Logika misaonih postupaka u istraživanju je razli
č
ita, što
kao posljedicu ima brojne metode znanstvenih
istraživanja, kao skupove razli
č
itih postupaka, koji se
koriste u istraživanju.
Naj
č
eš
ć
e primijenjene metode znanstvenog istraživanja,
kao dijela op
ć
e znanstvene metode, jesu: induktivna i
deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda
apstrakcije i konkretizacije, metoda generalizacije i
specijalizacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja,
metoda klasifikacije, metoda deskripcije, metoda
kompilacije, komparativna metoda, statisti
č
ka metoda,
matemati
č
ka metoda, metoda modeliranja,
eksperimentalna metoda, povijesna metoda, geneti
č
ka
metoda, teorija sustava kao metoda, aksiomatska
metoda, metoda idealnih tipova, metoda anketiranja i
intervjuiranja, metoda opažanja, metoda brojenja,
metoda mjerenja, Delfi metoda.
INDUKTIVNA METODA
• Postoji više vrsta indukcije, kao:
•
Potpuna indukcija
zaklju
č
ak na potpunom nabrajanju svih
pojedina
č
nih slu
č
ajeva. U praksi se vrlo rijetko primjenjuje,
a rezultat zna
č
i samo sistematiziranje znanja. Kod ove
indukcije zaklju
č
ak je potpuno istinit.
•
Nepotpuna indukcija
stvara zaklju
č
ke na temelju analize
ograni
č
enog broja pojedina
č
nih pojava koji su primjenjivi na
ostale pojave iste vrste.
Č
eš
ć
e se upotrebljava u
znanstvenom istraživanju nego potpuna indukcija.
•
Predikativna indukcija
je proces mišljenja koje se odvija
kroz zaklju
č
ivanje od jedne klase pojava na drugu klasu, pri
č
emu se samo zaklju
č
ivanje temelji na sli
č
nosti klasa
pojava.
INDUKTIVNA METODA
•
Analogijska indukcija
temelji se na zaklju
č
ivanju
primjenom analogije, pri
č
emu se mišljenje kre
ć
e od
pojedina
č
ne na pojedina
č
nu pojavu.
•
Univerzalna indukcija
temelji se na zaklju
č
ivanju od
egzemplarne klase pojava na univerzalnu klasu.
•
Kauzalna indukcija
analizira uzro
č
nu vezu izme
đ
u
pojava koje prethode i pojava koje slijede
č
ime se
odre
đ
uju uzro
č
no-posljedi
č
ni odnosi.
Temelj za primjenu induktivnih metoda su opažanje,
eksperiment i simulacija.
DEDUKTIVNA METODA
Poseban oblik deduktivne metode je
aksiomatska metoda
koja se temelji na spoznajama,
č
injenicama ili na
č
elima
(aksiomi) koji se ne mogu dokazati ili koji ne zahtijevaju
dokazivanje jer su o
č
evidni ili su izravno o
č
iti.
Dedukcija vrijedi samo u okviru utemeljenosti na
znanstvenim
č
injenicama. Indukcija i dedukcija imaju
zajedni
č
ki op
ć
i predmet: to je spoznaja jedne pojave kao
dijalekti
č
koga jedinstva op
ć
eg i posebnog.
Indukcijom i dedukcijom saznaje se veza, odnos, jedinstvo
posebnog i op
ć
eg, i tim svojim obilježjima one su izrazito
dijalekti
č
ke metode spoznaja. Indukcija je po
č
etni, a
dedukcija završni proces u znanstvenim spoznajama, jer
spoznaja po
č
inje pojedina
č
nom spoznajom posebnog, a
završava deduktivnom sistematskom spoznajom
posebnog na temelju op
ć
eg.
