Menadžment – Veština ili nauka
Visoka poslovna škola strukovnih studija
Blace
Seminarski rad
Predmet: Osnovi menadžmenta
Blace, 2012.
TEMA:
Menadžment – veština ili nauka?
„Menadžment je sposobnost (veština, umešnost)
obavljanja posla preko dugih ljudi ili kraće: obavljanje
poslova pomoću drugih ljudi.“
Mary Parker Follet
1

UVOD
Menadžment, shvaćen kao upravljanje privrednim
organizacijama, star je oko 200 godina, a, kao društveni
fenomen, menadžment je star koliko i civilizacija.
Do pre dve decenije reč ''menadžment'' je u našoj sredini
imala negativno značenje. Menadžment nije i ne sme biti
funkcija u smislu kako se shvatala u prošlosti na prostorima
bivše Jugoslavije.
1. Razvoj menadžmenta
Ljudi su oduvek imali potrebu za planiranjem,
organizacijom, vođenjem i kontrolom, zato za menadžment
možemo reći da je jedna od najstarijih profesija. To potvrđuju
brojni podaci iz istorije:
Stari Egipćani – Keopsova piramida,
seča šuma u Libanonu i Kineski zid predstavljaju primere
projekata velikih razmera iz drevne prošlosti, na kojima je bilo
angažovano desetine hiljada ljudi (suvišno je reći da je bilo
neophodno dodeliti nekom zadatak da organizuje ljude, vodi i
usmerava radnike, raspoređuje materijal i vrši kontrolu kako bi
sve bilo urađeno i teklo po planu); još stari Egipćani,
Vavilonci, Grci znali su za pojedine elemente, metode i
tehnike savremenog menadžmenta: priprema izvođenja
radova, planiranje, koordinacija, obučavanje specijalnih
savetnika, obuka planera, psihološke metode kao „terapija
kroz razgovor“ , pravna načela („Hamurabijev zakonik“
).
Vavilonski kralj Hamurabi (2123-2081. g. p.n.e.) izdao je kodeks pravnih propisa koji je sadržao 282
zakona – ''Hamurabijev zakonik''. U tom kodeksu on je regulisao mnoga pitanja vezana za upravljanje
državom i rad ''državne administracije''.
3
-Evolucija menadžmenta do industrijske revolucije-
Prerastanje agrarnog društva u idustrijsko, karakteriše se
specijalizacijom, standardizacijom, sinhronizacijom velikog
broja ljudi, koncentracijom resursa, maksimiziranjem
rezultata, kocentracijom kapitala i dr.
>5000. p.n.e.<
Sumeri. Začeci upravljanja
dokumentacijom (zapisi o tržišnim transakcijama zemljišne
knjige)
>4000.-1600. p.n.e.<
Egipat
. Osnove planiranja,
organizovanja i upravljanja. Pisani opisi poslova.
Centralizacija i decentralizacija.
>1800. p.n.e.<
Vavilon. Hamurabijev zakonik (odnosi se
na pitanja imovine, nekretnina, trgovine, porodice, rada,
pozajmice i ugovora)
>1491.p.n.e.<
Mojsije. Koncept organizacije. Principi
delegiranja.
>1100.-500.p.n.e.<
Kina
. Principi organizacije,
produktivnosti i upravljanja. Upotreba standarda.
Primere uspešnog menadžmenta nalazimo i u organizovanju egipatske državne uprave, npr.
predviđanja prinosa žitarica, predviđanje prihoda državne blagajne, itd.
Kineski general Sun Cu (600. g. p.n.e.) u svojim spisima pominje mnoge principe upravljanja
vojskom i veštine vođenja vojnih operacija.
Provera kandidata za državnu službu u staroj Kini vršena je na osnovu kriterijuma koje je dao
Konfučije. Osnovni kriterijum za unapređenje pojedinaca bila je njihova uspešnost u obavljanju
poslova.
4

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti