Metod ubeđivanja i uveravanja
OBITELJSKI ODGOJ I
SOCIJALIZACIJA
SADRŽAJ:
1. UVOD
2
2. NASTANAK OBITELJI
2
3. VRSTE OBITELJI
2
3.1. BRAK
3
4. OBITELJSKI ODGOJ
3
4.1. ODGOJNA FUNKCIJA OBITELJI
4
4.2. SVRHA, ZADACI I SADRŽAJ OBITELJSKOG ODGOJA
6
4.3. RODITELJI KAO ODGAJATELJI
7
4.4. PEDAGOŠKA KULTURA RODITELJA
9
4.5. OBITELJSKA PEDAGOGIJA
12
5. SOCIJALIZACIJA
12
6. ZAKLJUČAK
14
LITERATURA
15
1

obitelj nastala uz medicinsku pomoć- bračna ili izvanbračna zajednica s djecom koja biološki
ne potječu od osoba koji su njihovi roditelji u socijalnom smislu.
2.) Drugi oblik je reorganizirana obitelj. Podoblici te obitelji su uzastopna obitelj - kada
nakon prethodnog braka bivši supružici zasnivaju novi brak te na taj način mijenjaju
strukturu obitelji, te primjeri obitelji zajedničkog življenja tzv. komune i zajednice osoba istog
spola- kada su u zajednici osobe istog spola, bilo da posvajaju dijete ili ne.
3.) I treći oblik je proširena obitelj. Podoblici su trogeneracijska- takvu obitelj čine roditelji,
djeca, bake i djedovi, srodnička- uz roditelje i djecu, tu su i pripadnici iste generacije ujaci,
stričevi... i poligamna porodica- jedan od supružnika ima više supružnika.
U suvremenim društvima nalazimo sve češće netipične nuklearne obitelji što se očituje u
visokom postotku razvoda brakova, izvanbračnih zajednica, migracijama, stilu života, i slično.
Suvremenost sve jače kida odlike tradicionalne obitelji.
Osim tih tipičnih tipova obitelji postoje još neke zajednice koje su česte u današnje vrijeme:
kohabitacija- zajednica dvoje ljudi koji nisu u braku, grupni brakovi, samačka kućanstva.
3.1. BRAK
Govoreći o obitelji nužno se nadovezujemo na pojam brak. Temeljna pretpostavka za
nastanak jedne obitelji jest brak između dviju osoba. Tradicionalno se radilo o braku između
osoba različita spola, no suvremeni oblici brakova, bračnih i izvanbračnih veza dokidaju
takvo mišljenje.
Primjerice, u Brazilu je tako 2006. dopušteno homoseksualnom paru usvajanje djeteta, na
temelju čega traže pravni status obitelji.
Najčešće se brak definira kao zajednica muškarca i žene u cilju stvaranja obitelji. Brak je
stožer obitelji, stoga - kakvi su nam brakovi takve će biti i obitelji. Brak je danas institucija od
koje se mnogo očekuje, a u koju se vrlo malo ulaže.
4. OBITELJSKI ODGOJ
Obitelj najsnažnije oblikuje osobnost i karakter, a najjače djeluje u predškolsko i mlađe
školsko doba. Ona djeluje vrlo snažno na dječje emocije, na razvijanje toplih ljudskih osjećaja
i sposobnosti, na oplemenjivanje srca. Kasnije se tom djelovanju pridružuju i drugi utjecaji,
naročito utjecaj škole, ali djelovanje obitelji ne prestaje. Možemo reći da obitelj utječe na
razvitak čovjeka tijekom čitavog njegovog života. Ona je prirodna sredina u kojoj čovjek živi
i za koju je vezan od rođenja do smrti. Te veze mogu biti jače ili slabije, ali kod većine ljudi
one postoje trajno.
Prirodna je i društvena funkcija roditelja da djeci prenesu najbolje od svoga tjelesnog,
intelektualnog i moralnog života. Već je F. Fröbel govorio da malo dijete na sve stvari gleda
kroz obiteljsku prizmu i da mu je obitelj ogledalo života.
3
U obitelji se djetetu razvijaju socijalni stavovi, formiraju navike za rad, red i društveno
ponašanje, što nijedna druga odgojna ustanova ne može realizirati na isti način. Zbog toga je
obiteljski odgoj najvažniji.
4. 1. ODGOJNA FUNKCIJA OBITELJI
Odgoj počinje u obitelji. U njoj se rađa novi čovjek i u njoj započinje proces njegova ljudskog
razvitka i oblikovanja. U toj prvoj intimnoj obiteljsko sredini pojavljuju se prva osjetna
opažanja, nastaju prva poimanja i predodžbe o svijetu i životu, formiraju se pojmovi,
izgrađuju stavovi, uspostavljaju odnosi, prihvaćaju vrijednosni kriteriji o svemu što je istinito,
moralno, dobro, lijepo. humano, pošteno, čovječno.
U prirodnim uvjetima života u obiteljskom domu započinje proces socijalizacije. Tu dijete
upoznaje druge ljude, uspostavlja prve kontakte, prihvaća načine i razvija navike kulturnog
ponašanja.
Mladom ljudskom biću potrebna je podrška i pomoć u razvitku. Taj razvitak je dugotrajan i
suptilan. Samo roditelji i intimni obiteljski odnosi mogu imati toliko razumijevanja i
strpljenja, upornosti i suosjećanja, odricanja i nesebične pomoći mladima u procesu njihova
razvitka. Zato odgojna funkcija obitelji spada među njezine najstarije i najvažnije funkcije.
Zbog raznovrsnosti životnih situacija, mogućnosti za pedagoško djelovanje obitelji su
raznovrsne. Te mogućnosti uvećava i proširuje činjenica da su djeca najviše vezana uz obitelj
u najranije doba kada su najosjetljivija za odgojne utjecaje, kada se postavljaju temelji buduće
osobnosti. Ne treba zanemariti ni roditeljski osjećaj odgovornosti za odgoj djece, koji ih
motivira na pojačanu pedagošku angažiranost. Potrebni su određeni uvjeti kako bi obitelj bila
pravi odgojni činitelj djeteta.
Prvi takav uvjet su skladni obiteljski odnosi. Oni osiguravaju stabilnost obitelji, ugodnu i
privlačnu atmosferu za sve članove. Smiren, skladan, uravnotežen, harmoničan obiteljski
život, međusobna ljubav i povjerenje, pravilna raspodjela dužnosti i obveza, dosljednost u
njihovu ostvarivanju- izvanredno pozitivno djeluju na oblikovanje osobnosti mladog čovjeka.
Posebno treba naglasiti ulogu emocionalnih veza i odnosa.
Iz perspektive skladnih obiteljskih odnosa golemu prednost ima potpuna obitelj pred
nepotpunom i zapuštenom obitelji. Potpunu obitelj čine oba roditelja i djeca, a mogući su i
drugi članovi. U takvim obiteljima moguća je veća stabilnost, potpuniji kontakt, manje je
potencijalnih problema. Djeca imaju priliku kontaktirati s oba roditelja, promatrati njihove
međusobne odnose, uživljavati se u ulogu žene (majke) i muškarca (oca), oponašati ih i
identificirati se s njima, a to je prijeko potrebno za pravilan psihički, intelektualni i moralni
razvitak djeteta.
Nepotpuna obitelj je ona u kojoj nedostaje jedan od roditelja. To znači da nedostaje jedan od
odgajatelja sa svojim specifičnim mogućnostima odgojnog djelovanja. S odgojnog stajališta
treba razlikovati objektivne i subjektivne razloge koji su uvjetovali pojavu nepotpune obitelji.
Objektivni, kao štoje smrt jednog od roditelja, čine manje odgojnih teškoća.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti