija, ali mi ćemo spomenuti 

najvažnijih pet

1

:

Planiranje – potrebno je odrediti ciljeve organizacije i prostup njihovomostvrivanju, a 

sve uz optimalno korištenje resursa koji se menadžmentu dostupni

Organiziranje – potrebno je organizirati rad – podijeliti strateški i formalno ljude i 

financijske resurse te im dati informacije kojima bi se zadaci mogli u što kraćem roku, 

a što učinkovitije uraditi.

Upravljanje ljudskim potencijalima – naziva se i pomalo nezgrapno 'kadroviranje0, 

zadatak je pronaći najbolje raspoložive ljude i njima popunit radna mjesta, te obavljati 

sve poslove potrebne da bi se ljudi razvijali i zadržali u organizaciji

Vođenje   –   pozicioniraju   se   one   djelatnosti   menadžera   vezane   uz   potporu 

zaposlenicima/volonterima,   odnosno   članovima   organizacije,   utjecaj   na   njihovu 

motivaciju da postižu ciljeve, upravljanja odnosima i sukobima između pojedinaca i 

skupina i sl.

Kontroliranje – nadovezuje se na planiranje, a zadatak je ustvrditi jesu li postavljeni 

planovi ispunjeni (ili ne, te ako nisu iz kojih razloga da se mogu kroigirati dok je i ako 

je moguće)

Također, kako smatramo da svim menadžerima nisu potrebna ista znanja, već ovisno o 

obavljanju   posla,   prilažemo   i   podjelu   menadžera   po   hijerarhijskoj   razini   pa   tako 

razlikujemo tri temeljne skupine: 

2

Menadžeri najviše razine_ odgovorni za uspjeh cijele organizacije, bave se uglavnom 

dugoročnim   planiranjem,   donošenjem   ključnih   odluka,   razmatranjem   najvažnijih 

trendova u okruženju, razvojem organizacijske kulture, i sličnim poslocima opće i 

dugoročne prirode.

1

 Alfirević, Pavičić, Aleksić; Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti; Masmedia, Zagreb 2006.  71. str

2

 

Alfirević, Pavičić, Aleksić; Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti; Masmedia, Zagreb 2006.  73. str

Menadžeri   srednje   razine:   trebaju   razrađivati   opće   planove   i   odluke,   kako   bi   se 

utvrdilo što bi i kako trebao raditi dio organizacije kojem su na čelu, te služiti kao 

glavni komunikacijski kanal između menadžera najviše i najniže razine

Menadžeri   najniže   razine;   uloga   im   se   odnosi   na   potporu   zaposlenicima   (i/ili 

volonterima,   odnosno   članovima   neprofitne   organizacije)   u   postizanju   ciljeva,   pri 

čemu   moraju   osigurati   poštovanje   pravila   i   odluka   donesenih   na   višim   razinama 

menadžmenta.

2.1Okruženje organizacije

Kao   još   jedan   bitan   čimbenik   uspjeha   organizacije   jest   njezino   okruženje   –   u 

okruženje   se   ubrajaju   svi   relevantni   čimbenici   koji   mogu   djelovati   na   organizaciju   (bilo 

pozitivno ili negativno). Okruženje nije homogeno, nego se ono sastoji od više segmenata: 

opće ili socijalne okoline, poslovne okoline (okoline zadatka) i interne okoline

3

.

Opća ili socijalna okolina – obuhvaća temeljne čimbenike općeg konteksta u kojem 

organizacija/institucija kulture i umjetnosti posluje/djeluje (a što se odnosi na temeljna 

obilježja   prirodnog,   tehnološlog,   gospodarskog,   društvenog,   političkog...   okruženja 

koji za organizaciju – u određenom roku – predstavljaju nešto na što je vrlo teško 

moguće utjecati.

Poslovna okolina (okolina zadatka) – u tu okolinu spadaju sve zainteresirane strane 

(engl. Stakeholders) na koje organizacija utječe tijekom svoj poslovanja/djelovanja: 

kupci, odnosno, korisnici njezinih proizvoda i usluga, dobavljači, kreditori i drugi koji 

je financiraju (u neprofitnim prganizacijama to su prvenstveno donatori i sponzori), 

konkurenti, državna tijela s kojima sutađuje,...

Interna okolina – u nju se ubrajaju sva sredstva(resursi) kojima organizacija raspolaže 

i može upravljati, te 

neopipljive

 posebnosti kojima se izdvaja od sličnih organizacija, 

kao što su organizacijska kultura, i slično.

3

 

Alfirević, Pavičić, Aleksić; Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti; Masmedia, Zagreb 2006., 74. Str

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti