1

Uvod

     Menadžment kontrola mora biti utemeljena na strateškim pravcima kojima istovremeno pruža 

informacionu podlogu. Istovremeno strategija bi bez menadžament kontrole izgubila svoj 

smsisao. Mnadžment kontrola omogućava mobilizaciju svih poslovnih potencijala i mentalne 

energije za postizanje postavljenih ciljeva preduzeća. Procesi strateškog upravljanja započinju 

sa analizom okruženja i samog preduzeća kao objekta upravljanja u datom okruženju. Ovaj deo 

upravljačkih procesa organizaciono je vezan za vrh menadžmenta i vremenski je dugoročno 

orijentisan. Upravljački procesi se dalje nastavljaju realizacijom formulisane strategije kroz 

podelu nadležnosti i odgovornosti, kao i zadataka, procesa, aktivnosti, izvršnih operacija i sl., uz 

determinisanje odgovarajućih mera performansi svakog relevantnog elementa organizacione 

strukture. Ovaj deo strateških procesa organizaciono je vezan za srednji i niži novo upravljanja, 

kao i za izvršioce operacija, a vremenska dimenzija ide od srednjoročne do kratkoročne, pa 

negde i do svakodnevne. Merenje performansi povezano je sa raznim strateškim procesima i 

različitim vremenskim horizontima. Menadžment kontrola u svim ovim procesima ima vrlo 

značajnu u nezamenljivu ulogu. Ona zapravo strateške procese napaja informacijama izradom 

planova i budžeta, radi njihovog usmeravanja, kao i praćenjem realizacije planova i budžeta 

održava, odnosno sledi strateške procese, rečju vodi preduzeće ka postavljenim ciljevima i 

strateškim pravcima. Kontrolni sistemi ne mogu sami rešiti sve probleme, i imaju smisla samo 

ukoliko podstiču menadžere i druge zaposlene na željeno ponašanje, odnosno na preduzimanje 

korektivnih akcija. Činjenica da ljudi u principu ne vole kontrolu za menadžere predstavlja 

problem sa kojim se treba suočiti, i od čijeg rešenja u mnogo čemu zavisi uspešnost čitavog 

procesa kontrole. Pored svih nastojanja da se sa zaposlenima postupci usaglase i automatizuju, 

pretpostavljeni mora uvek imati otvorene oči

2

                                         

1.Funkcija menadzmenta

         Menadžment kao naučna disciplina je počeo da se izučava 1911.godine, a kod nas tek 

1990.godine.   Pod   menadžmentom   se   najčešće   podrazumeva   skup   znanja   o   upravljnju 

preduzećem   kao   organizacionim   sistemom.   Menadžment   je   proces   odlučivanja   o   ciljevima 

organizacionog sistema i načina njegovog ostvarenja. Menadžment je proces rada sa ljudima uz 

uključivanje ostalih organizacionih resursa.

Osnovne funkcije menadžmenta su:

1.Planiranje 

2.Organizovanje  

3.Vođenje ili rukovođenje 

4.Kontrola

Kontrola  je   menadžerska   aktivnost   koja   zahteva   nadgledanje,   ocenu,   merenje   i   poboljšanje 

različitih aktivnosti u organizaciji s ciljem da se identifikuju učinci i preduzmu korekcije, ukoliko je 

background image

4

Tada se javljaju problemi, koji ukazuju na očigledne propuste u organizaciji:

•  Loš kvalitet proizvoda i usluga

•  zakašnjenja u izveštavanju,

•  pad ili stagniranje profita,

•  slab radni moral zaposlenih i vrlo loši meduljudski odnosi,

•  gubitak liderskih pozicija na tržištu i smanjenje porudžbina od strane kupaca,

•  nemogućnost brzog i blagovremenog dobijanja relevantnih podataka i informacija,

•  neefikasno korišcenje resursa, itd.

Da bi se oni popravili, menadžeri moraju da posvete veliku pažnju kontroli. Potrebno je istaći da 

kontrolni sistemi mogu biti parcijalni ili totalni.

-Parcijalni sistemi obaveštavaju o odstupanjima, ali ne podrazumevaju preduzimanje akcije.

  -Totalni   sistem   ukazuje   na   odstupanja   između   stvarnih   i   očekivanih   performansi,   kao   i   da 

podrazumeva preduzimanje korektivne akcije.

Treba istaći da po nekim podelama, kontrolni sistem bi trebalo da ima tri osnovne karakteristike:

•  Da razjasni menadžerska očekivanja i oceni zaposlene.

•  Da pojača vezu između rezultata i nagrada.

•  Da utiče na sve zaposlene u organizaciji da što bolje rade svoj posao.

 

5

1.2. Neophodnost i značaj kontrole

 Aktivnost kontrole je čvrsto povezana sa ostalim fazama procesa menadžmenta - planiranjem, 

organizovanjem i liderstvom. Kontrola pomaže racionalno korišcenje organizacionih resursa i 

ostvarivanje postavljenih ciljeva. Ona je sastavni deo u svim fazama procesa menadžmenta i 

uopšteno doprinosi njihovom poboljšanju i unapređenju menadžerske aktivnosti. Kontrola daje 

povratne informacije o obavljanju određenih poslova, poboljšava komunikaciju, ojačava pozicije 

i uticaj lidera.Sa punim pravom moženo govoriti da nema efikasnog menadžmenta bez uspešne 

kontrole. Suština je da kontrola treba da se koristi u pravoj meri.Veliki je broj razloga zašto je 

kontrola neophodna. Najvažnije možemo spomenuti:

•  Ona omogućava lakša suočavanja sa neizvesnošću i promenama.

•  Izbegavanje poremećaja, problema i devijacija u poslovanju.

•  Da bi se lakše uočile i korigovale greške, i to kako u sadašnjosti, tako i u budućnosti, pri čemu 

treba težiti da se one preduprede.

•  Pomaže u identifikovanju šansi koje se mogu iskoristiti i opasnosti kojih se treba čuvati ili koje 

treba izbegavati.

•  Radi efikasnijeg funkcionisanja i racionalnijeg ponašanja organizacije kao što je poboljšanje 

kvaliteta proizvoda i usluga ili skraćenja proizvodnog ciklusa.

•  Daje informacije i ideje za preduzimanje korektivne akcije.

•  Daje podsticaj za bolji rad menadžera i zaposlenih, jer povezuje nagradu sa rezultatima, itd.

 Usled postojanja ograničenih resursa kojima organizacija raspolaže kontrola je više nego 

neophodna. Bez obzira koliko god resursa pojedinac ili organizacija imaju u svom posedu, uvek 

su ograničeni za mnoge ciljeve koji se mogu formulisati. Zbog toga, kontrola omogućava njihovo 

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti