Menadzment (II kol)
Menadžment
1. Koji su najčešći simtpomi krize?
● smanjenje tržišnog učešća
● smanjenje obima profita
● nezadovoljstvo potrošača
● zastarijevanje proizvoda
● visoka zavisnost od dobavljača
● slabe poslovne veze
● uprava posvećena sama sebi
● kašnjenje sa isporukama
● veliki broj reklamacija
● izražena potreba za pozajmnicama
2. U kojim poslovnim područjima se mogu javiti simptomi krize?
Prodaja, upravljanje preduzećem, nabavka, proizvodnja, tehnologija, finansije,
organizacija,kadrovi
Alternativni odgovor:
Postoje različite vrste kriza:
● Strategijska kriza
● Kriza uspjeha
● Kriza likvidnosti
● Kriza nesolventnosti
3. Kako objašnjavate tezu da je kriza istovremeno i šansa?
Kriza je istovremeno i šansa za stvaranje novih ideja. Tako kriza predstavlja značajnu
snagu napretka i pospješuje promjene u preduzeću, koje su zbog starenja preduzeća
postale nužne. (Melovićeva knjiga)
4.
“Proaktivan” način djelovanja menadžera u odnosu na krizu se objašnjava
metaforom? Pojasniti!
Proaktivan se objašnjava pomoću metafore sa izviđačima prije neke bitke, dakle prije
nego što dođe do konkretnog sukoba između vojski, pošalju se izviđači da utvrde sa čim
se suočavaju. Tako i proaktivni menadžeri unaprijed razmišljaju
5.
Kojom metaforom se pojašnjava “reaktivan” način djelovanja menadžera u
odnosu na krizu? Pojasniti?
Reaktivan način djelovanja menadžera može se pojasniti metaforom cvrčka i mrava.
Dok je mrav(proaktivni menadžer) preventivno se spremao za krizu, za to vrijeme je
cvrčak(reaktivni menadžer) svirao i nije brinuo o krizi dok nije došla zima.
6. Iluzije kojima su podložni menadžeri u rješavanju krize su najčešće:
➔
o dimenzijama
➔
o spoljnjem zaštitniku
➔
o nepovredivosti
➔
o previskoj cijeni
➔
o nosiocima loših vijesti
➔
da cilj opravdava sredstva
7. Navedite najmanje 5 iluzija menadžera i objasnite 2 od njih.
➔
o dimenzijama
➔
o spoljnjem zaštitniku
➔
o nepovredivosti
➔
o previskoj cijeni
➔
o nosiocima loših vijesti
➔
da cilj opravdava sredstva
Iluzija o iskustvu:
Najprripremljenije organizacije su one koje su u prošlosti preživjele
brojne krize.
Iluzija o spoljnom zaštitniku:
Neka institucija izvan preduzeća pružiće im pomoć i pokriti
gubitke.
8. Odakle proističe potreba za planiranjem?
Potreba za planiranjem proističe iz činjenice da se podigne pogled sa sadašnjice i da
se organizacija okrene ka budućnosti. Potreba za planiranjem postoji na svim nivoima
menadžmenta, podjednako u manjim, kao i u velikim preduzećima. Pridavanje sve
većeg značaja potrebi za planiranjem objašnjava se dejstvom sljedećih faktora:
1. Porast vremenskog raspona između momenta donošenja odluke i budućih
rezultata
2. Porast organizacione kompleksnosti i interne međuzavisnosti pojedinih
organizacionih djelova
3. Rastući uticaj eksternog okruženja
4. Planiranje utiče na kvalitet ostalih aktivnosti menadžmenta

Mada planiranje na višim nivoima organizovanja, predstavlja događaj, radi se o procesu
koji se kontnuirano odvija i rezultira brojnim odlukama u preduzeću.
13. Navedite ključne faze u procesu planiranja.
1.Utvrđivanje ciljeva
2.Dijagnoza postojećeg stanja
3.Identifikacija prednosti i ograničenja
4.Određivanje pravaca akcije
5.Implementacija plana
14. Šta u procesu planiranja podrazumijeva spoznaja “biti svjestan šansi”?
Biti svjestan šansi podrazumijeva realnu procjenu šansi, tržišta, konkurencije, želje
klijenata, sopstvenih snaga i slabosti.
15. Objasnite razliku između formalnog i neformalnog planiranja.
Formalno planiranje je utvrđeno, sistematizovano, ustaljeno i predstavlja kontinuiran
proces
Dok je neformalno planiranje povremen proces, nije kontinuirano i nije ustaljena aktivnost.
16. Šta podrazumijeva faza “dijagnoza postojećeg stanja” u procesu planiranja?
Dijagnoza postojećeg stanja podrazumijeva fazu analiziranja prošlosti preduzeća gdje
menadzeri žele da utvrde razloge zbog kojih je preduzeće ostvarilo određene rezultate
u prošlosti. Preispituju svi svi aspekti realizacije ciljeva u protklom periodu.
17. Da li se u današnjim uslovima poslovanja pridaje manji ili veći značaj planiranju?
Zbog čega?
U današnjim uslovima prlaniranju se pridaje sve veći značaj zbog neizvjesnosti na tržištu,
pojave iznenadnih problema i poteškoća pri realizovanju ciljeva. Planirati znači biti
spreman da se suočiš sa problemima.
18. Prema kojim kriterijumima se mogu razvrstati planovi?
Nivou na kome se donose: Strategijski, taktički, operativni
Dužini perioda na koji se donose: kratkoročni, srednjoročni, dugoročni
Obuhvatu organizacije: globalni, divizioni, funkcionalni
Učestalosti korišćenja: ustaljeni i posebni
19. Zbog čega se javlja potreba za predviđanjem?
Predviđanjem nastojimo da procijenimo izvjesnost budućih događaja, onih koji se mogu
i onih koji se ne mogu kontrolisati. Da bi organizacija uspjela menadzeri nastoje da uz
pomoć predviđanja isključe bilo kakva iznenađenja i izbjegnu dezorjentaciju.
20. Objasnite razliku između planiranja i predviđanja?
Previđanje je uži pojam od planiranja. Predviđanje ima za cilj da procijeni vjerovatnoću
da će se neki događaj desiti i veličinu njegovog uticaja na planom predviđene
ciljeve.Planiranje predstavlja kontinuiran proces koji teče kroz više faza i čiji je rezultat
planska odluka.
21. Kada biste se opredijelili za kvalitativne, a kada za kvantitativne tehnike
predviđanja?
● Kalitativne tehnike odlučivanja se koriste kada su podaci teško dostupni i kada
nema dovoljan broj statističkih podataka.
● Kvantitativne tehnike se koriste kada ima ima dovoljno ključnih pokazatelja i
statističkih podataka na osnovu kojih je moguće utvrditi zavisnost između ključnih
varijabli.
22. Nabrojite najmanje 3 kvalitativne tehnike predviđanja. Objasnite jednu.
● Scenario
● Delfi
● Brainstorming
Brainstorming je tehnika kvalitativnog predviđanja koja omogućuje učesnicima da iznesu
svoje ideje koje ne smiju biti kritikovane ili ismijane već se moraju saslušati i uzeti u
razmatranje.
23. Nabrojite najmanje 3 kvantitativne tehnike previđanja. Objasnite jednu.
● Istraživanje tržišta
● Planiranje zaliha
● Linearno programiranje
Planiranje zaliha za riješavanje ovog problema može se koristiti EOQ model ekonomske
narudzbe. Ovaj model uzima u obzir sledeće veličine:
● Količinu upotrijebljenih zaliha
● prosječni trošak
● troškove nabavke zaliha.
24. U čemu se ogleda značaj funkcije organizovanja?
Organizacija predstavlja sredstvo za ostvarivanje ciljeva.
Svrha uspostavljanja određene organizacije je da se omogući zaposlenima i
menadžerima da rade efikasnije kao cjelina.
Podjela rada je dovela do specijalizacije, što je dovelo do potrebe za koordinacijom,
odnosno do potrebe za organizacijom. “Organizacija i specijalizacija su osnov ljudskog
progresa”,

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti