Ekonomičnost primjene čelika u metalnim konstrukcijama proizlazi upravo iz mogućnosti
korištenja, oblikovanja i prerade gotovih osnovnih konstrukcijskih elemenata koji se dijele na
tri osnovne grupe:

a) trake (lamele) i puni profili
b) limovi
c) profilni nosači
d) složeni profili
e) hladno oblikovani profili

Slika 1.2 Trake i puni profili

Slika 1.3 Limovi

Slika 1.4 Profilni nosači

Slika 1.5 Složeni profili

Slika 1.6 Hladno oblikovani profil

Kao i sve, metalne konstrukcije imaju svoje prednosti i nedostatke.

Glavne prednosti metalnih konstrukcija su:

moguća potpuna tvornička izrada konstrukcije te samim time montaža gotovih
dijelova

zahtijevaju vrlo malo strojne obrade (rupe, brušenje rubova, poprečni zavari na
spojevima)

laka adaptacija (prilagođavanje novoj funkciji)

mogućnost demontaže i premještanja

mogućnost kombiniranja različitih materijala

Nedostaci metalnih konstrukcija:

potrebno održavanje radi zaštite od korozije

neotpornost na požare (dobri vodiči topline te im porastom temperature bitno padaju
mehanička svojstva)

2.1 Zavareni spoj

Zavareni spojevi spadaju među nerastavljive veze i upotrebljavaju se prije svega za spajanje
nosećih strojnih dijelova i konstrukcija. Zavarivanje je spajanje metalnih, ili nemetalnih
dijelova toplinskim postupkom taljenja ili omekšavanja na mjestu spoja, sa ili bez dodavanja
materijala. Spoj nastaje taljenjem osnovnih i dodatnih materijala, ili pritiskanjem omekšanih
osnovnih materijala. Područje u kojem nastaje spoj naziva se zavar. Zavari i dijelovi koji se
zavaruju predstavljaju zavareni spoj. Dijelovi koji se zavaruju su obično iz istih ili srodnih
materijala, koji imaju približno jednaku temperaturu taljenja, ali mogu biti i iz raznorodnih
materijala.

Primjena zavarenih spojeva kod izrade strojnih dijelova i metalnih konstrukcija stalno raste,
jer postupci zavarivanja postaju sve bolji i danas je već moguće postići da mehanička svojstva
zavarenih spojeva budu jednaka onim osnovnog materijala, a ponekad čak i bolja. Pored
čelika, pod posebnim uvjetima mogu se zavarivati bakar i bakarne legure, aluminijeve legure,
umjetne mase itd.

Zavarene konstrukcije u strojogradnji imaju prednost pred lijevanima, ukoliko se radi o
pojedinačnoj izvedbi. Zavareni spojevi omogućavaju da se materijal konstrukcije optimalno
iskoristi obzirom na čvrstoću. Oblik konstrukcije se nastoji prilagoditi opterećenju, kako bi se
povećala čvrstoća. Kombinacijom zavarenih i lijevanih dijelova, moguće je dobiti
jednostavnu, čvrstu i jeftinu konstrukciju. Zavarene konstrukcije su skoro nezaobilazne u
kemijskoj industriji, gdje je potrebno upotrijebiti materijale postojane na višim i nižim
temperaturama, koji moraju istovremeno imati odgovarajuću čvrstoću i žilavost, te biti
otporni na koroziju. Posebni zahtjevi postavljaju se kod zavarivanja cjevovoda, te u
nuklearnoj tehnici.

Prednosti zavarenih spojeva su:

•

u usporedbi s ostalim spojevima, nosivost zavarenih spojeva može biti približno
jednaka nosivosti osnovnog materijala

•

visoka nosivost se postiže pravilnim odabirom dodatnog materijala i parametara
zavarivanja, te dobivanjem zavarenog spoja bez signifikantnih grešaka ,

•

u odnosu na lijevane, kovane i zakovične konstrukcije, zavarene konstrukcije imaju
tanje stjenke i do 30 % manju težinu,

•

za manji broj proizvoda, zavareni spojevi su najekonomičniji

Nedostaci zavarenih spojeva su:

•

zavarivanjem se bez problema spajaju samo materijali koji imaju jednaku ili približnu
kvalitetu i sastav i koji su dobro zavarljivi,

•

na mjestu spajanja dolazi do lokalnog zagrijavanja i neravnomjernog rastezanja i
skupljanja, što prilikom hlađenja uzrokuje zaostala naprezanja. Posebno su opasna
vlačna naprezanja, jer smanjuju čvrstoću, a u prisustvu vodika i lokalno zakaljene