1
1.
UVOD
Malo je deformiteta koji se javljaju u tako značajnom procentu, a tako nepovoljno utiču na
fizičko i psihičko stanje djece, kao što je ravno, odnosno spušteno stopalo.
Vaše dijete ima ravna stopala i loše držanje, čula je većina roditelja na obaveznom pregledu za
upis u školu.
Na stopalima se najčešće javljaju spušteni svodovi i ravna stopala. Na pojavu ovih deformiteta
utiče prije svega nasljedni faktor, ali i fizička neaktivnost, gojaznost, neadekvatna obuća.
Posljedice su otežano hodanje i stajanje, bolovi u nogama, a nekad i u krstima. Ako se ne radi o
već formiranim deformitetima koji bi zahtjevali ortopedski tretman, fizijatar će preporučiti
korektivnu gimnastiku, bavljenje sportom, prije svega plivanjem i korigovanje loših navika u
držanju.
Spušteni svodovi i ravna stopala su deformiteti koji se najčešće nalaze kod djece školskog
uzrasta. Razlog nastanka je prije svega nasljedni faktor i tada kažemo da dijete ima ravna
stopala. To znači da nema svodova kada dijete stoji, ali ni kada sjedi za razliku od spuštenih
svodova gdje je svod prisutan u sjedećem položaju ali se gubi pod opterećenjem kada dijete
stane. Spušteni svodovi nastaju zbog prirodne slabosti ili zbog nedovoljne aktivnosti mišića
stopala. Djeca su uglavnom prezaštićena u prvim godinama života (roditelji ih često nose
umjesto da hodaju) kada se svodovi formiraju, pa nedovoljno ojačani pod djetetovom težinom
popuste. To se dešava i kada se dijete puno udeblja ili naglo izraste.
U školskom uzrastu najveći broj djece nema naviku vježbanja i bavljenja sportom tako da se sa
njihovim rastom povećava rizik od pojave spuštenih svodova. Djeca sa ravnim stopalima i
spuštenim svodovima često imaju bolove u nogama, brzo se zamaraju, ne mogu dugo da hodaju,
nerado trče ili trče nepravilno pa je i ovo razlog što izbjegavaju bavljenje sportom.
Stepen deformiteta se određuje po različitim kriterijima pa se u literaturi i od ljekara koji je
pregledao dijete može čuti komentar da je to (npr. prvi, drugi ili treći stepen ravnih stopala ili da
su stopala blago spuštena ili da je najteži stepen.)
Da li dijete ima ravna stopala ili spuštene svodove možete da vidite ako mokrim stopalima stane
na ravnu površinu (pločice u kupatilu) i ostane trag. Ako ima odstupanja u odnosu na normalan
otisak djete treba odvesti na pregled kod ljekara.
Drugi način da provjerite da li je prisutan deformitet je da dijete bosim nogama stane ispred vas
okrenuto leđima.
2
Ako uočite da je Ahilova tetiva na peti iskrivljena u stranu i peta zarotirana u polje, a oslonac
stopalom o pod na unutrašnjoj strani dijete sigurno ima ravna stopala ili spuštene svodove.
Pored adekvatne obuće koja treba da bude prije svega odgovarajuće veličine, primjerena
djetetovim aktivnostima (cipele i sandale za hodanje, patike za sportske aktivnosti), dijete sa
ravnim stopalima treba da nosi i anatomske uloške koji će obezbjediti rasterećenje stopala i
adekvatan položaj noge u obući pri hodu.
Za djecu sa spuštenim svodovima ulošci nisu neophodni osim ako se ne radi o kombinovanim
deformitetima što će procjeniti ljekar na pregledu. Da bi se spriječila progresija deformiteta i
postigla korekcija neophodno je da djeca rade vježbe za jačanje mišića stopala. Vježbe se rade
svakog dana u trajanju od 10-15 minuta. Samo dovoljno snažne i pravilno izvedene vježbe mogu
dati zadovoljavajuće rezultate, zato je neophodna obuka djece koja treba da vježbaju i roditelja
koji će to nadzirati.
4
Uzroci nastajanja urođenih tjelesnih deformiteta su slijedeći:
loše formiran zametak bez poznatog uzroka,
prekobrojni prsti, spojeni i kratki prsti,
mehanički uzroci TD,
suženje materice kod majke, blizanačka trudnoća, smanjenje plodne vode,
trauma (povreda) u trudnoći,
upale i trovanja trudnice naročito do trećeg mjeseca trudnoće,
fizikalni uzroci,
rendgen,
uzimanje lijekova, alkohola, droge, nikotina za vrijeme trudnoće.
Obzirom na prirodu urođenih deformacija i nemogućnosti preventivnog djelovanja,
razmotrićemo probleme vezane za stečene deformacije.
2.2. Stečeni tjelesni deformiteti
Stečeni tjelesni deformiteti su rjeđi naspram urođenih.
Uzroci nastajanja stečenih tjelesnih deformiteta su slijedeći:
rahitis sa svim svojim posljedicama,
prelomi kostiju,
razna hronična oboljenja,
loše navike,
paralize živaca,
trauma.
5
2.3. Podjela deformiteta
Deformiteti se mogu podijeliti u više segmenata
2
:
Deformiteti kičmenog stuba:
-
lordoza,
-
skolioza,
-
kifoza,
-
kifoskolioza.
Deformiteti grudnog koša:
-
ravne grudi,
-
udubljene grudi,
-
ispupčene gudi.
Deformiteti nogu:
-
„x“ noge,
-
„o“ noge
Deformiteti stopala:
-
ravna stopala,
-
udubljena stopala,
-
čukljevi.
2.3.1. Deformiteti kičmenog stuba
Deformacija kičmenog stuba je posljedica kongenitalnih ostifikacionih poremećaja u razvoju.
Poremećaji se manifestuju u tri ostifikaciona centra i to na tijelu pršljena, i po jedan za svaki
poprečni nastavak.
2
Skender N., Kendić S., „Tjelesni i zdravstveni odgoj u funkciji korekcije deformiteta lokomotornog sistema“,
Pedagoški zavod Bihać, 2002. godine, str. 47.
7
Slika 2. Lordotična i normalna kičma
Javlja se u sekundarnom i kompenzatornom (konstitucionalnom) obliku. Najčešći uzroci su
lumbosacralne anomalije, paraliza trbušnih mišića, gojaznost, zadnja obostrana
luksacija kuka ili
fleksioni deformiteti kuka. Nastaje uvijek kada je potrebno pomjeranje trupa prema natrag sa
ciljem približavanja centru graviteta tijela. Najčešći simtomi su zamor, bol u leđima i
nesposobnost za veći napor. Kralježnica je najvažniji i najkompliciraniji dio čovjekovog kostura
te čini osnovicu kostura. Normalna kralježnica odraslog čovjeka ima četiri zavoja koja su važna
za balans, asorpciju i distribuciju mehaničkog stresa, prilikom izvođenja pokreta.
5
Vratni i
slabinski zavoj su konveksni prema naprijed, dok su prsni i križni zavoj konveksni prema nazad.
Lordosis se liječi slično kao kifoza. Vježbe koje u praksi primenjujemo su:
-istezanjem. Quadratum lumborum,
- istezanje i jačanje trbubušnih mišića,
- istezanje zadnje lože nadkoljenice.
Hiruškim intervencijama se pribjegava kada su nastale koštane deformacije. Terapija se
kombinuje ortopedsko-ortotskim sredstvima sa kineziterapijom.
5
Prot F., „Sveze između motoričkih znanja i ljudskih sposobnosti i osobina“ – Motorička znanja u funkciji razvoja
čovjeka, 2. Ljetna škola pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske, 1993. godine, str. 32.
