UNIVERZITET U TRAVNIKU

FARMACEUTSKO-ZDRAVSTVENI FAKULTET

ODSJEK/SMJER: SESTRINSTVO

MJERENJE GLIKEMIJE

-

seminarski rad

-

Mentor: 

Doc.dr. Esad Alibašić                                         

Student

Travnik, april 2019. godine 

background image

4

1. Žlijezde s unutrašnjim lučenjem 

Hormoni su organska jedinjenja različite hemijske prirode, koja se (putem krvi, limfe ili 

cerebrospinalne  tečnosti)  izlučuju  iz žlijezda  i dospijevaju  do  raznih  oragana  u  ljudskom 

organizmu. Hormoni pronalaze ciljana tkiva prepoznavajući svoje receptore. Sa receptorima 

hormoni reaguju na specifičan način i nizom hemijskih reakcija izazivaju metabolički efekat u 

ćeliji.   Njihovo   djelovanje   je   vrlo   specifično,   pa   nedostatak   hormona   dovodi   do 

karakterističnih promjena u organizmu.

Hormonska regulacija metaboličkih aktivnosti uključuje hijerarhiju tipova ćelija koje utiču 

jedna   na   drugu   bilo   da   bi   stimulisali   ili   izmjenili   oslobađanje   ili   aktivnost   određenog 

hormona. Sekrecija hormona iz endokrinih ćelija je stimulisana hemijskim signalima koji 

potiču iz viših ćelija u hijerarhijskom sistemu. Glavni koordinator hormonske aktivnosti kod 

sisara je hipotalamus koji reaguje na inpuls primljen iz centralnog nervnog sistema.

Izlučivanje specifičnih materija neposredno u krv naziva se unutrašnja sekrecija, a organi koji 

izlučuju   takve   materije   zovu   se   žlijezde   sa   unutarnjim   izlučivanjem   (endokrine   žlijezde). 

Materije koje one stvaraju   nazivaju se   hormoni i oni učestvuju u gotovo svim procesima 

metabolizma.   Žlijezde   sa   unutarnjim   lučenjem   su:   štitnjača,   paratireoidne   žlijezde, 

nadbubrežne žlijezde, pankreas, hipofiza, epifiza, timus i spolne žlijezde. Njihova djelatnost 

se  nalazi  pod   kontrolom  CNS  i   cijeli   sistem   žlijezda  sa  unutrašnjim   lučenjem  djeluje  sa 

nervnim sistemom kao cjelina.

Za   razliku   od   egzokrinih   žlijezda,   epitel   endokrinih   žlijezda   ne   formira   adenomere   i 

sekrecijske   kanale,   već   se   organizira   u   ćelijske   skupine   okružene   razvijenim   sistemom 

kapilara.

Endokrine žlijezde se  mogu podijeliti na dvije skupine:

1.

Jednoćelijske žlijezde

 - koje čine tzv. difuzni endokrini sustav

2.

Višećelijske žlijezde

 - koje se dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.

Hormoni   mogu   utjecati   na   rad   svih   ćelija   ili   su   specijalizirani,   te   potiču   reakciju   samo 

određene tzv. ciljne ćelije. Takve ćelije imaju posebne receptore koji prepoznaju te hormone.

Hormoni   se   oslobađaju,   pošto   ove   žlijezde   nemaju   izvodne   kanale,   u   krv,   limfu   ili 

cerebrospinalnu tečnost i na taj način dospijevaju do ciljnih organa na koje djeluju. Endokrine 

žlijezde  su različitog porijekla – neke nastaju od ždrijelnog epitela (štitna, grudna žlijezda), 

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti