1
M E T O D E I T E H N I K E (OBLICI) ZA
RAZVIJANJE SARADNI
Č
KOG
U
Č
ENJA I KRITI
Č
KOG
MIŠLJENJA
Pripremila:Amela Mameledžija
2
Uvod
Savremeno društvo odavno je pokazalo sve veću potrebu za promjenama u obrazovanju. Tradicionalna
nastava trebala bi biti zamijenjena savremenim načinom poučavanja kako bi razvila vještine i stavove
koji su potrebni mladim ljudima za uspješno odgovaranje izazovima društva. Savremena nastava traži
od nastavnika i drukčiji pristup samom načinu izvođenja nastave. Ono što je obilježavalo ili još uvijek
obilježava tradicionalni pristup nastavi su:
a) nastava orijentisana na realizaciju sadržaja programa
b) akcenat je na nastavniku i procesu proučavanja
c) praćenje i vrednovanje kvalitete obrazovanja svodi se na praćenje i vrednovanje realizacije
programa.
Savremenu, modernu nastavu karakterizira:
a) nastava orijentirana na realizaciju ciljeva i ishoda
b) akcenat je na učeniku i procesu učenja
c) praćenje i vrednovanje kvalitete obrazovanja usmjereno je na mjerenje stepena ostvarivanja
ishoda
Ovakvim pristupom nastavi kod učenika će se razviti vještine i stavovi kojima će moći:
a) analizirati, uspoređivati, suprotstavljati, kritikovati i procjenjivati
b) zamišljati, stvarati hipoteze, ustanoviti i izmisliti
c) uspješno komunicirati, razviti osjećaj za timski rad i saradnju
d) razviti motivaciju za cjeloživotno učenje i učenje iz svih raspoloživih izvora znanja
Učenje postaje putovanje umjesto učenja kao cilja.
“Ono što
č
ujem – zaboravim;
Ono što
č
ujem i vidim – malo zapamtim;
Ono što
č
ujem, vidim, i o
č
emu postavljam pitanja ili razgovaram – po
č
injem razumjeti;
Ono što
č
ujem,vidim, raspravljam i
radim
– u tome postajem vješt;
Ono što pou
č
avam druge – to svladavam.”
( Silberman )
4
Prednosti rada u grupama su stvarno velike. Grupni rad potiče kreativno mišljenje i razvijanje vještina
komunikacije jer se od učenika zahtjeva i iznošenje vlastitog mišljenja o određenom problemu kao i
slušanju drugih. Ono što je možda najznačajnije kod rada u grupi je udruživanje učeničkih potencijala
kod rješavanja problema (slabiji učenici se osjećaju sigurniji, a s vremenom ovakav način rada stvara i
kod njih veću želju za jednakim učešćem u radu). Učenici su upućeni jedni na druge pa su prisiljeni
koristiti različite socijalne vještine.
Naravno da postoje i određeni problemi kod ovakvog tipa rada: jedan učenik može dominirati grupom;
učenik može biti pasivan u radu grupe; problemi u komunikaciji u grupi ne slušaju jedni druge, ne
uvažavaju se; grupa još radi pa ne prati izlaganje drugih grupa. Problemi postoje ali nisu nesavladivi.
Zato ste vi tu. Morate se dobro pripremiti. Postavite čvrsta pravila, određeno vrijeme koje se mora
poštivati (nitko ne može više raditi nakon završenog vremena(učenici će dobiti negativnu ocjenu za
neobavljeni zadatak). Budite uporni jer kad se učenici naviknu na ovakav način rada sve je lakše.
Istraživanja su pokazala kako učenici bolje i brže pamte kada su aktivno uključeni u proces učenja.
Tako je nastala čuvena piramida učenja koja pokazuje šta se događa 24 sata nakon završenog procesa
učenja u školi, odnosno koliki je dio gradiva usvojen.
5
Prva četiri načina učenja upravo predstavljaju pasivne metode (slušanje predavanja, čitanje, ono što se
vidi i čuje, praktična demonstracija), a ostala tri predstavljaju aktivne metode ( diskusija, praktična
vježba, i poučavanje odnosno učenje drugih)
KAKO ORGANIZIOVATI GRUPE?
Postoji zaista bezbroj načina kako možete organizovati učenike u grupe. Možete se voditi sličnostima
među pojedinim učenicima ili različitostima, sposobnostima itd. Kada podijelimo učenike u grupe
potrebno je podijeliti radne zadatke. Nekada su ti zadaci nezavisni jedni od drugih, a su svi dio jednog
većeg zadatka pa svaka grupa odrađuje svoj dio. Evo nekoliko primjera kako organizivati grupe.
1.
Slagalice
:
nabavite dječje slagalice ili napravite sami svoje tako da izrežete sliku iz
časopisa, zalijepite je na karton te izrežete u željene oblike, veličine i količine. Odaberite broj
dijelova slagalice prema broju grupa koje želite napraviti. Odvojite slagalice, pomiješajte
dijelove te svakom učeniku dajte jedan dio slagalice. Kada ste spremni za formiranje grupa,
uputite učenike da potraže one koji imaju druge dijelove slagalice. Zadatak je ispunjen kada su
sve slagalice – ali i grupe – sastavljene,
2.
Rođendani
:
zamolite učenike da se poredaju po rođendanima, a tada ih rasporedite u onoliko
grupa koliko vam je potrebno za određenu aktivnost. U brojnijim razredima napravite grupe po
mjesecima rođenja,
3.
Karte
:
Odredite koliko je učenika u razredu i koliko različitih grupa želite imati u određenoj
etapi rada. Na primjer, u razredu od 20 učenika, jedna aktivnost može zahtijevati četiri grupe od
pet učenika, druga pet grupa od četiri učenika, a neka treća aktivnost šest grupa od tri učenika i
dva posmatrača sa strane. Označite te grupe upotrebom obojenih tačaka (crvena, zelena, plava i
žuta za četiri grupe), dekorativnih naljepnica (pet različitih naljepnica na zajedničku temu za
7
zadatak, organizovanje rada, vještine u izradi itd. Naravno učenicima morate reći o elementima koje
ćete ocjenjivati.
METODE RADA
Postoje različite metode i oblici za razvijanje saradničkog učenja, odnosno za razvijanje kritičkog
mišljenja.Neke su metode rada poznate pod različitim nazivima. Ponekad se mogu poklapati s oblicima
rada, pa se zbog toga spominju i kao „metode i oblici rada“. Metode rada također mogu biti vrlo
složene te se u tim slučajevima nazivaju i strategijama poučavanja.
Osnovna načela za razvijanje kritičkog mišljenja, ali i saradničkog učenja podrazumijevaju tri
elementa:
a)
RAZMISLITI- što upravo podrazumijeva individualni rad koji je, možemo reći ključni
element saradničkog učenja. Naime, bez individualnog rada, koji treba prethoditi saradničkom
učenju. U ovoj fazi, fazi razmišljanja učenik je potaknut zadacima za prihvaćanje i
nadovezivanje na postojeće znanje
b)
RAZMIJENI – rad u paru ili grupni rad (razmjena znanja); u ovoj fazi učenik razmjenjuje
svoje znanje, spoznaje, nedoumice sa svojim parom ili cijelom grupom; u ovoj fazi on
upoređuje, preispituje, ispravlja ili proširuje svoje znanje.
Mogli bismo reći kako postoje dva
cilja grupnog rada: a) primarni cilj: razvijanje vještina i sposobnosti na socijalnom i
emocionalnom planu; b) sekundarni cilj: razvijanje vještina, stavova i sposobnosti.
c)
PREZENTIRATI – ova faza podrazumijeva frontalni rad, prezentiranje jednog učenika ili
svakog člana pojedine grupe. Ovdje učenici iznose (ako rade u grupi) rezultate svoga rada do
kojih su došli zajedničkim radom i saradnjom u kojoj su poticali jedni druge.
Ovo su neke od metoda rada:
usmeno izlaganje, razgovor, predavanje (izravno poučavanje), praktični rad, analitičko posmatranje,
rješavanje problema, metoda eksperimenta, istraživanje, saradničko učenje, metoda iskustvenog
učenja i poučavanja, metoda spoznaja, simulacija, igranje uloga, rad s tekstom, radionica (metoda
interaktivnog i socijalnog učenja), metoda kritičkog mišljenja, supervizijski rad itd. kao i „oluja ideja“
(brainstorming) i „ledolomac“ (ice-breaking), koje mogu biti i oblici rada u npr. pedagoškoj radionici s
ciljem postizanja grupne povezanosti
Oblici rada:
frontalni, individualni, rad u paru, grupni/skupni rad, timski rad, radionica (može biti i
metoda rada)
